sad
Američka veleposlanica: Ključne teme samita NATO-a su podjela tereta za obranu i Ukrajina
Ilustracija (Pexels)
Glavne teme predstojećeg sastanka na vrhu država članica NATO-a u srpnju u Washingtonu bit će izdvajanja za obranu i pomoć Ukrajini, rekla je u četvrtak američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith.
"Veliki naglasak, posebice sa strane Sjedinjenih Država bit će na raspodjeli tereta za obranu. To je toliko važna tema i želimo poslati poruku našoj javnosti da se Amerika prisjeti zašto smo stvorili ovaj Savez, zašto je i danas relevantan", rekla je veleposlanica Smith u razgovoru s nekoliko novinara iz jugoistočne Europe.
Raspodjela tereta za obranu uključuje dva zasebna pitanja, jedno je da sve članice što prije ispune cilj o izdvajanju najmanje dva posto svoga BDP-a za obranu, a drugo je koliko svi saveznici pomažu Ukrajini, koja se brani od ruske agresije.
"Želimo osigurati da javnost u Sjedinjenim Državama, ali i javnost u Europi razumiju da se radi o kolektivnom pothvatu", rekla je veleposlanica.
Rekla je kako očekuje da će sljedeći mjesec, kada NATO objavi nove podatke, 22 ili 23 zemlje ispuniti cilj o izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a za obranu. Deset godina ranije, 2014. kada su saveznici obećali da će nastojati ispuniti cilj o povećanju obrambenih troškova na dva posto BDO-a, samo su tri članice tada ispunjavale taj cilj.-
"Ovoga ljeta mislim da ćemo imati 22, 23 saveznika koji ispunjavaju taj cilj. To je izvanredna priča o uspjehu, ali svaka od 32 članice treba ispuniti taj cilj i to što prije", naglasila je.
Hrvatska je među članicama NATO-a koje još nisu dosegnule zacrtani iznos od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, a prema podacima za prošlu godinu, koje je u ožujku objavio glavni tajnik Jens Stoltenberg, na to je potrošila 1,75 posto svoga BDP-a. Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021., kada je plaćena najveća tranša za nabavu borbenih zrakoplova Rafale - 1,97 posto BDP-a. Sljedeće godine to je palo na 1,79 posto.
Odgovorajući na pitanje o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, veleposlanica Smith ističe da Sjedinjene Države podržavaju euroatlantske aspiracije tih zemalja.
Tri države, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, koje su članice NATO-a vode pregovore o članstvu u Europskoj uniji i Sjedinjene Države su voljne pomoći im na tom putu.
Što se Srbije tiče, veleposlanica Smith kaže da je njezino suvereno pravo odlučiti želi li se ili ne pridružiti NATO-u.
"Ali, naša su vrata otvorena ako u nekom trenutku u budućnsti želite krenuti prema članstvu", rekla je Smith, pri čemu je upozorila Beograd na odnose s Kinom i Rusijom.
"Upozorili bismo na veze s tvrtkama u kineskom vlasništvu, gdje vjerujemo da postoje rizicii i izazovi u suradnji s takvim tvrtkama. Također ne vjerujemo da je ovo vrijeme za produbljivanje odnosa s Rusijom, koja je pokrenula najveći kopneni ratu u Europi nakon drugog svjetskog rata", kaže veleposlanica Smith.
Istaknula je da će Sjedinjene Države nastaviti prozivati Rusiju zbog cijelog niza “zloćudnih aktivnosti koje ona provodi u susjedstvu”.
"Znamo i dobro smo upoznati kako Rusija igra, znamo kako koristi dezinformacije, kako se oslanja na kibernetičke napade, kako koristi ekonomsku prisilu, što radi i Kina", rekla je Smith.
"Puno je dezinformacija. Stoga je važno da otvoreno i često surađujemo s našim partnerima u regiji kako bismo se mogli suprotstaviti ruskim dezinformacijama koje sugeriraju da NATO igra beskorisnu ulogu na zapadnom Balkanu ili da je NATO izravno angažiran u Ukrajini, iako to nije slučaj. Rusija voli iznositi mnogo neistina o ulozi NATO-a u Ukrajini i ulozi NATO-a na zapadnom Balkanu", dodala je.
Rekla je Sjedinjene Države otvoreno podržavaju nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog glavnog tajnika NATO-a i da se u ovom trenutku još vodi rasprava tko će naslijediti Jensa Stoltenberga. Pored Ruttea službeni kandidat je i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.
Pritom je naglasila da bi NATO trebao osigurati veću raznolikost kada je riječ o raspodjeli vodećih mjesta u Savezu, kako bi pojedinci iz novih članica, od kojih su neke više od 20 godina u NATO-u, neke 15, a neke pet godina.
"To mogu biti zamjenici pomoćnika glavnog tajnika ili čak sam zamjenik glavnog tajnika kako bi se osigurala veća raznolikost i to uzemljopisnom, rodnom i svakom drugom smislu", rekla je veleposlanica Smith.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
