Ministar uprave Lovro Kuščević nema sreće s građanskim inicijativama i nevladinim organizacijama, ali postigao je solidan uspjeh jer su protiv njega, s gotovo identičnim argumentima, i protivnici i zagovornici aktualnih referendumskih inicijativa. Inicijativa Narod odlučuje mjesecima ga kritizira zbog procedure i načina provjere potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma, a prema njemu su kritični i zato što se referendumima usprotivio još u vrijeme prikupljanja potpisa, smatrajući da je time otvoreno stao na jednu stranu, a što kao čelnik tijela koje sudjeluje u referendumskoj proceduri ne bi smio.
Sporna zakonitost
Kuščevića je u četvrtak oštro kritizirao i GONG koji je, kada je riječ o sadržaju referendumskih pitanja, na suprotnoj strani od inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. GONG je objavio da neće iskoristiti pravo uvida u potpise te dvije referendumske inicijative jer, navodi u priopćenju, ne želi sudjelovati u igrokazu ministra Kuščevića. GONG tvrdi da stvarna provjera nevažećih potpisa nije omogućena i odbija služiti kao smokvin list Vladi i ministru te svojim prisustvom dati legitimitet netransparentnom procesu. Nakon što je Vlada najavila da će omogućiti uvid u nevažeće potpise, GONG je to zatražio i na koncu od Ministarstva uprave dobio termine "u kojima možemo promatrati predstavnike inicijativa prilikom njihovog uvida u potpise". Dakle, Ministarstvo bi GONG-u omogućilo da gledaju one koji gledaju nevažeće potpise. Ministarstvo je GONG-u pojasnilo da bi mogli biti u neposrednoj blizini "vršenja uvida", te da bi mogli komunicirati s predstavnicima inicijativa, Povjerenstva i APIS IT, a uvid u potpisni materijal je ograničen zbog zaštite osobnih podataka, navelo je Ministarstvo uprave. Međutim, u GONG-u navode da ih ne zanimaju osobni podaci građana, nego isključivo transparentnost procesa. Ministarstvo je više od 60.000 potpisa proglasilo neispravnima zbog nečitko upisanih ili nepotpunih podataka, a nije dostavilo primjere za tako unesene podatke. GONG podsjeća da se ne slaže s referendumskim inicijativama, ali niz poteza Ministarstva uprave potiče sumnju u netransparentnost i zakonitost rada državne uprave.
- GONG ne želi dati legitimitet transparentnosti njihova rada u koji ne vjerujemo - zaključuje se u priopćenju.
Pandorina kutija
Referendumsko zakonodavstvo godinama je tema GONG-a, za sada bez ikakvih promjena i poboljšanja. Ministarstvo uprave najavilo je da će u posljednjem kvartalu sljedeće godine novi Zakon o referendumu uputiti u proceduru Vlade. Izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković kazala nam je da se njena organizacija u jesen prošle godine sastala s Kušćevićem i tada su mu prenijeli svoje preporuke i o referendumskom zakonodavstvu. Kao i godinama prije, ni u tih godinu dana ništa nije napravljeno. Problem nije samo u zakonu, nego i u Ustavu u kojem je ukinut kvorum izlaska na državne referendume čime je, kaže Berković, otvorena Pandorina kutija. Kazala je da postojeći propisi omogućavaju manipulacije i referendumskim inicijativama, ali i onima koji trebaju odlučivati o dopuštenosti referenduma. Podsjetila je da su potpisi posljednjih godina provjeravani na različite načine, ponekad na uzorku, u aktualnim slučajevima provjeravani su svi potpisi. Za Berković je posebno upitno to što je u provjeri potpisa zaobiđen DIP koji ima procedure provjere potpisa za izbore, primjerice predsjedničke, i koji je neovisno profesionalno tijelo.
- Pitanje je zašto je zaobiđen DIP i zašto je formirano posebno Povjerenstvo - kazala je Berković. Ni u izjavi nije štedjela Kuščevića, podsjetivši da se javno usprotivio inicijativama, a potom provjeravao njihovu valjanost i zaključila da "baš zato postoji DIP, a izmišljaju se nove netransparentne procedure koje stvaraju novo nepovjerenje".
Nije zaobišla ni premijera Andreja Plenković koji je predložio Kuščevića za ministra uprave, a predlaganjem čovjeka koji ne razlikuje nezavisne od političkih institucija poslao je jasnu poruku.
Otvorena fronta
Osim s civilnim društvom, Kuščević ima otvorenu frontu i s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa i predsjednicom Natašom Novaković. Ovoga tjedna izjavio je da se Povjerenstvo polako stavlja u funkciju politike i to one protiv vlasti i HDZ-a, da bi nakon toga izjavio da je mislio samo na bivšu predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković, a ne bi htio da sadašnji članovi toga tijela koriste poziciju za političku promociju.
Kuščević je postavši politički tajnik HDZ-a dobio na političkoj težini, a čestim promjenama smisla svojih izjava često stvara nesigurnost.
Sukob Kuščevića i ovog saziva Povjerenstva datira najkasnije od svibnja kada je Ministarstvo nacrtom novog zakona htjelo znatno suziti ovlasti Povjerenstva i praktično ga svesti na tijelo koje provjerava imovinske kartice. Nakon toga je na javnu raspravu stavljen ipak drugačiji prijedlog zakona, ali i taj prijedlog je Novaković više puta javno kritizirala, posebno zbog ukidanja odredbe o "hlađenju" dužnosnika, pa bi prema predloženom rješenju državni dužnosnici, primjerice ministri, s tog položaja mogli direktno ići za predsjednike uprava državnih tvrtki, dok sada imaju ograničenje od godinu dana. O tome da će na koncu ipak postojati period "hlađenja", Kuščević je progovorio tek nedavno, nakon što je objavljeno da bi ministar financija Zdravko Marić mogao ući u Upravu Adrisa. Zakon je od ljeta zastao u proceduri i iako je bilo najavljivano da bismo u novu godinu ušli s novim zakonom, od toga neće biti ništa jer zakon još nije dopro ni do sjednice Vlade, a kamo li do Sabora. (T. PONOŠ)