Brazil je u godinu dana promijenio četiri ministra zdravstva i dva vanjskih poslova zbog spore nabavke cjepiva. U toj zemlji je do sredine ovog tjedna umrlo ukupno 314.000 ljudi, a novi dnevni rekord od 3.780 umrlih zabilježen je u utorak
"Cjepivo spašava živote", poručuju demonstranti kontra Bolsonara (EPA)
Pandemija korone je počela, širom svijeta, uzimati i krupne političke žrtve. Dok se u nekim europskim državama, poput Njemačke ili Slovačke, vlast lagano zaljuljala zbog problema sa cijepljenjem, uvozom cjepiva i mjerama zaključavanja koje planiraju poduzeti u najskorije vrijeme, u najvećoj državi Južne Amerike, Brazilu, sa svojih su mjesta otišli ne samo ministri u vladi desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, nego i - zapovjednici vojske.
Dan nakon što su svoje funkcije napustili najvažniji ministri - a neke ih se opisuje kao vrlo lojalne Bolsonaru - odstupili su i zapovjednici kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva. Istodobno, Brazil je zabilježio najveću smrtnost od Covid-19 virusa u posljednjih godinu dana.
Kriza vlasti u Brazilu izazvana je, osim neodgovarajućim odgovorom na pandemiju kojeg je inicirao predsjednik države, i pokušajem da se vojskom vlada na način koji se protivi ustavnim odredbama.
Rekonstrukcija vlade u glavnom gradu Brasiliji objašnjava se iznimno lošim rezultatima u borbi protiv pandemije, koja je srušila popularnost Bolsonara i njegove vlasti te dovela u kolaps brazilsku zdravstvenu službu koja se više ne može nositi s problemom masovne zaraze. Analitičari tvrde kako je problem u odlukama predsjednika Bolsonara koji se protivi karantenskim mjerama tvrdeći da bi šteta za gospodarstvo bila gora od učinaka samog virusa. Bolsonaro je poručio Brazilcima da "prestanu kukati" zbog pandemije koronavirusa.
Trenutačno bi najviše mogli kukati ministri koji su zbog Bolsonarove politike izgubili funkcije. Lojalni ministar vanjskih poslova Ernesto Araújo odstupio je nakon što su ga zastupnici u parlamentu žestoko kritizirali zbog narušavanja međunarodnog ugleda Brazila. Ustvrdili su kako je njegovo loše upravljanje odnosima s Kinom, Indijom i SAD-om dovelo Brazil u situaciju da nema dovoljne količine cjepiva.
Osim ministra vanjskih poslova, zamijenjeno je još pet ministara koji dolaze iz koalicije desničarskih stranaka koje podržavaju predsjednika Bolsonara u parlamentu, izvještava BBC. Riječ je o političkom bloku koji se smatra ključnim za predsjednikov politički opstanak. Ne održi li se na vlasti, Bolsonaro se suočava s mogućnošću pokretanja postupka za opoziv zbog loše borbe protiv pandemije.
Kako bi se javnost smirila, novi ministar zdravstva Marcelo Queiroga zatražio je prijevremene isporuke zaliha cjepiva Pfizer/BioNTech iz SAD-a. Queiroga je četvrti političar koji je u posljednjih godinu dana obnašao dužnost ministra zdravlja. Koliko će to pomoći Brazilcima i kada će nova cjepiva stići, nije poznato, ali zna se da su do sada koristili samo AstraZenecu te kineski CoronaVac koji zahtijevaju dvostruko cijepljenje. Naručili su i rusko cjepivo Sputnik V te Johnson& Johnson - jedino cjepivo do sada koje se daje u jednoj dozi.
Veliki porast slučajeva pripisuje se širenju vrlo zaraznih inačica virusa - poznat je i brzo šireći brazilski soj - što je dovelo do goleme smrtnosti. U Brazilu je do sredine ovog tjedna umrlo ukupno 314.000 ljudi, a novi dnevni rekord od 3.780 umrlih zabilježen je u utorak.
Rekordan broj smrtnih slučajeva zabilježen je u tri brazilske savezne države - u najmnogoljudnijoj Sao Paulu, u sjeveroistočnoj državi Paraíba i u glavnom gradu Brasiliji. U svijetu je Brazil drugi po zaraženosti s ukupno 12,6 milijuna potvrđenih slučajeva zaraze. Samo su Sjedinjene Američke Države imale više - ali po njihovom planu cijepljenja s obje doze će se do kraja ljeta cijepiti oko 90 posto Amerikanaca.
Brazilske vlasti strahuju kako bi njihova zemlja mogla postati prijetnja globalnom javnom zdravlju. Vodeći zdravstveni institut u Brazilu, Fiocruz, objavio je prošlog tjedna kako je naglo porastao broj slučajeva među mladima. "Zemlja je u situaciji u kojoj su zdravstvene službe propale, a u isto vrijeme uočavamo kako se pandemija probija među mlađim ljudima: onima u dobi od 30 do 39, 40 do 49 i 50 do 59 godina", naveo je institut.
Otkrili su da je došlo do šestostrukog porasta slučajeva među onima u dobi od 40 do 49 godina između početka godine i sredine ožujka. Margareth Dalcolmo, liječnik i istraživač iz Fiocruza, situaciju je opisao kao "najgori trenutak pandemije u Brazilu". Prema Fiocruzu, diljem Brazila jedinice za intenzivnu njegu imaju više od 80 posto popunjenih kapaciteta, dok u 15 glavnih gradova intenzivna skrb ima popunjeno više od 90 posto kapaciteta, uključujući velike gradove kao što su Rio de Janeiro i São Paulo.
Glavni grad Brasilia sada je dostigao puni kapacitet u intenzivnoj skrbi, dok su druga dva grada - Porto Alegre i Campo Grande - premašila kapacitet.
Brazilski epidemiolog dr. Pedro Hallal rekao je za World Service BBC-a: "Ako ovdje uskoro ne počnemo cijepiti stanovništvo, to će postati velika tragedija", i dodao: "ljudi se osjećaju napuštenima od savezne vlade".
To je potvrdio i jedan građanin za agenciju AFP: "Dugo je trebalo političarima da djeluju", rekao je 40-godišnji Adilson Menezes ispred bolnice u Sao Paulu, dodavši: "Plaćamo za to, siromašni ljudi".
Stroga pravila ponašanja ne vrijede u većini Brazila. U Sao Paulu posljednjih tjedana zatvorene su nebitne trgovine, ali nije ograničen broj ljudi na okupljanjima, škole rade smanjenim kapacitetom, dok Brazilci sami odlučuju kako će se zaštititi. Restorani su otvoreni, a posijana je i sumnja u kinesko cjepivo CoronaVac.
Nakon što je godinu dana opovrgavao prijetnju korona pandemije, esktremno desni predsjednik Jair Bolsonaro proglasio je 2021. godinu - u trenutku kada mu se vlast zatresla - godinom cijepljenja. Istraživanja su pokazala da 43 posto Brazilaca smatra Bolsonara krivcem za krizu sa širenjem zaraze. Anketa provedena tijekom ožujka navodi da 54 posto građana ocjenjuje njegov učinak u vezi s pandemijom lošim ili vrlo lošim, u odnosu na 48 posto krajem siječnja.
Bivši brazilski šef države Luiz Inácio Lula da Silva ovih dana žestoko se okomio na "glupe" odluke predsjednika Jaira Bolsonara.
Bolsonarovi problemi ne leže samo u činjenici da je minorizirao opasnost od pandemije, nego i u političkim potezima zbog kojih je odstupio tamošnji vojni vrh te ministar obrane Fernando Azevedo de Silva, koji se sukobio s predsjednikom oko pitanja lojalnosti oružanih snaga za koju je rekao da bi trebala biti usmjerena na pridržavanje ustava, a ne na osobnu podršku predsjedniku.
To je, prema izvještajima medija, najveća politička kriza predsjednika Brazila Joe Bolsonara od stupanja na dužnost u siječnju 2019. godine.