Andrej Plenković uzburkao je sarajevsku javnost, nakon što je odbio sudjelovati na sastanku s “hrvatskim” članom predsjedništva BiH Željkom Komšićem, tijekom današnjeg posjeta europske delegacije Bosni i Hercegovini.

Uz Plenkovića, u delegaciji su bili šefica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte, a hrvatski je premijer tom prilikom pojasnio da njegov potez nije nepoštivanje BiH.

Podsjetio je da Komšić nije biran glasovima Hrvata, a da se ravnopravnost naroda mora očitovati i u izbornom procesu.

RTL je sa šefom HDZ-a BiH Draganom Čovićem razgovarao o današnjem posjetu europske delegacije, europskoj budućnosti BiH, mogućim sankcijama, kao i potezima premijera Plenkovića.

Podržavate li Andreja Plenkovića u tome što nije otišao u Predsjedništvo BiH i na taj način izbjegao susret s Komšićem?

– Ne mislim da je premijer Plenković izbjegao susret s Komšićem. On je poslao vrlo jasnu poruku legitimnosti članova Predsjedništva. Mi, naime, imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva.

O tome sam danas govorio i pred predsjednikom Europske komisije premijerom Rutteom i naravno pred Andrejem i to je bila odlična prigoda jer jedan od naših uvjeta, od četrnaest onih koji nam trebaju da bi otvorili vrata EU, je izborni zakon.

I nema veće ugroze integriteta izbornog procesa kad netko zloupotrijebi takav glas.

Može li ovaj potez ugroziti odnose BiH i Hrvatske?

– Ne, štoviše, mislim da će ga snažno ojačati jer ovo što radi gospodin Andrej Plenković ima apsolutnu potporu u Bosni i Hercegovini.

Može li BiH ispuniti sve što se od nje očekuje i u ožujku otvoriti pregovore s Europskom unijom?

– Može i mora. Bio sam sudionik jedan od ovih pet zadnjih razgovora gdje smo upravo napravili plan i sad su nam precizno dali što od nas se očekuje. Optimističan sam.

Moramo puno toga napraviti u kratkom vremenu i biti vjerodostojni. Nažalost, mi smo dosad vični nešto dogovoriti pa sutra promijeniti svoj stav, ali privedeno je sve kraju i bio bi veliki luksuz ili avantura ne dobiti ovo otvaranje pregovora.

Je li Dodik smetnja na tom putu? Jeste li o tome razgovarali s njim i hoće li se on malo smekšati?

– Ne da je on smetnja na tom putu, on je bio domaćin zadnjeg sastanka i bio najkonstruktivniji da usvojimo sve, i proračun i Zakon o sukobu interesa i Zakon o sprečavanju pranja novca, terorizma i da ne nabrajam sve druge zakone.

Mislim da je on bio do kraja konstruktivan. E sad, zato sam rekao vremenski okvir, to će sve vrijediti mjesec ili dva dana. Pa će ako mi dobijemo ovaj pregovarački proces, onda smo to i završili. Ne želim razmišljati što će biti ako ga ne dobijemo.

Jedno pismo javnosti najviše izazvalo kritika, to je pismo američkog državnog tajnika vezano za plinovod i vaše odluke da sjedište bude u Mostaru. Hoćete li ostati pri svojim uvjerenjima?

– Nismo mi nikakvu odluku donijeli. Mi smo napravili prijedlog Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji i uputili ga u našu proceduru.

On je danas u Vladi Federacije i ja sam uvjeren da će on proći parlamentarnu proceduru gdje se predviđa da uistinu imamo da BH Gas ne upravlja plinom u Hercegovini.

Za nas je to strateški interes Hrvata u Bosni i Hercegovini i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Treba povezati Dugopolje s Imotskim.

Naravno i američke administracije i naravno da tu ima često šumova u komunikaciji i pokušaj zaštite nekih interesa. Ja vjerujem da ćemo mi u komunikaciji s njihovom administracijom ovdje naći adekvatno rješenje.

Ne bojite se sankcija?

– Ne, zašto bi se plašio?

Što ako dođu?

– Pa kao i sve drugo, nosit ćemo se s iskušenjima, ali ne vidim nijednog razloga za… Ja sam jednom rekao, nema crnih listi. Ja ako odem, mogu na neku bijelu listu. Evo da to ponovim još jednom, rekao je Dragan Čović u razgovoru za RTL.

Povezane vijesti

• Premijer Plenković u Puli: "Poljoprivreda je uz energetiku žila kucavica društva"
• FOTO/Premijer Plenković prerezao vrpcu na ulazu novoizgrađene zgrade pulske Opće bolnice, i poručio: "Ovo je kolosalan uspjeh"
• Plenković: "U Puli će rasti drvo kestena, kako je raslo i ispred kuće Anne Frank. Ovakve simbolične geste jako su važne za podizanje svijesti kod mladih generacija"