Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) pozdravio je u ponedjeljak otvaranje pravoslavne crkve sv. Nikole i Srpskog doma u Vukovaru, obnovljenih uz veliku potporu Hrvatske, izrazivši očekivanje da će i Srbija početi provoditi takvu politiku uključivanja hrvatske manjine u društvo.

Saborni hram sv. oca Nikolaja, čiju je obnovu financirala hrvatska Vlada, i Parohijski dom u nedjelju je blagoslovio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.

„Ove događaje razumijevamo kao krunu brojnih uključivih politika koje Vlada Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, kreira i provodi spram pripadnika srpskog naroda u Hrvatskoj“, navodi se u priopćenju DSHV-a.

Dodaje se da „sve to skupa izravno demantira lažnu i neutemeljenu oznaku hrvatske Vlade kao 'ustaške' “, kako je u javnosti etiketiraju pojedini srbijanski ministri i tabloidi.

DSHV konstatira da Vlada RH prema srpskoj zajednici kontinuirano provodi politiku uključivanja, kako kroz sudjelovanje u procesima donošenja odluka preko instituta zajamčenih mandata za sve razine vlasti, tako i putem redovite i snažne financijske podrške njihovim potrebama.

„Jučerašnji događaj u Vukovaru, njegov povod kao i način na koji je ostvaren, nanovo u DSHV-u budi očekivanja da bi i Hrvati u Srbiji trebali institucionalno i kroz uključive politike dosegnuti istu razinu integracije i beneficija“, ističe stranka.

To znači da, kao i Srbi u Vukovaru, Vukovarsko-srijemskoj županiji i drugim županijama te u hrvatskoj Vladi, Hrvati budu dio vlasti, da sudjeluju u procesima donošenja odluka, da budu pitani za potrebe, da im se državne politike ne miješaju u identitetski prostor, da prestanu biti objekti negativnih označavanja te da se nakon 10 godina napokon započne sa zapošljavanjem u javnom sektoru, navodi DSHV ističući da bi tako politike uključivanja Hrvata u srbijansko društvo postale sustavne.   

U pozitivne iskorake srpske države u tom pravcu stranka je ubrojila kupovinu, obnovu i povrat hrvatskoj zajednici rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu.

DSHV ovome kontekstu navodi da se u Subotici gradi Hrvatska kuća i da je troškove izgradnje do sada pokrivala matična država.

Vodstvo hrvatske manjine desetljećima traži uključivanje njihovih predstavnika u društveno politički život Srbije, prije svega putem osiguravanja zajamčenih mandata na svim razinama vlasti, po modelu koji se za srpsku manjinu provodi u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• Crnogorska policija zabranila skup prosrpske oporbe
• Osude iz Vojvodine zbog odlikovanja Šešelja odličjem SPC-a
• DSHV i ligaši u Vojvodini traže zaštitu za novosadsku novinarku