Maratonskim iznošenjem završnih riječi tužiteljstva i obrane u srijedu kasno navečer na Sudu BiH završeno je suđenje čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku, zajedno s direktorom Službenog glasnika Republike Srpske Milošem Lukićem optuženim za neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Ovo bi suđenje moglo odrediti političku budućnost Dodika čiji je uspon počeo još 1998. godine i bitno utjecati na stanje u BiH jer su on i njegovi suradnici najavili poduzimanje "radikalnih mjera" bude li presuda osuđujuća. Njeno izricanje očekuje se najkasnije početkom narednog tjedna.

Na kraju procesa koji je započeo 5. veljače 2024. godine, državni tužitelj Nedim Ćosić zatražio je od sutkinje Sene Uzunović da Dodika i Lukića proglasi krivim i osudi ih na zatvorske kazne "blizu maksimalne".

Sam Dodik u sudnici je djelovao nervozno a sutkinji se uz ostalo potužio kako ga tamo satima drže u nehumanim uvjetima je mu je vruće i ima glavobolju.

Tvrdio je kako visoki predstavnik Christian Schmidt nije imao pravo donositi odluke a da Tužiteljstvo BiH podizanjem optužnice to pokušava prikriti pa je zaključio kako suđenje i eventualna osuđujuća presuda "mogu napraviti veće probleme".

"Ne prijetim, ali sam u političkoj borbi spreman ići do kraja", izjavio je dok je Schmidta nazvao "Švabom" i neprijateljem Srba.

Neprovođenje odluka visokog predstavnika u BiH je postalo kaznenim djelom od 2023. godine i za to se može dobiti kazna u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Osuđujuća kazna znači i automatsku smjenu s dužnosti ukoliko je riječ o osobama u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, ili zaposlenicima u institucijama koje se financiraju iz proračuna.

Tužitelj Ćosić tražio je da se uz zatvorsku kaznu i Dodiku i Lukiću odmah izrekne mjera prestanka mandata a da im se zabrana obnašanja bilo kakvih političkih dužnosti produži na deset godina.

Dodik i Lukić optuženi su jer su omogućili da se u Službenom glasniku RS objave dva zakona koje je 2023. godine donio entitetski parlament a visoki predstavnik ih je poništio. Tim su zakonima u RS-u pokušali zabraniti provedbu presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika.

Ključni argument na kojemu je Dodik temeljio svoju obranu bila je tvrdnja kako Christian Schmidt nije legalno izabran za visokog predstavnika jer o tome nije odlučivalo Vijeće sigurnosti UN-a. Teza obrane je da sukladno tomu Schmidt nije ni mogao donositi obvezujuće odluke odnosno mijenjati zakone.

Dodikov odvjetnik Goran Bubić u svojoj je završnoj riječi zbog koje je ročište trajalo satima i znatno duže od previđenog s tom argumentacijom tražio oslobađajuću presudu i tvrdio kako je njegov branjenik potpuno nedužan odnosno da je žrtva progona čiji je cilj njegova eliminacija iz političkog života odnosno centralizacija BiH.  

Pri tom se pozvao na američkog potpredsjednika JD Vancea odnosno njegovu izjavu kako se u demokraciji ključna pitanja rješavaju glasačkim kutijama pa je zaključio kako bi o Dodikovoj sudbini trebali odlučivati isključivo birači na izborima.

Ipak je dodao kako je njegov branjenik možda "upao u stupicu" jer je postupio po sugestijama svojih savjetnika koji su ga uvjeravali kako neće biti kazneno odgovoran potpiše li ukaz o stupanju na snagu poništenih zakona.

Prvostupanjska presuda u ovom slučaju trebala bi biti izrečena u roku od tri radna dana odnosno najkasnije do utorka narednog tjedna. 

Povezane vijesti

• Dodik: Stanje u BiH isto kao 1992. godine, ZA SVE SU KRIVI BOŠNJACI
• Dodik: Republika Srpska želi neovisnost kao i Kosovo
• U BiH raste nervoza uoči presude Dodiku, on se u Banjoj Luci posvetio ramazanu