BLAGODAT PULSKIH RESURSA
Vrtlarima nisu zatvorene špine, a vrtovi iznad Valsalina bujaju jer se zalijevaju vodom iz BUNARA KOJI NIKAD NIJE PRESUŠIO
Jozefina Kolđeraj, vrtlarica na Valsalinama (Snimio P. GREGOROVIĆ)
U ponedjeljak je bio prvi dan provedbe djelomične mjere redukcije pitke vode prvog stupnja u Istarskoj županiji. Ta mjera se ne odnosi na poljoprivrednike koji i dalje mogu koristiti pitku vodu iz vodoopskrbnog sustava za zalijevanje poljoprivrednih nasada. Iz Istarske županije su nam pojasnili da poljoprivredne nasade mogu zalijevati profesionalni poljoprivrednici kao i oni koji to uzgajaju za osobne potrebe. Formula korištenja vode u vrtu glasi: zalijevanje voća i povrća - da, a zalijevanje trave i cvijeća - ne!
Zrinko Kajfeš, vrtlar početnik u urbanim vrtovima Gregovica zadovoljan je što poljoprivrednicima nisu zatvorili špinu.
- U uzgoju voća i povrća troši se jako puno vode i ako nam to oduzmu, onda će višemjesečni trud završiti propadanjem poljoprivrednih kultura, veli Kajfeš koji na gradskoj parceli uz pomoć djevojke Josipe Spajić uzgaja papriku, mrkvu, luk, salatu, blitvu, rajčicu, tikvice, krastavce…Veli da zalijeva navečer kada padne mrak ili rano ujutro.
Osim njega, u urbanim vrtovima Gregovica svaki zainteresirani građanin dobio je na korištenje 50 kvadrata nakon što su raspisani natječaji lanjskog proljeća i ovogodišnje zime. Gradu plaćaju 50 kuna godišnje za korištenje parcele te dodatnih 200 kuna za vodu.
- Vodovod je izračunao da mi u sekciji B nismo potrošili niti 200 kuna za vodu u čitavoj godini, ali smo i ove godine platili 200 kuna za narednih godinu dana. Sada smo preplatili pa ćemo vidjeti kakav će biti obračun Vodovoda za godinu dana, pojasnio nam ja Kajfeš na koji se način dijele troškovi u vrtu. Kaže da je naviku obrade zemlje i uzgoja poljoprivrednih kultura stekao u noninom vrtu pa se onda, kaže, prijavio da bi dobio zemlju na korištenje na gradskoj parceli u urbanim vrtovima na Gregovici.
Farmaceut Zrinko Kajfež, a vrtlar u slobodno vrijeme (Snimio Paulo Gregorović)
Njegov susjed na parceli nije htio da ga fotografiramo i objavimo njegove podatke, ali pokazao nam je vrt koji brižno održava. Riječ je o najbolje održavanoj parceli u urbanom vrtu Gregovica.
- Tu dolazim ujutro i navečer. Uređenje vrta i briga za plodove koje mi zemlja daje za mene je pravi lijek protiv svih bolesti. Ranije sam imao vrt na mjestu sadašnjeg parkirališta Opće bolnice i bio je toliko lijepo uređen da su ga dolazili vidjeti i predstavnici grada Pule, rekao nam je sugovornik koji je postavio zanimljivo rješenje za tjeranje ptica s njegove i susjednih parcela - CD koji se vijori na zraku i reflektira svijetlost, a koji očito udaljava ptice u letu.
Ako se nastave izuzetno nepovoljne hidrološke prilike, velike suše, uz nedovoljnu izdašnost izvora vode koji su u sustavu vodoopskrbe Istarske županije, moguće je očekivati još strože mjere korištenja pitke vode. U tom slučaju i poljoprivrednici bi trebali prestati koristiti pitku vodu te prijeći na vodu iz bunara ili na tehničku vodu koja će im se cisternama dostavljati iz izvora koji nisu povezani s vodoopskrbnim sustavom.
Međutim, čak i u slučaju daljnjih redukcija, probleme neće imati vrtlari koji obrađuju zemlju između Valsalina, na zapadu, i Ulice Veruda, na istoku. Naime, pored Valsalina nalazi se bunar u kojem ima dovoljno vode za sve ovdašnje poljoprivrednike. Jozefina Kolđeraj ima parcelu odmah do bunara i kaže da u proteklih 14 godina, koliko ovdje uzgaja voće i povrće, bunar nikada nije presušio.
- Oni koji su ovdje duže od mene rekli su mi da bunar nije nikada ostao bez vode, a svakodnevno ga koristi 20-ak ljudi. Živim nekoliko minuta hoda od ovog vrta i svaki dan tu provedem dva sata. Često se odem osvježiti do plaže koja je udaljena svega nekoliko desetaka metara od vrta, opisuje nam idiličnu poziciju svojeg vrta, ali naglašava i nedostatke.
- Svakodnevno se borimo s komarcima, ali redovno stavljamo tablete u vodu i zaštitimo se. Ose sam suzbila prošle godine, a divlje svinje nam ne ulaze u vrtove jer su ograđeni, rekla nam je Kolđeraj. Tijekom našeg boravka zalijevala je vrt dvama žbrufadorima punima vode iz bačve, a potom je u bačvu nadolijevala vodu iz bunara. Pojašnjava nam da ljeti ne zalijeva vodom iz bunara zbog temperaturne razlike. I zaista, bunarska voda je hladna kao ona iz planinskih izvora te zaključujemo da je ovako hladna najbolja za hlađenje napitka od hmelja.
Kolđeraj nam kaže da u vrtovima Valsalina postoji još jedan bunar, ali manji, u kojem također ima vode pa je to, dodaje, razlog popularnosti ovih parcela među ljubiteljima vlastitog uzgoja poljoprivrednih kultura.
- U doba antikoronaških restriktivnih mjera 2020. godine, ovdje je puno mladih počelo obrađivati zemlju. No, nisu nastaviti pa zaključujem da je to bio samo pomodan trend. Lani ih je bilo manje, a ove godine još manje. Kažu da im smeta vrućina. Ali, tko voli raditi u vrtu, to mu ne smeta, zaključuje naša sugovornica.
Neiskorišteni pulski bunari
Nisu svi pulski bunari iskorišteni za zalijevanje poljoprivrednih površina kao što je to slučaj na Valsalinama. Diljem Pule ima ih puno sakrivenih u šikarama. Jedan od takvih je onaj na križanju Premanturske ceste i Mihovilovićeve ulice, u Valdebeku, koji je zatrpan kamenjem. U Valdebeku je neiskorišten i bunar između Medulinske ceste i Modrušanovog prilaza.
U Vodovodu računaju da oko 12 posto vode koja se dnevno potroši stiže iz nekoliko pulskih bunara. Ima ih 13, no malo ih je u funkciji, poput bunara u Ševama, Šišanu i Jadreškima. Međutim, bunari Tivoli i Fojbon još uvijek nisu u upotrebi. Svi imaju prilično nizak vodostaj, a mnogi su neupotrebljivi već dugi niz godina te su postali izrazito muljeviti, a neki i zagađeni.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
