prvi takve vrste u Hrvatskoj
ISTARSKI SVEMIRSKI PROGRAM Počinje odbrojavanje do lansiranja Histriona 108 i 110
Krilate bespilotne letjelice izrađene su prošle školske godine u Industrijsko-obrtničkoj školi na Vidikovcu, a planom leta predviđeno je da H-108 i H-110 budu lansirane 19. rujna u podne. Točan datum i vrijeme lansiranja znat će se tri dana prije s obzirom da se moraju uzeti u obzir prilike u bliskom svemirskom prostoru koje diktiraju putanju leta, kaže Marino Tumpić, voditelj Astronomske udruge Vidulini
Tijekom rujna sa Svemirske luke "Herman Potočnik" u Puli u područje bliskog svemira bit će lansirane dvije autonomne krilate bespilotne letjelice Histrion 108 i 110, najavljuje Marino Tumpić, voditelj Astronomske udruge Vidulini, čiji su članovi Petar Gljušćić, Darije Herceg i Vasilije Ristović dizajnerski i tehnički projektirali ove letjelice.
Bespilotne letjelice
- Krilate bespilotne letjelice izrađene su prošle školske godine u Industrijsko-obrtničkoj školi na Vidikovcu, a planom leta predviđeno je da H-108 i H-110 budu lansirane 19. rujna u podne. Točan datum i vrijeme lansiranja znat će se tri dana prije s obzirom da se moraju uzeti u obzir prilike u bliskom svemirskom prostoru koje diktiraju putanju leta. Prognoze i simulacije prilika u bliskom svemiru za potrebe lansiranja Histriona pouzdane su najviše 72 sata prije lansiranja.
Dosadašnje misije pokazale su iznimno visoku pouzdanost simulacija putanja leta naspram stvarne putanje letjelica te će se one koristiti i za ovogodišnja lansiranja. Letjelice pripadaju tipu H-101, no "brodska računala", točnije energetika, računala, komunikacije, senzorika i optoelektronika koji se ugrađuju u H-108 i H-110, unaprijeđeni su naspram prošlih misija te će svaka letjelica imati drugačiji tip brodskog računala. Teretni prostor u obje letjelice udomljava raznolike uređaje i eksperimente s područja astronomije, fizike, kemije, biologije, agronomije, elektronike i sve to u cubesat standardu volumena i mase, objašnjava Tumpić.
Dosad osam misija
Udruga Vidulini pokrenula je ovaj projekt, prvi takve vrste u Hrvatskoj, prije točno deset godina, kada su u bliski svemir poslali prvu sondu koja je uspješno odradila svoju misiju u svemiru i spustila se na Zemlju donoseći zanimljive podatke. Sve je počelo početkom 2000. kroz radionice s djecom u osnovnim školama u Kanfanaru i Žminju na kojima su se polaznici i predavači "igrali" sa svemirskim tehnologijama, što je dovelo do ozbiljnijih istraživanja i pokusa, a zatim i do postavljanja cilja realizacije istarskog svemirskog programa.
Koliko god to nekima smiješno zvučalo, jer se iz Istre u svemir ne odašilju prave, velike rakete i sonde kao iz NASA-e, ovo je impresivan znanstveni pothvat koji više nego bilo kakva teorija podučava mlade znanstvenike i učenike tehničkih usmjerenja.
- Do sada smo imali osam takvih misija, odnosno lansirali smo već osam letjelica, no za njih pet bismo mogli reći da su potpuno bile uspješne, dok su tri bile djelomično uspješne misije. I to isključivo jer smo imali poteškoće u komunikaciji s letjelicama i nismo ih do danas uspjeli pronaći nakon slijetanja na Zemlju. One bi još uvijek trebale biti, prema zadnjim podacima koje smo s njih primili, negdje u okolici Vižinade, na nekom nepristupačnom terenu. Iako bi se to moglo smatrati neuspjehom, ove su misije svejedno vrlo važne jer su nas naučile kako da usavršimo te elemente. Tehničke poteškoće su razumljive s obzirom na uvjete koji vladaju u slojevima atmosfere, objasnio je Tumpić.
Javno lansiranje
Sonde iz programa Histrion u bliskom svemiru prikupljaju podatke o temperaturi, atmosferskom tlaku, vlažnosti, UVA i UVC zrakama, radijaciji, ili registriraju radiovalove koji stižu od Sunca i drugih zvijezda, svi su ti podaci itekako korisni i značajni za daljnji razvoj tehnologije. Ovisno o covid-situaciji, sve radnje na dan lansiranja bit će otvorene za javnost, posebice za zainteresirane učenike koji će tako imati priliku uživo proživjeti adrenalinski dan lansiranja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
