U Puli 41 jubilarni davatelj krvi s više desetaka, pa čak i više od stotinu darovanih doza * Građani mogu dati krv svakog četvrtka od 9 do 17 sati u pulskoj bolnici, uz pauzu od 14 do 14.30 sati * Najviše nedostaje grupa A plus, potom B plus i 0 plus
U povodu Nacionalnog dana darivatelja krvi, gradonačelnik Boris Miletić i njegova zamjenica Elena Puh Belci primili su jučer u Komunalnoj palači jubilarne darivatelje koji su krv poklonili više desetaka puta, među njima i rekordera Marina Popova s čak 128 davanja. Među 41 jubilarcem samo je jedna žena, Sandra Nemanić, koja je krv darovala 35 puta, dok Mirjana Benčić, s 55 doza, jučer nije bila u Palači. Najviše je onih koji su darovali 50 puta, ima ih 17. Sedmorica su darivala 75 puta, a trojica čak stotinu puta.
Čestitavši jubilarcima, Miletić je rekao da, u vrijeme sve veće otuđenosti društva, humanost ovih ljudi dobiva dodatnu vrijednost. Velika hvala na onome što ste učinili i što ćete ubuduće učiniti, poručio je Miletić. Jasna Vekić, ravnateljica Gradske organizacije Crvenog križa podsjetila je da je onaj tko je darovao stotinu doza zapravo prepustio 50 litara krvi.
- Moramo imati na umu koliko je to neprocjenjivo, kazala je Vekić. No, upozorava da je darivanje u padu.
Baza podataka
- U bazi podataka našeg Gradskog društva Crvenog križa imamo oko 2.600 darivatelja, među kojima je sigurno bilo 60 posto Uljanikovaca, od kojih je 30 do 40 posto otišlo izvan Istre. U bazi je 40 posto ljudi bilo u dobi do 40 godina, oni su otišli raditi u inozemstvo. Morali su se snalaziti tako da ih trenutno u bazi stalnih darivatelja nema. Pokrenuli smo akcije sa studentima i pokušavamo to nadomjestiti pozivima prema građanima. Situacija je, međutim, otežana zato što poslodavci, koji bi trebali te ljude pustiti s radnog mjesta, nisu svjesni da su i oni sami potencijalni primatelji. Ljudi još nisu svjesni da smo svi mi potencijalni primatelji. U svakom trenutku se može dogoditi da nam zatrebaju dvije, tri doze. Danas je sve privatizirano, nema više društvenih poduzeća, pa ni društveno odgovornih, a poslodavci nemaju sluha za te stvari, objašnjava Vekić.
Predsjednica pulskog Crvenog križa dr. Lorena Lazarić Stefanović zahvalila se jubilarcima na humanosti.
- Čast nam je stajati s ljudima koji niz godina odvajaju svoje vrijeme i pola sata na transfuziji daju krv da bi spasili život nepoznatoj osobi. Za mene ste vi ljubav na djelu. Svi trebamo težiti tome da budemo poput vas, kazala je dr. Lazarić.
No, ima li u pulskoj bolnici dovoljno krvi? Dr. Jasmina Simović Medica, voditeljica Odjela transfuzijske medicine Opće bolnice Pula, podsjeća da je krvi nedostajalo, ali se to nije odrazilo na operativne zahvate.
- Dvaput tjedno zanavljamo krv iz Rijeke, a četvrtkom, kad je akcija darivanja u bolnici, ukoliko imamo veću potrošnju, oni nam pošalju doze iz Rijeke ili dođu s ekipom. Akciji se odazove 50 do 60 darivatelja. Prošli tjedan bili su košarkaši, trudimo se angažirati i animirati sve više mladih. Nedavno je prvi put bila akcija u Studentskom centru i vjerujem da će drugi put odaziv biti veći, veli Simović Medica. Puno je manje ženskih darivatelja zbog menstrualnih ciklusa u reproduktivnoj dobi, a potrebna su četiri mjeseca da bi se zalihe željeza nadopunile.
- Želimo imati zdrave darivatelje, a ne da postanu anemični. Prolazna anemična stanja nisu razlog trajnoj odgodi: neke žene počinju darivati u menopauzi jer im se krvna slika stabilizira. Krv ne mogu dati osobe s kroničnim kardiovaskularnim, respiratornim, malignim i kroničnim zaraznim bolestima. Krvi ima dovoljno, prilagođavamo se uvjetima i stanju skladišta. Zasad nijedan pacijent nije osjetio nedostatak, napominje dr. Simović Medica. Naglašava da je falilo grupa A i B, dok su osobe s grupom 0 uvijek dobrodošle, jer je riječ o univerzalnim darivateljima.
Poziv građanima
Dr. Helena Vidović, voditeljica zdravstvenih programa u pulskom Crvenom križu, precizira da najviše nedostaje grupe A plus, potom B plus i 0 plus. Ujedno poziva građane da daruju krv, a to mogu učiniti svakog četvrtka na Odjelu transfuziologije pulske Opće bolnice od 9 do 17 sati, uz pauzu od 14 do 14.30.
Umirovljena liječnica Arne Slivar, bivša voditeljica transfuzije u pulskoj bolnici, u emotivnom govoru kazala je da je bila sretna dok je vodila ovaj odjel jer su ljudi uvijek nesebično darivali.
-Dolazili ste noću, u pidžami, s gradilišta jer je trebalo spasiti život nekom djetetu. Vaš humanizam i altruizam nema cijenu. Imala sam sreću biti s vama 40 godina, izjavila je dr. Slivar.
Marino Popov darovao 128 puta!
Marino Popov, 63-godišnji Puljanin, krv je darovao čak 128 puta! Počeo je u mladosti, za vrijeme služenja vojnog roka, nastavio doma, u Uljaniku, gdje je proveo 39 godina radeći kao bravar i na održavanju sve do umirovljenja. Međutim, od humane akcije nije odustao, pa je krv kao pripadnik Mornaričko-desantnog pješaštva Vange darivao u Domovinskom ratu, a to će činiti, kako veli, "sve do kraja".
- Nisan broja koliko je to litara krvi, koji put san iz vene dava.
Humanost me motivirala, u ono vrijeme je bilo bratstvo i jedinstvo, nije se gledalo tko je tko i onda smo mi davali svaki put. Dok sam radio u Uljaniku trebalo je izaći van, pa smo dobivali jedan dan slobodno, kaže Popov.
Na pitanje kako se priprema i osjeća nakon darivanja, odgovara:"Imam visok tlak i kad ne dam krv malo sam nabubren, pod velikim tlakom, a kad dam malo se opustim i tako ću raditi i nadalje. Samo bodi, ako treba i sad odmah!" Komentirajući činjenicu da se mladi danas slabije odazivaju akciji nego ranije, kaže da je razlika prijašnje i sadašnje omladine dan i noć, prije svega po odgoju.
Nedovoljan odaziv mladih
Ravnateljica gradskog Crvenog križa Jasna Vekić upozorava na nedovoljan odaziv mladih.
- Educiramo po školama, nastojimo senzibilizirati, uključujemo maturante, ali to su sve male brojke i činjenica je da animaciju ne možemo obavljati zato što naša transfuzijska služba u Puli nije u mogućnosti vaditi krv, nego to obavlja tim iz KBC-a Rijeka. To znači da se akcija može pokrenuti kad je njihov tim slobodan. Krv se redovno daruje četvrtkom, ali višekratnu izvanrednu akcija na fakultetu, među mladima, ne možemo pokrenuti kad želimo i kad bi nam bilo zgodno jer KBC ima jedan tim koji pokriva Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju, kaže Vekić. Po odgovor zbog čega to ne obavlja pulski tim, upućuje nas ljudima u zdravstvu i političarima koji su to tako riješili.
Kad je riječ o nedovoljnom odazivu mladih, smatra da je općenito problem u tome što smo postali potrošačko- konzumerističko društvo okrenuto prema novcu.
- To vidim u segmentu volontera, u segmentu davalaštva, u svakom segmentu koji odražava humanost u zajednici, društveno odgovornu humanost. Svaki pojedinac bi trebao osjećati humanost prema ljudima u zajednici. Ako vidiš da nekom treba ublažiti patnju bilo kojeg oblika, biti human, onda bi to trebalo učiniti. Mi smo svi u svojoj "kockici" i zaziremo od nekih situacija, puni smo predrasuda. Iako su japanci počeli smišljati zamjenu za krv, ona još ne postoji. Ne znam koliko smo toga svjesni jer da jesmo, puno bi se više ljudi odazvalo akcijama, puno bi ih više željelo dati krv jer sutra mogu biti potencijalni primatelji, zaključuje Vekić.