Europski čelnici pozvali su u ponedjeljak na izvanrednom sastanku u Parizu na povećanje potrošnje za obranu, ali su ostali podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu za potporu provedbi mogućeg mirovnog sporazuma.

Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva, koji bi trebali početi u utorak u Saudijskoj Arabiji.

Europski čelnici ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u pogledu Ukrajine, Rusije i europske obrane i moraju se suočiti s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati učiniti više za sigurnost Ukrajine.

Britanski premijer Keir Starmer, koji je uoči sastanka u Parizu rekao da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer je rekao da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi europske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Rekao je također da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao poslati.

Mirovne snage povećale bi izglede za izravan sukob s Rusijom, a bile bi i teret za europske vojske, čije su se zalihe oružja smanjile zbog naoružavanja Ukrajine i desetljeća relativnog mira. Pitanje je i kako bi neke europske zemlje to platile.

Starmerovo zauzimanje za mirovne snage izazvalo je podjele između sudionika sastanka u Parizu.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je također da se bez mirovnog sporazuma ne može govoriti o njemačkoj mirovnoj misiji u Ukrajini.  Rekao je i da europska proračunska pravila ne bi smjela blokirati povećanje potrošnje za obranu preko dva posto BDP-a.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni također se usprotivila slanju mirovnih snaga u Ukrajinu, po izvorima iz njezina ureda.

"Bilo je korisno danas razgovarati o raznim hipotezama. Ona koja predviđa slanje europskih vojnika u Ukrajinu izgleda mi najsloženijom i možda najmanje učinkovitom i s tim u vezi izrazila sam dvojbe Italije", rekla je, po izvorima. 

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da je otvorena za razgovore o slanju vojnika i da Europa mora povećati potporu Ukrajini te potrošnju za vlastitu obranu.

"Rusija sada, nažalost, prijeti cijeloj Europi", rekla je. 

Povezane vijesti

• Ukrajinski borci još se drže nakon što je Putin objavio pobjedu u Mariupolju
• Obilježena 31. obljetnica obrane Nuštra u Domovinskom ratu
• Banožić: Modernizirali smo vojsku i nastavljamo pomagati Ukrajini