Hrastova stjenica
Imate li osjećaj da su vas ove godine komarci doslovno pojeli, to nije daleko od istine. Ovakvi vremenski uvjeti, gdje se izmjenjuju povremeni kišni periodi s visokim temperaturama zraka, idealni su za razvoj komaraca. Problem je i što domaći komarac uzmiče pred tigrastim, invazivnom vrstom na koju nismo evolucijski navikli i čiji ubod osjetljivijim osobama uzrokuje alergijske reakcije. No, tek što su se tigrasti udomaćili, stižu nam nove invazivne vrste.
Kako doznajemo od dr. sc. Nediljka Landeke, voditelja Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, lani je na sjeveru Istre, oko Završja, detektirana nova vrsta - japanski komarac (Aedes japonicus) koja se udomaćila. Ranijih godina pronađen je u tri navrata na području Bala, Premanture i Kanfanara, ali se smatra da se tada radilo o slučajnim unosima vozilima iz Slovenije jer u ponovljenim izlovima nisu bili utvrđeni.
Neće do mora
Ovi komarci, navodi nam Landeka, vole veće nadmorske visine i prirodna staništa su im kamena jezerca tako da su im omiljena mjesta na kojima se pojavljuju groblja, odnosno vaze na grobljima u kojima se množe. Do mora se vjerojatno neće spuštati. Njihovo istraživanje se, navodi nam Landeka, provodi u okviru nacionalnog monitoringa invazivnih vrsta komaraca u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Prije dvije godine u Sloveniji je detektiran takozvani korejski komarac (Aedes koreicus) pa i njega uskoro možemo očekivati u Istri. To je vrsta koja je prvi put zabilježena na području Europe u Belgiji još 2008., a od 2011. godine se širi Italijom.
- Upravo uzgajamo jajašca iz lovki koje smo imali postavljene po cijeloj županiji i iz njih uzimamo uzorke komaraca svaka dva tjedna pa ćemo uskoro saznati kakvo je stanje s novopridošlim vrstama komaraca ove godine, kaže Landeka podsjećajući da su komarci pravi urbani štetnici kojih ima onoliko koliko im to sami dopustimo, odnosno koliko im pružimo uvjeta za razvoj u različitim umjetnim leglima u kojima se nalazi ustajala voda.
Pritom se oni, podsjeća Landeka, ne mogu suzbiti samo zamagljivanjem, već na način da im svi zajedno onemogućimo mjesta gdje će se lijegati. Jedna ostavljena bačva s vodom dovoljna je da cijelo naselje bude prepuno komaraca, upozorava ovaj stručnjak. Čestu su takva legla na privatnim ograđenim površinama pa se i sami stanovnici moraju više brinuti da ne ostavljaju posude s vodom u svojim vrtovima i okućnicama.
Borba protiv žohara
U rujnu će djelatnici Zavoda krenuti i u borbu sa crnim žoharima (Blatta orijentalis). Oni su se, doznajemo, prije desetak godina udomaćili u kanalizacijskoj mreži nekih pulskih kvartova pa se od Pule, preko Fažane do Vodnjana u dogovoru s tvrtkom Pragrande dva puta godišnje provodi dezinsekcija spornih dijelova mreže, a sve kako bi se populacija držala pod kontrolom i njihov broj sveo na prihvatljivi minimum.
- U gradskoj kanalizacijskoj mreži žohari su pronašli idealno stanište, od hrane do temperature. No, oni se razmnože svugdje gdje im to ljudi dopuste, upozorava Landeka te dodaje da obvezu tretiranja dva puta godišnje imaju i svi objekti koji rade s hranom. Inače, ovi su kukci noćne životinje pa, ukoliko ih se vidi po danu, znači da je njihova populacija već prekobrojna.
Na upit jesu li se i u Istri pojavile hrastove mrežaste stjenice čiji su ugrizi nedavno zabilježeni po Zagrebu, Landeka pojašnjava da su one u Hrvatsku stigle na drvenim trupcima koje se transportiraju kamionima.