U Dnevnom boravku Rojca preksinoć je održan okrugli stol pod nazivom "Izazovi nezavisne kulture u Istri". Raspravljalo se o rezultatima kulturnih strategija koje su Grad Pula i Istarska županija još 2013. usvojili za razdoblje od 2014. do 2020. Kulturna strategija strateški je dokument koji definira viziju razvoja kulture u Puli odnosno Istarskoj županiji te strateške ciljeve koji su popraćeni konkretnim mjerama i načinom praćenja uspješnosti provedbe. Okrugli stol organizirali su Istarska kulturna agencija i Savez udruga Rojca u okviru programa Otvorene platforme Rojc, a uz podršku Zaklade Kultura nova. Budući da je na isteku četvrta godina provedbe ovih kulturnih strategija, organizatori skupa su željeli zajedno s donosiocima, odnosno provoditeljima strategije i kulturnim djelatnicima Istre i Pule porazgovarati o dosadašnjoj implementaciji strategija, kao i učincima na razvoj sektora nezavisne kulture.

Išli u širinu

Na okruglom stolu govorili su pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, pročelnica Odjela za kulturu Grada Pule Jasmina Nina Kamber te ravnateljica Istarske kulturne agencije Aleksandra Vinkerlić. Moderatorica je bila Irena Boljunčić.

-Jedan od problema Istarske kulturne strategije (IKS) je što smo išli previše u širinu i ona je bila lista želja što sljedeća neće biti. Zato ćemo pričekati 2020. kada se donosi iduća financijska perspektiva Europske unije gdje će oni točno odrediti za što će biti prioritetno podijeljeni novci, pa onda i u kulturi. Što se tiče nezavisne kulture, ono što je meni najdragocjenije što smo uspjeli učiniti je to što su izdvojena sredstva, kada gledate programe, veća za nezavisnu kulturu nego za institucije, rekao je Vladimir Torbica pojasnivši da kroz projekte i programe za institucije izdvajaju milijun i 900 tisuća kuna, a za udruge 2 milijuna i 300 tisuća, a što se dodjeljuje kroz kulturna vijeća.

Dakle, odnos institucionalne i izvaninstitucionalne kulture je bolji nego što je bio na početku kada je usvojena Istarska kulturna strategija, a pomak postoji i što se tiče kulturne infrastrukture koju je moguće koristiti kroz udruge, primjerice Kuću fresaka, Hižu besid, Mediteranski plesni centar, a radi se i na novim projektima. Torbica je najavio da za 2020. postoji mogućnost da se uvede trogodišnje financiranje.

Kako kažu organizatori okruglog stola, na isteku je četvrta godina provedbe navedenih kulturnih strategija te su željeli na ovom okruglom stolu, zajedno s donosiocima/provoditeljima strategije i kulturnim djelatnicima Istre i Pule porazgovarati o dosadašnjoj implementaciji same strategije, njenih ciljeva i učinaka na sam razvoj sektora.

Problem je u Zakonu

- Što se tiče pulske strategije, trudili smo se da ona ne bude popis pustih želja koje nećemo moći realizirati tako da ona ne donosi nove metre kvadratnih, infrastrukturu, nove zgrade, ustanove itd. Koncentrirali smo se da s onim što imamo napravimo najbolje što možemo. Strategija je donijela nove iskorake i s obzirom da nam je bio fokus da stabiliziramo nezavisnu scenu, za što smo na dobrom putu, te da nositelje te scene stavimo barem u podjednak odnos s institucijama. O tome govori izdvajanje sredstava u proračunu pa će se za ustanove u kulturi izdvojiti oko 12 milijuna kuna, dok će za nezavisni sektor ići 24 milijuna kuna, rekla je pročelnica Kamber. Kao otežavajuću okolnost navela Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi iz 1992. kojeg nisu u mogućnosti mijenjati na lokalnom nivou pa su ga se prisiljeni pridržavati bez obzira na negativne posljedice po nezavisni sektor. U vezi toga Kamber je spomenula Uredbu o kriterijima, postupcima i mjerilima dodjele sredstava udrugama koja je dodatno destabilizirala položaj nezavisnog sektora. Tako su ovih dana potpisani ugovori s institucijama i samostalnim umjetnicima za 2019. i s 1. siječnjem kreću isplate dok udruge poziv moraju tek čekati a rezultati će se znati tek u travnju. Puno aktivnosti, projekata, programa i intersektorskih suradnja je već ugašeno zahvaljujući tome, a predviđanja su da će biti još gore.

Kamber je najavila i otvaranje Edukacijskog centra za cjeloživotno učenje i poduzetništvo u kulturi, najvjerojatnije početkom 2020., u prostoru bivše Mehanike koji će imati 2820 četvornih metara, na dvije etaže, u vrijednosti od 70 milijuna kuna i bit će potpuno opremljen, svima na raspolaganju da stvaraju i djeluju.

Ojačati IKA-u

Vinkerlić je kazala da je u vrijeme kada je sastavljana Istarska kulturna strategija, Istarska kulturna agencija nije sudjelovala u njenoj izradi jer nije tada još postojala, a tri prioritetne djelatnosti zacrtane strategijom su izdavaštvo, nezavisna kulturna scena i film. Za nezavisnu scenu i film osnovali su dva odjela. Djelatnosti IKA-e su edukacija, informiranje i savjetovanje.

- Edukacije su bile usklađene s vašim potrebama, IKA komunicira sa svima vama i propituje koje su vaše potrebe, kazala je Vinkerlić te uz ostalo dodala da ulažu puno napora da se IKA ojača financijski i ljudski kako bi mogla provesti u djelo ono što je strategijom zacrtano.

Raspravljalo se preksinoć i o tome kako privući publiku i kako iskoristiti, odnosno urediti prostore za kulturno djelovanje. Bilo je riječi i o umrežavanju institucija, nezavisne scene i pojedinaca, intersektorskoj suradnji i drugim temama a pitanjima i vlastitim primjerima u raspravu su se uključili i ljudi koji djeluju na području nezavisne kulture.(Mladen RADIĆ)

Povezane vijesti

• Bez značajnijih odstupanja u odnosu na lani
• Sredstva dodijeljena uglavnom etabliranim programima
• Za sanaciju spomenika kulture 2,2 milijuna kuna