Visoki povjerenik EU-a
Borrell poziva Izrael da "danas" prihvati prekid vatre u Libanonu
(Reuters)
Visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost pozvao je u utorak izraelsku vladu da podrži predloženi sporazum o prekidu vatre u Libanonu za koji kaže da sadrži sva neophodna sigurnosna jamstva za Izrael.
Josep Borrell je na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u Italiji rekao da nema izgovora za neprihvaćanje sporazuma s proiranskom terorističkom skupinom Hezbolah (Božja vojska) te smatra da se na Izrael treba izvršiti pritisak kako bi odmah odobrio taj plan.
"Nadajmo se da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu odobriti sporazum o prekidu vatre kojeg su predložile SAD i Francuska. Nema više izgovora i dodatnih zahtjeva", rekao je Borrell.
Prema visokom izraelskom dužnosniku, čini se da bi Izrael mogao prihvatiti američki plan za prekid vatre s Hezbolahom.
Očekuje se da će se izraelski sigurnosni kabinet sastati kasnije u utorak kako bi raspravio i vjerojatno odobrio tekst na sastanku kojim će predsjedati premijer Netanyahu, rekao je dužnosnik.
Libanonski ministar vanjskih poslova Abdalah Bou Habib rekao je kako se nada da će prekid vatre za okončanje borbi između Izraela i libanonske oružane skupine Hezbollah biti dogovoren do utorka navečer.
Borrell je kao jednu od spornih točaka plana naveo sudjelovanje Francuske u odboru za nadzor provedbe prekida vatre kojim bi trebao predsjedati SAD. Borrell je potvrdio da je Libanon izričito tražio da Francuska bude uključena, ali da Izraelci dvoje oko sudjelovanja Francuske.
"To je jedna od točaka plana koja nam nedostaje", rekao je Borrell.
Prijedlog podrazumijeva povlačenje izraelske vojske iz južnog Libanona i raspoređivanje regularnih snaga libanonske vojske u pograničnom području, uporištu Hezbolaha, u roku od 60 dana.
Zapadni diplomat dodao je da se raspravljalo i o redoslijedu izraelskog povlačenja, raspoređivanju libanonske vojske i povratku raseljenih Libanonaca svojim domovima u južnom Libanonu. Sporazum bi omogućio i povratak oko 80.000 Izraelaca na sjever zemlje koji su raseljeni zbog rata.
Izrael je u rujnu pokrenuo veliki napad na Libanon u odgovoru na gotovo jednogodišnje sukobe s Hezbolahom koji se 8. listopada prošle godine, dan nakon što je Hamas u napadu na južni Izrael pobio 1200 ljudi i uzeo oko 250 talaca, pridružio Hamasu u znak solidarnosti.
Borrell je na sastanku G7 također kritizirao dvostruke standarde Zapada glede Međunarodnog kaznenog suda (ICC) koji je izdao uhidbene naloge za Netanyahua, njegovog bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta i jednog od vođa Hamasa Mohameda Diaba Ibrahima Al-Masrija, poznatog kao Deif, za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael tvrdi da je ubio Deifa u zračnom napadu u lipnju.
Borrell smatra da se ne može pljeskati sudu kada izda uhidbeni nalog za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ostati nijem kada se sud obruši na Netanyahua.
Italija, koja predsjeda G7, u ponedjeljak je priopćila da pokušava iznjedriti zajedničko stajalište prema odluci ICC-a, ali da će to biti teško jer SAD ne priznaje nadležnost suda i protivi se uhidbenom nalogu za Netanyahua.
Netanyahu je snažno osudio odluku ICC-a rekavši da se radi o "moralnoj sljepoći" i odluci koja je usporediva s Dreyfusovim suđenjem i da neće "popustiti pod pritiskom" u obrani izraelskih građana.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog rekao je da je ta odluka "odabrala stranu terorizma i zla nad demokracijom i slobodom i pretvorila sam međunarodni pravosudni sustav u živi štit za Hamasove zločine protiv čovječnosti".
Skupinu G7 čine SAD, Italija, Njemačka, Japan, Francuska, Velika Britanija i Kanada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
