Aleksander Čeferin (EPA)
A sve je zakuhalo nakon jednog intervjua predsjednika UEFA-e u kojem se osvrnuo na trenutnu situaciju u Sloveniji vezanu uz pandemiju koronavirusa. "Od svakog voditelja države, od svakog ministra, od svakog govornika očekivao bih drugačije nastupe. Trebalo bi reći da je situacija ozbiljna, ali i dati ljudima optimizam, nadu. Ne možemo im svaki dan govoriti: 'Veselite se još danas, sutra će biti gore
Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin ući će u slovensku politiku nakon što mu završi mandat na čelu krovne europske nogometne organizacije. Bombastična je to vijest o kojoj slovenski mediji zasad samo nagađaju. Očito se tu nešto kuha, jer Čeferin zasad niti potvrđuje, ali niti niječe da bi mogao u politiku. Novinarka Dela Suzana Kos ističe da Čeferin u zadnje vrijeme dobiva puno ponuda za ulazak na slovensku političku scenu. "Je li Aleksander Čeferin, nakon političkog samoubojstva Marjana Šarca (koji je svojom ostavkom u siječnju, odnosno odlaskom s premijerske pozicije omogućio Janezu Janši da sastavi novu vladu, op. n.), možda novo lice slovenske politike? Određeni ga krugovi već pripremaju za preuzimanje vlasti, jer činjenica je da mnogima nije po volji činjenica da sada državom upravlja desnica na čelu s Janezom Janšom. Istovremeno je istina i da politička ljevica nije uspjela iznjedriti svog pravog predvodnika", piše Kos.
A sve je zakuhalo nakon jednog intervjua predsjednika UEFA-e u kojem se osvrnuo na trenutnu situaciju u Sloveniji vezanu uz pandemiju koronavirusa. "Od svakog voditelja države, od svakog ministra, od svakog govornika očekivao bih drugačije nastupe. Trebalo bi reći da je situacija ozbiljna, ali i dati ljudima optimizam, nadu. Ne možemo im svaki dan govoriti: 'Veselite se još danas, sutra će biti gore.' To ne možemo i ne smijemo činiti, ljudi će poludjeti. Nije u redu da tako govorimo i zbog toga jer će toj epidemiji i tom stanju doći kraj. I to ubrzo. Promatram Slovence, imam informacije, poštujem sve propisane mjere. U redu da osjećamo neki strah od svega ovoga i da poštujemo mjere. Ali, pobogu, zar se ljudima ne može darovati jedan smiješak, jedna topla riječ, pozitivan pristup. Zašto im ne možemo reći da su dobri, da izdrže još malo, da će time pomoći zdravlju i ekonomiji? Ovo se mora što prije okončati inače će se gospodarstvo potpuno raspasti. Ljudima treba na lijepi način reći kako da svi skupa dođemo do tog cilja. To mi stvarno nedostaje. Ne mogu više gledati te svakodnevne pesimizme u javnim nastupima vodećih ljudi u državi, ne mogu više gledati tu apokaliptičnost. Stvarno mi se ne sviđa", izjavio je Čeferin za Ekipu24, slovenski sportski dnevni list.
Napad na UEFA-u
Ono što je iznenađujuće je da je Janšu, kao iskusnog političara, to toliko zaboljelo da je u svom nedavnom obraćanju naciji indirektno odgovorio na te Čeferinove riječi tako što je napao UEFA-u, opet neizravno. U svom je govoru naglasio da su neki koncerti i nogometne utakmice u Italiji i Španjolskoj odgovorni za širenje virusa po cijeloj Europi. "Zbog toga je već umrlo na desetke tisuća ljudi i još će ih umrijeti. Ti koncerti i nogometne utakmice nisu bili otkazani, a sve zbog pohlepe za novcem, ni kada je Svjetska zdravstvena organizacija, doduše s velikim zakašnjenjem, proglasila pandemiju", kazao je Janša, čime je, slažu se mnogi u Sloveniji, zapravo dao do znanja da Čeferina shvaća kao budućeg ozbiljnog političkog suparnika. Predsjednik UEFA-e je na Janšinu prozivku reagirao tek jednom rečenicom. "Optužbe su tako besmislene da ih nije vrijedno ni komentirati."
Janša je očito pod nekim nogometnim utakmicama mislio na onu između Atalante i Valencije, koja je odigrana u Milanu 19. veljače, četiri dana prije no što je Italija zabranila javna okupljanja. Istina je da mnogi stručnjaci kažu da je upravo ta utakmica bila bomba za širenje koronavirusa, pogotovo u Lombardiji, ali teško bi se za takvo što moglo uprijeti prstom u UEFA-u. Naime, ta nogometna organizacija nema ovlasti zabranjivati okupljanja, već je to zadaća država. Vjerojatno je i utakmica između Liverpoola i Athletica iz Madrida, koja je odigrana pred punim Anfieldom 11. ožujka, bila visoko rizična i možda odigrala važnu ulogu u širenju koronavirusa u Velikoj Britaniji i Španjolskoj, ali o tome će sud donositi stručni ljudi, i to nakon što sve završi.
Mnogi se, stoga, slažu da Janšino upiranje prstom u neke samo njemu znane krivce nije u ovom trenutku politički ozbiljno i svrsishodno. Prema svemu sudeći, slovenski je premijer time na vrlo neozbiljan i populistički način, bez suštinskih teza, odgovorio na Čeferinovu kritiku da mu u nastupima fali optimizma. A to smatraju i slovenski komentatori, ali i obični ljudi s kojima sam razgovarao. Kažu da više ne gledaju ni vijesti jer ih vodeći političari stalno plaše.
- Obraćaju nam se kao da smo u ratu. Koriste i takve termine, kao što su prva linija fronte, neprijatelj… Njihove su riječi militantne, kaže mi jedan prijatelj iz Slovenije. Zapravo se u takvoj ulozi Janša najbolje i snalazi. I nije usamljen u tome. Glasnogovornik Janšine vlade, a prije toga glasnogovornik kriznog štaba (pandan hrvatskom Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu) je Jelko Kacin, slovenski političar kojeg je Janša sada vratio u poznato mu sedlo. Naime, Kacin je i 1991. imao sličnu ulogu u kriznom štabu, samo što se tada radilo o stvarnom ratu, a danas bi situacija trebala biti potpuno drugačija. No Janša očito nije tog mišljenja, njemu je ratna retorika način političkog djelovanja. On je, kao što mi govore ljudi iz susjedstva, Sloveniju vratio u 1991. Tu je na svom terenu.
Na taj je problem izgleda htio ukazati i Čeferin, kada je rekao da vodeći političari ne ulijevaju građanima nadu, već ih samo plaše apokaliptičnim izjavama. No pitanje je je li taj istup predsjednika UEFA-e bio politički ili građanski, je li njime htio nagovijestiti svoj ulazak u politiku ili je samo želio upozoriti da slovenskim državljanima nisu potrebne političke elite koje će ih držati u lancima tako što će im stalno isporučivati neke strašne priče. Kako god, dijelu Slovenaca je Čeferin probudio nadu da bi ljevica, koja je dosadašnjem političkom životu Slovenije bila uspješnija na izborima od desnice, mogla dobiti svog novog jakog lidera. Doduše, ne znam točno na čemu se temelje pretpostavke da bi Čeferin bio ljevičar. Više zbog svojih dosadašnjih funkcija djeluje kao da bi jednog dana, ako uopće odluči ući u politiku, mogao biti vođa neke liberalne stranke koja stanuje u strogom centru. No to je možda samo dojam.
Afera "Patria"
U svakom slučaju, Janša sada puše i na hladno. Sadašnji slovenski premijer nije se previše usrećio kad god je uspio dograbiti vlast, a ona mu je, reklo bi se, slađa od svega, jer nikako da odustane od stremljenja k njoj. Jedini mandat koji je dosad odradio do kraja bio je onaj od 2004. do 2008. Prije devet je godina protiv njega podignuta optužnica u glasovitoj aferi "Patria" zbog sumnje na primanje mita prilikom nabavke oklopnih vozila za slovensku vojsku. Godinu dana nakon optužnice Janša ponovno postaje premijer, ali mu parlament nakon nešto više od godine dana izglasava nepovjerenje zbog navedene korupcijske afere. Na koncu je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora. No ni to nije bilo dovoljno za neuništivog Janšu, koji je početkom '90-ih bio ministar obrane. Nedavno se ponovno dočepao vlasti.
Slovenci koji ne vole Janšu karte očito sada polažu na Čeferina, koji je, inače, po struci odvjetnik. Na čelo UEFA-e je došao nakon što je od 2011. vodio slovenski nogometni savez. Vođenje obiteljskog odvjetničkog ureda preuzeo je od svoga oca, poznatog slovenskog odvjetnika Petera Čeferina. Rođen je 1967., a pravni je fakultet završio u Ljubljani. Poznat je i kao filantrop.