Imam odličan uvid u funkcioniranje medicinskih fakulteta u Americi i Europi, ali i u Hrvatskoj. Situacija u nas nije dobra i potrebne su promjene. Naši su nam talijanski partneri rekli da ćemo promjene puno lakše napraviti startajući ispočetka. Dogovaramo sudjelovanje u zajedničkom studiju sa sveučilištima u Padovi i Paviji. Nije isključena niti mogućnost formiranja združenog studija
Krajem lipnja fakultetsko Vijeće izabralo je prof. dr. sc. Krešimira Pavelića za prvog dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Puli koji će voditi sljedeće tri godine. Do sada u funkciji v.d. dekana, dobio je jednoglasnu podršku svih 16 članova fakultetskog Vijeća. Profesor Pavelić dolazi s riječkog Sveučilišta, gdje je osnovao i vodio Odjel za biotehnologiju, a prije toga je radio na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Bio je jedini kandidat na javnom natječaju i priložio je svu traženu dokumentaciju, potvrdila je prof. Dragica Bobinac, predsjednica Povjerenstva za provedbu natječaja, koja je došla s riječkog Medicinskog fakulteta.
Bio je to povod za razgovor o novom studiju, ali i njegovom znanstvenom radu.
- U kojoj su fazi pripreme za otvaranje Medicinskog fakulteta u Puli? Na sjednici fakultetskog Vijeća kada ste imenovani za dekana najavili ste suradnju s izuzetnim hrvatskim liječnicima koji će predavati u turnusima. Gdje će se prostorno nalaziti fakultet?
- Trenutno je uprava Medicinskog fakulteta smještena u prostorima rektorata Sveučilišta. Moram istaknuti ogroman doprinos prije svega rektora Alfia Barbierija, prorektorice Lorene Mošnja Škare i ostalih prorektora, članova Sveučilišta te ravnatelja bolnica u Puli i Rovinju. Također Grad Pula i Županija dali su i daju veliku podršku projektu. Važan doprinos koncipiranju programa dala je moja zamjenica profesorica anatomije Dragica Bobinac. Preseljenje u Mornaričku bolnicu, koja će se urediti za te svrhe, očekuje se na jesen, dakle čim se bolnica premjesti u novu zgradu. Fakultet će koristiti nekoliko prostora zbog složenosti studija: prostore nove bolnice za laboratorijski i klinički rad te prostore u kojima se trenutno nalazi vrijedna oprema. Očekuje se i uređenje zgrade za sofisticiranu znanstvenu opremu sredstvima kohezijskih fondova. Fakultet će također imati svoje punktove u drugim ustanovama poput rovinjske bolnice, kliničkih institucija u Rijeci, Zagrebu ali i u Italiji.
Sveučilište je zaposlilo i angažiralo ukupno blizu 40 djelatnika u radni odnos sa svrhom sudjelovanja u nastavi. To je ujedno dobra prilika za mlađe liječnike pulske bolnice da iskoriste prisustvo uglednih kolega, jer su neki od njih došli s pozicija predstojnika ili pročelnika pojedinih klinika ili odjela. Koristit ćemo i potencijale kolega iz inozemstva (Italija, Austrija, Norveška). Dogovaramo sudjelovanje u zajedničkom studiju sa sveučilištima u Padovi i Paviji. Nije isključena niti mogućnost formiranja združenog studija.
- Vjerujem da su potrebna znatna ulaganja u praktikume i ostalu opremu.
- Što se ulaganja tiče Sveučilište je već započelo s opremanjem praktikuma. Radimo i na nekim donacijama. Što se pretkliničkog dijela nastave tiče, već sada smo spremni. Očekujemo realizaciju velikog projekta iz Europskih kohezijskih fondova za opremanje znanstvenog centra. Sličan sam put imao i kad sam s tadašnjim rektorom D. Rukavinom formirao Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.
On-line predavanja
- Što se budućih ulaganja tiče računamo na vlastita sredstva jer namjeravamo upisivati i strane studente koji bi plaćali studij. Pored studijskih aktivnosti organizirat ćemo i međunarodne skupove iz šireg medicinskog područja. Koristit ćemo odlične veze koje imamo s inozemstvom. Već su se iskristalizirala dva takva međunarodna skupa u skoroj budućnosti: iz područja ekonomije zdravstva te nove paradigme liječenja koštanih i zglobnih bolesti u kojima će sudjelovati ugledni naši i svjetski stručnjaci. Pored klasične nastave organizirat ćemo dijelom i on-line predavanja kako bi naši studenti dobili vrhunsku edukaciju. Imamo već neke konkretne dogovore s talijanskim sveučilištima. Sličan pristup planiramo i u budućem doktorskom studiju.
- Za koji koncept programa fakulteta ste se odlučili s obzirom da je ukinuto stažiranja za mlade liječnike?
- Odlučili smo se za turnusnu nastavu. Studenti će s fakulteta izaći kao gotovi liječnici spremni za rad. To znači da će u šestoj godini studija imati kliničku rotaciju u kojoj će se pripremati za rad s pacijentima. Moram napomenuti da sam i sam kao student Medicinskog fakulteta u Zagrebu veći dio fakulteta provodio na turnusnoj nastavi.
- Najavili ste upis studenata već na jesen, ako dopusnica stigne na vrijeme. No, maturanti su već upisani na fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. Što mislite tko će se upisati u Puli? Računate li možda na one kandidate koji nisu primljeni na ostalim fakultetima, a koji zadovoljavaju sve potrebne kriterije?
- Dopusnica programa prolazi kroz niz procedura (dva ministarstva, jedna agencija i jedno nacionalno vijeće) pa ne znamo kad će se sve to okončati, tim prije što Nacionalno vijeće za znanost još nije formirano. Naravno, pri izdavanju dopusnice programa studija spomenuta tijela moraju voditi računa o činjenici da ovo nije samo jedan novi fakultet u nizu medicinskih fakulteta već je to studij koji u našoj sredini nije postojao. I po načinu rada i po izvođenju nastave razlikovat će se od dosadašnjih studija pa će se Hrvatska s pravom moći ponositi s činjenicom da ima studij koji organizira s ponajboljim europskim fakultetima. U Puli će se upisati samo oni kandidati koji zadovoljavaju naše kriterije izvrsnosti. Napominjem iz vlastitog iskustva da studenti koji su motivirani, otvoreni prema novom, kreativni, često puta ne moraju biti podudarni s etabliranim kriterijima. U svakom slučaju Pula će imati studij koji će podržavati zahuktalu pulsku medicinu.