Stanje na bojištu u Ukrajini je ozbiljno i stoga joj treba hitna pomoć u oružju i streljivu, ali i dugoročnije rješenje koje bi osiguralo pouzdanu i predvidljivu potporu, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Stanje je ozbiljno i upravo zato postoji hitna potreba za više pomoći Ukrajini”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica NATO-a.

Dodao je da su moguća dva scenarija – jedan je da NATO pruži više pomoći kako bi Ukrajina vratila izgubljeni teritorij, a drugi da je NATO to ne učini i u tom slučaju postoji opasnost da Rusija osvoji još više teritorija. “Tada bismo bili u još opasnijoj poziciji”, istaknuo je Stoltenberg.

Istodobno s hitnom kratkoročnom pomoći, potrebno je osigurati trajniju strukturu preko koje bi se osigurala pomoć Ukrajini na dugoročniji i predvidljviji način, rekao je glavni tajnik NATO-a.

Stoltenberg je predložio paket od 100 milijardi eura pomoći Ukrajini u razdoblju od pet godina, ali nisu poznati pojedinosti kako bi se punio taj fond.

Cilj je postići konsenzus do samita NATO-a u srpnju u Washingtonu, a ako se u tom ne uspije, onda bi o tome na samitu odučivali čelnici država ili vlada. U međuvremenu će se održati neformalni sastanak ministara vanjskih poslova u svibnju u Pragu, gdje će se opet razgovorati o pripremama za samit.

Stoltenberg je pozdravio nedavne najave pojedinih država o novoj pomoći Ukrajini, što uključuje gotovo 600 milijuna eura iz Njemačke za češku inicijativu nabave topničkih granata, deset tisuća dronova iz Velike Britanije, rakete i oklopna vozila iz Francuske te novi paket pomoći iz Finske vrijedan 188 milijuna eura.

Upitan za komentar izjave glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova da su članice NATO-a uključene u sukob u Ukrajini u izravnoj konfrotaciji s Rusijom, Stoltenberg je da to nije točno. “Nemamo nikakve planove za slanje borbenih snaga u Ukrajinu niti to to itko tražio”, rekao je Stoltenberg.

Državni tajnik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić rekao da je Hrvatska, ako se usporedi BDP po glavi i stanovnika i izdvajanja za Ukrajinu, 14. u svijetu.

“Činjenica da izdvajamo 20 posto našeg obrambenog proračuna dovovoljon govori o tome koliko je Hrvatska snažno pomogla Ukrajini”, rekao je Matošić.

Povezane vijesti

• STOLTENBERG U ZAGREBU: Ruski kibernetički napadi dio su već viđenog obrasca
• Još jedna zemlja koja graniči s Rusijom želi u NATO. ZAHTJEV PODNOSE SLJEDEĆI MJESEC
• Banožić u Bruxellesu na sastanku Vijeća NATO-Ukrajina