OTKRIĆE PULSKOG POVJESNIČARA
MITRALJESKO GNIJEZDO U ZGRADI? Rupe na fasadi Case Incis vjerojatno su nastale prvih dana svibnja 1945., u borbi za oslobođenje Pule
Rupe su uzrokovali meci ili geleri, najvjerojatnije ipak meci. Jasno je da je tijekom borbi 1945. možda neki cilj bio unutar tog prozora, neko tuđe mitraljesko gnijezdo. Najvjerojatnije je da su oštećenja na fasadi nastala zbog djelovanja metaka iz brzopucajućeg oružja, dakle strojnice, ručne ili pozicijske, objašnjava povjesničar David Orlović
Na križanju Kolodvorske i Ulice Starih statuta nalazi se lijepa zgrada crvenkaste fasade koju stariji Puležani nazivaju Casa Incis. U njoj su u vrijeme talijanske vladavine stanovali državni službenici, o čemu govori kratica INCIS - Istituto nazionale per le case degli impiegati statali - čiji se ostaci još uvijek naziru na pročelju očuvane zgrade. Na mjestu gdje su bile postavljene pločice sa slovima ostao je taman trag. Tu je stanovala srednja, građanska klasa, računovođe i drugi službenici, dok su pripadnici višeg sloja živjeli u vilama.
Mali detalji
No, fasada ovog zdanja krije i mnoge druge zanimljivosti. Mladi pulski povjesničar David Orlović pokazuje nam začelje zgrade, nasuprot hotelu Riviera, na kojem se, oko prozora na drugom katu, nalaze deseci rupa za koje Orlović pretpostavlja da su nastale u borbama za oslobođenje grada u prvim danima svibnja 1945. godine.
- Rupe su uzrokovali meci ili geleri, najvjerojatnije ipak meci. Jasno je da je tijekom borbi 1945. možda neki cilj bio unutar tog prozora, neko tuđe mitraljesko gnijezdo. Najvjerojatnije je da su oštećenja na fasadi nastala zbog djelovanja metaka iz brzopucajućeg oružja, dakle strojnice, ručne ili pozicijske. S druge strane, moguće je, ali manje vjerojatno, da je njemačka vojska pucala u prozor. Nona mi je pričala da je u vrijeme bombardiranja bilo zamračenje u gradu, dakle na snazi je bila naredba o gašenju rasvjete u privatnim stanovima. Kad bi vidjeli da neki prozor svijetli, njemački vojnici bi zapucali u taj prozor, ali to je manje vjerojatno jer ne bi bilo toliko rupa, možda bi ispalili jedan metak. Ova paljba trajala je minutu, možda i više, objašnjava Orlović.
Na pitanje kako je došao do tih pretpostavki, je li se konzultirao sa stručnjacima, odgovara da je do ovih otkrića došao sam.
- Povjesničar voli gledati malo gore, proučavati objekte, a uz ostalo, blizu stanujem. Nisam se konzultirao, pretpostavljam da to nije nitko primijetio. To su mali detalji u gradu, ljudi prođu pored toga, nitko se time ne bavi i tek kad se napiše članak u novinama, eventualno krene priča, možda demanti, a možda i potvrda, veli Orlović. Kaže da prati vizualnu povijest, proučavao je fotografije objekata razorenih mecima, bavi se poviješću ratovanja. Bio je u Sarajevu i Vukovaru i vidio posljedice automatskog oružja na fasadama.
Opisujući zbivanja uoči oslobođenja, Orlović veli da početkom svibnja 1945. u Pulu ulaze partizanske jedinice. No, borbe protiv nacističkih okupatora većinom se vode u Ulici Marija Lussija, na području Baraka, u pravcu Muzila.
Poginuli na Muzilu
- Bilo je nešto okršaja i po gradu, ne tako puno. Moguće je da je ovo jedna od izoliranih kratkih pucnjava u Puli. Neki svjedoci, odnosno povjesničari kažu da je u borbama za Pulu poginulo ukupno 17 ili 18 partizana tako da to nije bila strašno velika bitka. Na Muzilu je bilo 90 posto poginulih. Ondje se nalazilo 2.200 njemačkih vojnika, pripovijeda Orlović.
Casa Incis - čija je gradnja počela 1939., a inaugurirana je 28. listopada 1940. - nalazi se na uglu ondašnjih ulica Barsan i Viale Emanuele Filiberto Duca d'Aosta. Potonji je naziv još uvijek lijepo vidljiv na fasadi, što nedvojbeno upućuje na njenu originalnost. O tome bi se svakako trebalo voditi računa pri eventualnoj budućoj obnovi. Ulica je nazvana po Emanueleu Filibertu Savojskom (1869. - 1931.), unuku talijanskog kralja Vittorija Emanuelea II i istaknutom talijanskom vojniku. Pod činom generala vodio je 3. armiju talijanske vojske u ratu protiv Austro-Ugarske Monarhije. Posebno je zaslužan za talijansku pobjedu u tzv. Šestoj bitci na Soči u kolovozu 1916. kad je habsburška vojska izgubila Goricu. U razdoblju uspona fašizma bio je blizak s Mussolinijem, da bi 1926. dobio titulu Maršal Italije. Osim ulica, trgova i mostova, po njemu je nazvana i jedna laka krstarica.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
