Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, objavio je u utorak na X-u premijer Andrej Plenković.

U ponedjeljak navečer EP i Vijeće su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030.

"Dogovorom o Uredbi #TEN-T Hrvatska je pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav Europsk unije", napisao je na X-u premijer Plenković.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se izborila da Uredbom #TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka će se nalaziti na tri koridora.

"Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu #TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture u Hrvatskoj", objavio je Plenković.

Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner koji povezuje Austriju i Italiju te brza željeznička linija Lisabon-Madrid.

Povjerenica Europske komisije Adina Valean je sinoć izjavila da se radi o "povijesnom sporazumu za EU".

"Europi treba prometna mreža koja će riješiti problem mobilnosti, važnog kako za građane tako i kompanije, prometna mreža koja je održiva i otporna i koja gradi mostove s našim susjedima, posebice s Ukrajinom, Moldavijom i zapadnim Balkanom", rekla je Valea.

Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU-a i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim učinkovitijim postupcima ubrzat će se njezin razvoj i osigurati jednostavnija i održivija mobilnost za ljude i poduzeća diljem Europe.

Mreža TEN-T ima dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže kojom se osigurava povezivost svih regija EU-a i osnovne mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za EU.

Osnovnu mrežu trebalo bi završiti do 2030., a sveobuhvatnu mrežu do 2050.

Povezane vijesti

• Flego: Plan prometne mreže Hrvatskoj daje priliku da obnovi pruge i luke