(Hina/EPA)
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) prigovorio je u ponedjeljak vladajućima u Srbiji i predstavnicima EU što u pregovore o izbornim uvjetima nisu uključili nacionalne manjine, zbog čega će hrvatska zajednica i dalje ostati bez zajamčenih zastupničkih mandata na izborima u Srbiji u proljeće 2022.
Koncem listopada u Beogradu je zaključen Sporazum o unaprjeđenju uvjeta za održavanje izbora između vladajuće Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije te oporbenih stranaka: Dosta je bilo, Srpskog pokreta Dveri, Demokratske stranke Srbije, Pokret obnove Kraljevine Srbije, Srpske radikalne stranke, Zdrave Srbije i Srpske stranke Zavetnici.
Ovom dogovoru prethodio je dijalog vlasti i oporbe oko izbornih uvjeta u kojemu su posrednici bili predstavnici Europskog parlamenta, Europske komisije i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Izaslanika manjinskih zajednica u tim razgovorima nije bilo, no usvojena su rješenja po kojima stranke nacionalnih manjina za izbore trebaju skupiti manji broj potpisa potpore (5.000 potpisa) u odnosu na ostale političke organizacije, kao i da će biti zabranjena zlouporaba naziva nacionalnih manjina.
DSHV drži da su predložene mjere „kozmetičko poboljšanje“ za političko predstavljanje nacionalnih manjina, te da se time i dalje krši članak 9 Međudržavnog sporazuma o zaštiti srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske u Republici Srbiji, potpisanog prije 17 godina.
Njime su se države potpisnice obvezale da će tim manjinama osigurati zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.
„Prikupljanjem potpisa podrške od 5 tisuća građana za izbornu listu nacionalne manjine i postojeći institut 'prirodnog praga' daleko je od rješenja koje se primjenjuje u očito demokratski razvijenijoj Republici Hrvatskoj“, navodi DSHV.
Stranka hrvatske manjine u Srbiji podsjeća da su dva od tri zastupnika srpske nacionalne zajednice u Hrvatskom saboru dobili podršku neznatno veću od 5 posto građana koji imaju pravo za njih glasati, a treći nešto više od 7 posto.
S druge strane, po modelu koji je na snazi u Srbiji za sigurni zastupnički mandat hrvatskog zastupnika mora se računati na gotovo 35 posto glasova Hrvata s pravom glasa, upozorava DSHV.
Ova stranka pozvala je Hrvatsku da nastavi tražiti učinkovit način primjene međudržavnog sporazuma budući da je supotpisnica dokumenta i jamac njegove primjene.
„Ukoliko tako što Hrvatska ne bude mogla ostvariti u dogledno vrijeme, valja razmisliti da se taj dio Sporazuma onda jednostrano suspendira“, poručio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.
Problem zajamčenih mandata za predstavnike hrvatske manjine u Skupštini Srbije i Vojvodine, te u lokalnim parlamentima prvi je na popisu otvorenih pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije.
Posljedica odbijanja Srbije da primjeni ključnu odredbu međudržavnog sporazuma jest isključenost oko 58.000 Hrvata iz procesa donošenja odluka na lokalnoj i državnoj razini.