MEĐUNARODNA REPUTACIJA
IVAN NINKOVIĆ iz Pule, najbolji igrač golfa u Hrvatskoj: Golf nije poza sa štapom na terenu s rupama, već IZNIMNO ZAHTJEVAN SPORT
Ivan Ninković u golfu je od sedme godine
Kad pogledamo teritorij koji omeđuju Barban, Žminj, Kanfanar sa sjeverne strane i sve što se ispod njih prostire, mjesta za izgradnju golf terena - u izobilju! Kad bi se ulagalo u izgradnju golf igrališta proširila bi se sezona, narastao bi dohodak, mogli bismo organizirati brojne turnire, mogli bismo se jako dobro razviti i u sportskom smislu
On je učenik Ekonomske škole u Puli. Sedamnaest mu je godina pa iako još uvijek nije punoljetan, apsolutno je najbolji u Hrvatskoj u jednoj disciplini, i to kad se promatraju sve generacije. Riječ je o jednom od najboljih istarskih sportaša na nacionalnoj sceni, pa i s nemalom međunarodnom reputacijom. Njegovo je ime Ivan Ninković, a golema većina vas koji ste se upustili u čitanje ovog teksta nemate pojma o kome je riječ. Nikad niste o njemu čitali, zapravo i nakon ovih nekoliko uvodnih rečenica ne možete ga smjestiti ni u jednu kategoriju. Jer Ivan Ninković je najbolji hrvatski igrač - golfa. U svim kategorijama.
- Jesam, najbolji sam hrvatski golfer no moram biti objektivan pa kazati kako sam do te titule došao u nešto smanjenoj konkurenciji. Nacionalno golf natjecanje bilo je otvorenog tipa tako da na njemu nastupilo i nekoliko natjecatelja iz inozemstva, a do titule nacionalnog prvaka se dolazi nakon turnira što traje nekoliko dana. Prvenstvo se održalo na jednom od najboljih hrvatskih terena, onom nedaleko Savudrije, na lokalitetu Crveni vrh. Kažem, iako je konkurencija bila nešto manja, vjerujem da ću i na budućem prvenstvu Hrvatske koje bi se trebalo održati u lipnju u Zagrebu ostvariti dobre rezultate, dobiti još bolji uvid u svoje realne vrijednosti, opisuje nam Ninković svoja aktualna sportska postignuća u Hrvatskoj nedovoljno poznatom sportu, golfu.
"Kriv" je tata
- Treniram na nekoliko lokacija jer nije golf samo igra na konkretnom terenu s većim ili manjim brojem rupa. Ponekad se znam nanervirati zbog toga što moji kolege u razredu nikako ne mogu prihvatiti da je golf iznimno zahtjevan, psihički i fizički, sport. Oni na ta moja iskustva samo odmahuju rukom, misle da je to "nešto", poza sa štapom na terenu s rupama. Uopće nije tako, ja se moram iznimno dobro fizički pripremiti da bih mogao odigrati turnir. Dobra fizička sprema vam omogućava i psihičku stabilnost, pribranost koja je jako važna kod završnih udaraca. Sam trening na terenu je istina problematičniji jer su meni najbliži Brijuni teško dostupni tako da uglavnom treniram u Savudriji što baš i nije blizu. K tome i poskupljuje proces treninga, pojašnjava Ninković.
Ističe da je za njegovu ljubav prema golfu najzaslužniji otac.
- Na pitanje kad sam počeo, kad sam se zainteresirao za golf odgovaram - davno. Ljudima je s obzirom na moje godine to neobično, ali kad im pojasnim da sam uz golf od svoje sedme, osme godine, čuđenje nestane, objašnjava Ninković.
U Hrvatskoj je naime samorazumljivo da se grade sportske dvorane, nogometna igrališta i slična sportska borilišta. Na neki je način to i logično jer takvi sportski poligoni služe za natjecateljsko i rekreacijsko bavljenje brojnim, posebno kad je riječ o sportskim dvoranama, sportovima. Logično i opravdano je dakle da se takvi objekti izvode društvenim novcem. Kad je golf u pitanju priča je unekoliko drugačija jer je teško vjerovati da će pojedina jedinica lokalne samouprave investirati u izgradnju golf terena za što je potrebno nekoliko hektara zemlje i nemalo novca a da od toga korist neće imati "šira društvena zajednica". Nelogično stoga jer golf u samoj svojoj biti nije, niti može biti masovni sport kao što je to primjerice nogomet, baš kao što golf teren ne mogu koristiti raznorodni sportaši kao što se to događa u sportskim dvoranama. Ali zato investicija u golf terene može biti itekako isplativa radi li se o investiciji u kojoj partneri postaju država i turističko-hotelijerske tvrtke. Golf je naime jako veliki mamac za igrače sa sjevera Europe koji obožavaju mediteranske lokalitete koji im daju mogućnost bavljenja golfom kad to kod njih nije moguće.
- Nastupima na međunarodnim turnirima, nedavno sam se tako vratio s jakog turnira u Sjevernoj Irskoj na kojem je nastupilo 60 igrača, dolazim u razne situacije. Moram priznati da nikad nisam igrao u klimatskim uvjetima kakvi su vladali na navedenom turniru. Osim hladnoće bio je i za naše prilike nevjerojatno jaki vjetar tako da je bavljenje golfom u tim dijelovima Europe jako naporno. Ono što ističete - zbog čega nema više terena u Istri ni ja ne pronalazim odgovor. Kad pogledamo čitavu okolicu Pule, ima sjajnih lokacija. Meni su za izgradnju golf igrališta posebno zanimljiva područja oko Medulna i Ližnjana, tamo ima prostora, da o ostalim komparativnim prednostima ni ne govorim, ističe Ninković.
Klimatski uvjeti
I potpuno je u pravu. Jug Istre je za razvoj golfa - Bogom dan. Krenemo li od podatka da je pulska zračna luka postavljena na području koje je odlično zaštićeno od vjetrova, uočit ćemo da nema problema u poslovanju praktično svih 365 dana u godini. Nadalje, Istra je premrežena kako autocestom, tako i dobrim prometnicama nižeg značaja. Uz Pulu kojoj istina kronično nedostaje ozbiljnijeg hotelskog razvoja, tu su Poreč i posebno Rovinj koji su s hotelima najviše klase dosegnuli sasvim dobar broj kreveta. Pa i klimatski se taj dio Istre može pohvaliti jako dobrim uvjetima kroz svih dvanaest ili najmanje deset mjeseci u godini. Kad pogledamo teritorij koji omeđuju Barban, Žminj, Kanfanar sa sjeverne strane i sve što se ispod njih prostire, mjesta za izgradnju golf terena - u izobilju!
- Golfom se u Europi i svijetu bavi jako velik broj igrača. Deseci tisuća. Zahvaljujući prometnoj infrastrukturi ali i turističkoj orijentaciji cjelokupne privrede, ulaganje u golf terene se i kod nas, kao što je to slučaj u ostalim mediteranskim državama, nameće samo od sebe. Kad pak govorimo u sportskom smislu, savršena je to situacija i za domaće sportaše. Kad bi privreda ulagala u izgradnju golf igrališta proširila bi se sezona, narastao bi dohodak, mogli bismo organizirati brojne turnire, mogli bismo se jako dobro razviti i u sportskom smislu, ističe Ninković.
I zapravo poručuje kako bi Hrvatska mogla postati golferska velesila, a da država pritom na tome jako dobro zarađuje! Uostalom ne moramo odlaziti daleko na sjever. Golf je omiljeni sport u Austriji kao i u sjevernoj Italiji. U tim dijelovima Europe također djeluje mnogo klubova s tisućama igrača.
- Jasno, pa ja najviše treniram na području Bassana Del Grappa gdje je jako mnogo igrališta različitih konfiguracija. Da ne govorim o obližnjim gradovima poput Padove, Vicenze ili Verone, Trevisa pa sve prema obalnim mjestima od Venecije do Trsta. Kad bismo se i mi u sve to uključili, jako bi se veliki broj turnira i kod nas mogao organizirati. Slična je priča i s Austrijom gdje sam također igrao. Ne toliko koliko u Italiji koja mi je turnirska baza, mjesto gdje stječem trening iskustva kao i ona natjecateljska, ali dovoljno da uočim i veliku ljubav Austrijanaca prema golfu tako da uistinu ne znam zbog čega mi toliko bježimo od golfa. Dugo se vremena raspravljalo i o golf terenu ispod Motovuna pa - ništa, začuđen je Ninković.
Trakavica
S razlogom jer riječ je o "trakavici" koja nikako da izađe iz slijepe ulice. Da konačno netko kaže - nećemo golf, odbacujemo ga ili pak, kao što to ustrajno tvrdi Ivan Herak, pomoćnik ministra turizma Cappellija zadužen upravo za razvoj golfa u Hrvatskoj, krajnji je čas da i mi krenemo s golfom. Kako je upravo Herak potvrdio, ekološki razlozi koji su s pravom bili protiv razvoja golfa na nekadašnjim principima s potrošnjom golemih količina vode i pesticida su - prošlost.
- Sportski i u svakom drugom smislu stagniramo jer nikako da krenemo s infrastrukturom. Pa i kod vas u Rijeci sjajni entuzijast i odlični igrač Adam Brnić se polako umirio od svega. Što je sam napravio u Krasici, igrački i infrasrukturno, pa umjesto da se to nadogradi, sve stoji, zaključuje Ninković.
S pravom se čudi jer je i Krasica jedna od onih jako dobrih hrvatskih lokacija. Na "korak" su joj velika međunarodna zračna luka, sportski aerodrom na Grobniku, nalazi se praktično na autocesti, da o okolnoj turističkoj privredi ni ne govorimo. Ali - u ništa.
Nadamo se ipak da će entuzijazam i kvaliteta koju sa samo 17 godina iskazuje Ivan Ninković potaknuti i infrastrukturu. Obostrano korisnu, ne tek jednokratnu kako su se pokazala golema investiranja u sportske dvorane građene uoči odigravanja svjetskog rukometnog prvenstva. Neke od njih godinama zjape prazne da bi danas bile tek rezervna opcija za zbrinjavanja pacijenata unutar epidemije koronavirusa. Na golf terenima se istina ne bi moglo spašavati bolesnike iz neke buduće virusne epidemije, ali bi ona kroz turizam donosila toliku cjelogodišnju zaradu koja bi se sasvim sigurno mogla iskoristiti i za stvaranje - kvalitetnijeg zdravstvenog sustava.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
