tradicionalno je bila vojno nesvrstana

Još jedna zemlja koja graniči s Rusijom želi u NATO. ZAHTJEV PODNOSE SLJEDEĆI MJESEC

| Autor: Glas Istre
Jens Stoltenberg (Foto: Michael Kappeler/dpa-pool/dpa)

Jens Stoltenberg (Foto: Michael Kappeler/dpa-pool/dpa)


Finska se priprema za potencijalno povijesnu odluku koja bi mogla donesena prije "sredine ljeta", a riječ je o njezinu zahtjevu za učlanjenjem u NATO, što bi služila kao mjera odvraćanja od moguće ruske agresije. Kako javlja Guardian, ova je država tradicionalno bila vojno nesvrstana, dijelom kako ne bi provocirala svog istočnog susjeda s kojim dijeli granicu dugu oko 1.300 kilometara, prenosi Jutarnji list.

No, ruska invazija Ukrajine dovela je do snažnog skoka podrške finske javnosti promjeni takve politike te je udvostručen postotak građana koji se anketno izjašnjavaju za učanjenje u NATO s 30 na 60 posto.

- Nikada nemojte podcjenjivati sposobnost Finaca da donose brze odluke u trenucima kada se svijet mijenja, izjavio je bivši finski premijer Alexander Stubb za agenciju AFP.

- On je bio dugogodišnji zagovornik finskog ulaska u NATO, a sada je uvjeren da je podnošenje zahtjeva za članstvo gotovoa stvar.

- Sljedećeg tjedna finska vlada parlamentu podnosi specijalni izvještaj o reviziji državne politike nacionale sigurnosti ne bi li zastupnicima bilo lakše donijeti odluku o mogućem strateškom zaokretu.

- Imat ćemo vrlo detaljnu raspravu, ali nećemo odugovlačiti, izjavila je finska premijerka Sanna Marin u petak na konferenciji za novinare.

- Mislim da ćemo s tom raspravom završiti do sredine ljeta, dodala je.

- Meni se čini da će zahtjev za članstvom biti podnesen negdje tijekom svibnja, kako bi on mogao pravovremeno biti stavljen na dnevni red summita NATO-a u Madridu koji se održava u lipnju, ocijenio je Stubb.

- Finska je neovisnost, nakon 150 godina pod ruskom vlašću, proglasila 1917. godine, no tijekom Drugog svjetskog rata našla se u oružanom sukobu sa Staljinovom Crvenom armijom kojoj je nanijela ogromne gubitke, ali je u konačnici ipak ostala bez dijelova svojeg tadašnjeg teritorija. Helsinki se tada obvezao ostati vojno nesvrstan tijekom Hladnog rata u zamjenu za garancije Moskve da neće pokrenuti novu invaziju. Ta prinudna neutralnost u međunarodnim je odnosima prozvana "finlandizacijom".

- Sve do danas Finska je ostala izvan NATO-a, a čitavo je vrijeme svoju vojsku održavala na relativno visokoj razini spremnosti s također relativno visokim ulaganjima u nju.

- Mi u samo nekoliko dana možemo mobilizirati između 280.000 i 300.000 muškaraca i žena, rekao je Stubb i dodao da se u službu može pozvati i 900.000 rezervista.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter