SLIJEDI I PODJELA 20-ak TISUĆA POSUDA

NOVE POSUDE ZA OTPAD UMJESTO EKOLOŠKI NEPRIHVATLJIVIH VREĆICA: Ugrađuju se podzemni spremnici za otpad

U natječaju je zona Monte Zaro - Nazorova - Radićeva ulice te područje oko suda u Kranjčevićevoj ulici i oko tvornice stakla. Plan je tijekom veljače krenuti s ugradnjom na navedenim lokacijama. Kontaktirat ćemo korisnike oko načina smještaja kao i podjele elektronskih kartica koje će koristiti te ćemo u aktivnosti pripreme za ugradnju uključiti i pripadajuće mjesne odbore, naglasio je direktor Pula Herculanee Igor Stari

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Ugradnja podzemnih kontejnera u Ulici sv. Mihovila (Snimio Duško Marušić Čiči)

Ugradnja podzemnih kontejnera u Ulici sv. Mihovila (Snimio Duško Marušić Čiči)


U zadnje vrijeme na brojnim lokacijama u Puli ugrađuju se podzemni spremnici za smeće, a najavljuje se i podjela gotovo 20 tisuća pristiglih posuda prvenstveno za obiteljske kuće. Što to znači za Puljane pojašnjava direktor komunalne tvrtke Pula Herculanea Igor Stari.

- Sustav selektivnog prikupljanja unaprjeđujemo na dva načina i trebao bi sigurno dovesti do povećanja količina odvajanja, kao i kvalitetnijeg izdvajanja korisnih sirovina. Nakon što smo podijelili čipirane posude za komunalni otpad korisnicima koji obitavaju u obiteljskim kućama i onima u višestambenim zgradama, te dodjelom posuda za selektivno prikupljanje, što smo završili tijekom 2020. godine, nastavljamo s unaprjeđenjem sustava selektivnog prikupljanja. Fond nam je isporučio svih planiranih 20 tisuća posuda te će u narednom razdoblju krenuti podjela korisnicima koji žive u obiteljskim kućama, a riječ je negdje o oko 8.000 korisnika. One će zamijeniti vrećice koje su ti korisnici do sada koristili u odvajanju korisnih sirovina kao što su papir-karton, plastika i staklo. Vrećice su, naime, postale, zbog rasta količina odvajanja, ekološki i financijski teret, rekao je direktor Stari.

Sada će, ističe, podjelom plavih i žutih posuda, osim kvalitetnijeg i dugoročnog rješenja za korisnike, racionalizirati i troškove prikupljanja. Trošak nabave tih 20.000 posuda je više od 5,5 milijuna kuna, ali se s 85 posto financira bespovratnim sredstvima.

- Ne smijemo zaboraviti da smo tijekom 2020. godine dodijelili i 500 posuda za selektivno prikupljanje višestambenim zgradama na onim područjima gdje su za to postojali preduvjeti, odnosno prostor za njihov smještaj, kao i tzv. posuda zvona za staklo koja su raspoređena po cijelom gradu. Drugi pravac je širenje mreže polupodzemnih spremnika, najavljuje Stari.

Govoreći o tome na koji će se način širiti postavljanje polupodzemnih spremnika te koje su to gradske zone u kojima ih se planira postaviti, direktor Stari kaže, prije svega, da će se na taj način unaprijediti sustav za one gradske zone koje zbog nedostatnog prostora smještaja vlastitih posuda nemaju mogućnost kontrole količina otpada koje zgrade "proizvode" prema klasičnom obliku individualizacije. To su prvenstveno zone gdje prevladava starija gradnja.

- Još jedan od problema koji se javlja kod velikog broja višestambenih zgrada je nemogućnost postizanja dogovora oko udjela svakog stana u zajedničkoj posudi. Tipologija stambenih građevina i urbano uređenje je takvo da zgrade na tim područjima nemaju prostora ni unutar ni oko zgrada za smještaj seta potrebnog za individualizaciju i odvajanje. Najčešće imate niz spojenih zgrada koje direktno izlaze na javnu prometnicu bez okućnice. Osim samog centra, to su zone MO-a Arena, dio Kaštanjera, Monte Zaro, dio Gregovice, odnosno područje oko Nazorove i Radićeve ulice. Osim navedenih zona u planu je i pokrivanje 'zona koncentracije' kako ih zovemo. Takvih zona ima 22 i pokrivaju preko pet tisuća korisnika. To su zone ili lokacije gdje je na malom prostoru jako veliki broj korisnika pa bi za novi sustav prikupljanja to značilo smještaj velikog broja posuda i svakodnevno pražnjenje. Za primjer možemo uzeti ugrađene setove na području Vidikovca na Monte kapeletima i u Voltićevoj ulici gdje na malom prostoru gravitira oko 700 korisnika. Za klasičan pristup individualizaciji bilo bi nam potrebno više od 30 posuda koje bi se morale svakodnevno prazniti, a ponekad i dva puta dnevno. Ovako smo s dvije, a u planu je još jedna pozicija, potrebe tih korisnika pokrili s frekvencijom pražnjenja od dva puta tjedno, pojašnjava direktor Stari i navodi da postoje i dobrobiti i za same korisnike koji na ovaj način imaju kontrolu nad svojim računom, odnosno plaćaju samo onu količinu otpada koju proizvedu u domaćinstvu.

Direktor Pula Herculanee Igor Stari (Snimio Milivoj Mijošek)

Direktor Pula Herculanee Igor Stari (Snimio Milivoj Mijošek)

S obzirom da se često čuje da je takav sustav prikupljanja otpada prilično skup, nameće se pitanje zašto se uopće išlo u njegovu izgradnju. Direktor Stari pojašnjava da se u razvijenim sustavima već godinama koristi ovakav pristup jer postoje i dobri razlozi za to, pogotovo u većim gradovima.

- Prije svega moramo sagledati sustav u cjelini, jer je jedno pružati uslugu s 2.500 posuda, što je nekad bilo na području grada, a drugo je pružati uslugu u sustavu koji u konačnici, na cijelom terenu, broji oko 30 tisuća posuda. Za takav sustav, po klasičnom modelu prikupljanja, bio bi nam potreban značajno veći broj vozila i djelatnika, a posljedično i povećanje troškova. Za to se i tehnološka rješenja prilagođavaju potrebama na terenu: nije isto prikupiti otpad na 90 ili 500 različitih lokacija; nije isto otpad na tih petstotinjak lokacija u prosjeku skupljati četiri do pet ili dva puta tjedno. Nekad se sve odlagalo u jednu posudu, danas se odlaže u četiri različite posude, četiri različite frakcije otpada koje je potrebno odvojeno prikupiti. Da bi servisirali postojeće stanje potrebno nam je 56 djelatnika u zimskom režimu i nekih 80-ak u ljetnom. Nekada s tih 2.500 posuda i zimi i ljeti bilo nam je potrebno oko 36 djelatnika. Dakle danas kada smo sa 2.500 posuda narasli i idemo prema 30 tisuća, broj djelatnika nam se gotovo udvostručio, dok je broj posuda rastao za 12 puta. Tih 20 djelatnika više na godišnjoj razini košta nešto više od dva milijuna kuna. Zato sustav treba prilagođavati i optimizirati. Jedna od mjera je i uvođenje druge i treće vlastite posude kao dugoročno rješenje. Kada bi gledali period od 10 godina to je više od 10 milijuna kuna samo za vrećice i to ne možemo dozvoliti i zato se morao prilagođavati da bi održali uslugu kvalitetnom uz isti cijenu, rekao je direktor Stari.

Govoreći konkretno o troškovima samog sustava, izdvojio je područje koje je sada u natječaju za ugradnju polupodzemnih spremnika, a koje pokriva zonu Monte Zaro - Radićeva - Nazorova ulica te područje oko suda i broji oko 250 posuda na stotinjak lokacija.

- Planiramo postaviti na 20-ak lokacija polupodzemne spremnike i pokriti oko 3.500 korisnika. Samo za taj dio instalirani volumen povećat ćemo na tjednoj osnovi s milijun na tri milijuna liatara. U konačnici ovo nam znači ogromne uštede u frekvenciji odvoza, a samim time i potrebnom broju posuda. Neki izračuni pokazuju da to područje opslužuje u ljetnom režimu 18 ljudi, dok će to isto raditi šest djelatnika. To se može vidjeti i na Vidikovcu gdje smo posude praznili svakodnevno, a sada dva puta tjedno. I vozila moramo prilagoditi takvom načinu prikupljanja. U našem voznom parku imamo vozila koja istovremeno mogu skupljati dvije frakcije otpada pa umjesto da zasebno prikupljate papir i plastiku to možete raditi istovremeno i time ste uštedjeli na jednoj frekvenciji odvoza. Sada kada podijelimo 20 tisuća posuda potrebno će biti značajno više vremena na ruti za prikupljanje čime će se smanjiti norma prikupljanja na dnevnoj razini, naglasio je direktor.

Na upit postoji li način da se, kroz sufinanciranje, troškovi izgradnje sustava umanje, direktor Herculanee ističe da su aplicirali na javni poziv kojim bi se, putem EU fondova, nabavila takva vozila za podizanje polupodzemnih posuda, a računaju na 1,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Očekuju i javni poziv Fonda za zaštitu okoliša kojim će se ponovno sufinancirati nabavka opreme s 50 do 60 posto bespovratnih sredstava.

- Nakon ugradnje podzemnih spremnika u užem gradskom središtu koje obuhvaća prsten strogog centra grada gdje je ugrađeno 15 setova podzemnih spremnika i pokriveno gotovo tri tisuće korisnika s brojnim malim poslovnim subjektima, nastavljamo širenje mreže polupodzemnih spremnika od samog centra prema vani. Radi se o zonama grada gdje nam stambena tipologija gradnje i urbanistička rješenja jednostavno ne omogućavaju klasičan oblik individualizacije korisnika zbog jednostavnih razloga, što sam rekao, nepostojanja dovoljnog prostora. U natječaju je, dakle, zona Monte Zaro-Nazorova-Radićeva ulice te područje oko suda u Kranjčevićevoj ulici i oko tvornice stakla i to konkretno Dobrilina ulica raskršće, Vergerijeva ulica pored trafostanice, parkiralište kod zgrade Croatia osiguranja, kod parkirališta Rojca, Rovinjska ulica, Rovinjska ulica uz Marulićevu ulicu, Marulićeva ulica, Vitezićeva, Nazorova/Mate Balote, Kranjčevićeva ulica prema Nazorovoj. U grupi II su lokacije Kačića Miočića kod doma 'Alfredo Štiglić', kod OŠ Vidikovac, Olge Ban, Gundulićeva, Spinčićeva ulica na dvije lokacije, na S krivini, u Ulici Otokara Keršovanija su dvije lokacije te Rizzijeva ulica kod Mornaričkog parka. Potrebno je naglasiti da na pojedine lokacije ide samo spremnik za komunalni otpad zbog blizine ostalih spremnika namijenjenih za selektivno prikupljanje. Plan je tijekom veljače krenuti s ugradnjom na navedenim lokacijama. Kontaktirat ćemo korisnike oko načina smještaja kao i podjele elektronskih kartica koje će koristiti te ćemo u aktivnosti pripreme za ugradnju uključiti i pripadajuće mjesne odbore, naglasio je Stari.

U fazi pripreme je područje MO-a Arena, kao i dio Kaštanjera. Prema prvim procjenama na tom području planira se ugradnja na oko dvadeset lokacija. Točnost lokacije ovisi o brojnim uvjetima prije svega infrastrukturnim, prometnim mogućnostima, statičkim proračunima, uvjetima Grada, željama okolnih stanara i drugom.

- Posla je jako puno, ali u konačnici, osim ekonomskog aspekta, značajno ćemo podići kvalitetu usluge za građane i racionalizirati cijeli sustav prikupljanja. Nema više vrećica i držanja plastike, papira, kartona te stakla u kućama, nema bacanja u susjedovu kantu, nema svađa oko udjela u zajedničkom spremniku, a svaki pojedinac će platiti prema količini koju je proizveo. Grad Pula aktivno sudjeluje u realizaciji projekta. To je važno zato što sve više građana upućuje zahtjeve prema Gradu i nama za izgradnjom eco boxa. Kada se definiraju lokacije, određenom dinamikom ugradnje i raspoloživim sredstvima bit će ugrađeni spremnici u tim zonama pa nema potrebe za izgradnjom eco boxa i trošenjem zajedničkih sredstava pričuve. A prema najavama iz Fonda, cijeli bi se proces trebao još i ubrzati.

Plan je da do kraja 2022. godine riješimo sve tri zone: zona Monte Zaro-Nazorova-Radićeva, zona MO-a Arena i dio Kaštanjera te 22 lokacije u tzv. zoni koncentracije, rezimirao je direktor Igor Stari.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter