Devetnaestogodišnji David Stanković maturant je pulske opće gimnazije koji je na maturi riješio 99,05 posto ispita iz talijanskog jezika, ostvario 79 bodova i odlično drugo mjesto u Hrvatskoj. U Puli i Istri je na tom testu A razine, koji se morao riješiti u roku od sat i pol, bio najuspješniji.

Talijanski vrtić i škola

- Ispit se sastojao od tri cjeline: prva cjelina od 35 pitanja odnosila se na čitanje s razumijevanjem, druga se sastojala od slušanja uz označavanje točnog od tri ponuđena odgovora. Tu je trebalo riješiti 25 pitanja, dok je u trećem dijelu trebalo napisati kratki esej o našim navikama. Meni ispit nije bio težak i nakon rješavanja ostalo mi je puno vremena, prisjeća se Stanković.

Rezultat je tim važniji zna li se da mu talijanski nije materinji jezik, međutim, naučio ga je u talijanskom vrtiću i Talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi". Usvojio ga je, kaže, u vrtiću već s pet, šest, godina.

Usprkos izvrsnom znanju, neće nastaviti studirati taj jezik. U konkurenciji od svega 30-ak studenata, uspio je upisati studij Znanost o okolišu na biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

- Uvijek su me više privlačile prirodne znanosti i namjeravam se baviti biologijom koju sam zavolio u osnovnoj školi, još otkako smo je počeli učiti u sedmom razredu. U osnovnoj školi bio sam član grupe Mladi biolozi. Redovito sam sudjelovao na natjecanjima iz biologije i oko pet puta sam za vrijeme školovanja bio prvi na županijskoj razini, malo mi je falilo za državno natjecanje. Na PMF-u još postoje studiji biologije, molekularne biologije te nastavnički smjer biologije i kemije. Nisam još siguran koji dio biologije mi je najzanimljiviji i kroz studij ću to pokušati saznati. Više se vidim u istraživanju: hoće li to biti botanika, zoologija ili zaštita okoliša još ne znam, ali me više zanima istraživanje nego nastavnički smjer. U nekom trenutku se mogu prebaciti na drugi smjer uz polaganje razlika, kaže Stanković.

Život bakterija i virusa

Biologija proučava raznolikost živih bića i to mu je, objašnjava, uvijek bilo fascinantno.

- Život bakterija i virusa vrlo mi je zanimljiv. Kad se pojavio koronavirus, pratio sam sve novosti i znanstvene radove o toj temi, volio sam to čitati, kaže.

Nakon završetka studija volio bi ostati u Hrvatskoj i ostvariti znanstvenu karijeru, iako na pitanje o inozemstvu odgovara: "Nikad ne reci nikad". A na pitanje o odnosu države prema znanosti i znanstvenicima, potvrđuje da imamo vrhunske stručnjake koji su se u Hrvatskoj obrazovali, ali ih država možda ne podržava dovoljno.

- Čini mi se da okruženje općenito nije poticajno za znanost. Znanost se ne cijeni onoliko koliko bi trebalo, zaključuje. O pulskoj Gimnaziji pak može reći sve najbolje. "To je škola koja u svakom pogledu oblikuje mlade ljude, širi njihovo znanje i vidike. Uz nju me vežu lijepe uspomene, proveo sam tamo predivne četiri godine i rado ću se sjećati tog razdoblja. Osim mene, na biološki odsjek PMF-a sigurno odlazi studirati nekoliko učenika koji su završili pulsku Gimnaziju, navodi mladi Puljanin koji uz školske obaveze voli i pjevati.

U Zbor Zaro uključio se s četiri godine i njegov je član u kontinuitetu sve do završetka srednjoškolskog obrazovanja. Zanimanja vezana uz prirodne znanosti po njegovom su mišljenju važna u budućnosti.

Povezane vijesti

• PULA ZA GUINNESSA: U Areni najveći ljudski svjetlosni znak
• Tamara Obrovac na Kaštelu promovirala novi album
• Jedinstvena vizualna atrakcija - 360° 3D mapping na Forumu