Vlada SAD-a izdvojit će više od pet milijuna dolara za izbornu reformu u BiH

(Foto: Zadarski list)

Vlada SAD izdvojit će pet i pol milijuna dolara tijekom četiri godine kako bi pomogla izbornu reformu u BiH uključujući uvođenje novih tehnologija nadzora procesa glasanja i utvrđivanja izborih rezultata no neki od političara u toj zemlji tvrde kako je sve to nedovoljno da bi se spriječile prevare.

Iz ureda Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Sarajevu u utorak su potvrdili kako je iz cjelokupnog paketa pomoći sada pola milijuna dolara izdvojeno za nabavku optičkih skenera koji izravno prenose rezultate glasanja sa biračkih mjesta do središnjeg centra za brojanje glasova.

U pitanju je pilot projekt koji će biti testiran na lokalnim izborima zakazanim za 6. listopada a bit će obuhvaćeno 145 biračkih mjesta u općinama Vogošća, Tuzla, Visoko, Stolac, Novi Grad i Prijedor.

Lokacije su odabrali USAID i SIP kako bi osigurali statistički relevantan uzorak općina i biračkih mjesta koja demografski i politički odražavaju BiH.

Cilj je da nova tehnologija, pokaže li se učinkovitom, bude u cijelosti primijenjena na svim biračkim mjestima na općim izborima planiranim za 2026. godinu.

"Nove tehnologije koje uvodimo omogućit će biračima u BiH da iskuse proces glasanja sličan onome na kojega su naviknuli ali uz smanjenu mogućnost greške i prevara tijekom brojanja glasova i bolji integritet izbornog procesa u cijelosti", kazala je direktorica misije USAID-a u BiH Courtney Chubb dok je Dario Jovanović, direktor nevladine organizacije "Pod povećalom" koja nadzire izborni proces u BiH kazao kako se ovime stvaraju pretpostavke da ta zemlja napokon dobije fer i poštene izbore.

Uvođenje novih tehnologija trebalo bi uključivati i nove metode provjere identiteta birača, primjerice elektronskim očitanjem otiska prsta a izmjene izbornog zakona što ih je ranije nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt donijele su pravila koja uvode više reda u predizbornom procesu ali i u strukturi lokalnih biračkih odbora s ciljem da se osigura njihova neovisnost i smanji utjecaj političkih stranaka na njihov rad.

No oporbeni političari tvrde kako je sve to nedovoljno da bi se eliminirali utjecaji "velikih" nacionalnih stranaka koje su svojim ljudima "premrežile" sve institucije pa tako imaju utjecaja i na lokalna izborna povjerenstva.

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž u utorak je u posebnoj izjavi postavio pitanje zašto je Mostar izuzet iz uvođenja novih tehnologija nadzora i tvrdi kako je to rezultat dogovora HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) koje od rata u cijelosti kontroliraju političku pozornicu u tom gradu.

"Mostarska vladajuća koalicija kategorički je to (nove tehnologije) odbila, a SIP kaže kako su im 'ruke vezane'. Slično se dogodilo i u Čapljini, Žepču, Grudama, Odžaku, Livnu, Tomislavgradu, Živinicama i drugim mjestima gdje su ranije dokazane izborne malverzacije, ali OIP/GIP-ovi (lokalna izborna povjerenstva) su kategorički odbili modernu tehnologiju", upozorio je Raguž.