Okrugli stol pod nazivom "Identitet(i) Grada" održan je u subotu na pulskom Trgu Svetog Tome u sklopu programa "Dođi u grad! - Vieni in città!". Kultura, identitet, inovacije i poduzetništvo u gradu Puli te razvoj Pule kao studentskog grada, neke su od fokusnih tema o kojima su stručnjaci iz brojnih područja raspravljali u subotu. Sudionici okruglog stola, pulski gradonačelnik Filip Zoričić, povjesničarka umjetnosti i kustosica Paola Orlić, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, predstavnik Udruženja inženjera TECHNE Davor Mišković, predsjednica Uprave Tehnomont Grupe Gordana Deranja i Robert Zenzerović, profesor na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", uz moderatoricu Vlatku Kolarović, osvrnuli su se na ove teme, istaknuli manjkavosti, ali i pozitivne strane Pule, a pritom i ponudili svoju viziju za budućnost grada u kojem su odrasli.

Pričajući o spomeničkoj baštini grada Pule, Komšo je istaknuo da ju treba koristiti na što bolji način, no da on mora biti održiv. Napomenuo je da se često govori da su arheolozi kočnice razvoja, no, što je ustvari auto bez kočnica, dodao je. To je, ističe, samo nešto što srlja naprijed bez ikakve kontrole.

Potencijal grada

- Kad pričamo o Puli, o njenom identitetu i brendu, uvijek krenemo od jedne riječi koja se zove potencijal. Pričamo o Puli kao gradu potencijala, koje često iz ovog ili onog razloga ne uspijevamo realizirati. Za rebreanding Pule bitno je da se uvijek radi na način da se time stvara dodatna vrijednost. Arheološki muzej Istre pokušava već dugi niz godina provesti u djelo nekoliko započetih ideja. Jedna od njih je adaptacija i nadogradnja zgrade Arheološkog muzeja Istre i rekonstrukcija Malog rimskog kazališta. Cijeli taj kompleks će stvoriti jedan potencijal za kulturni razvitak grada Pule i za njegov rebreand. Pogotovo kad znamo da ćemo time stvoriti novo mjesto s 1.500 sjedećih mjesta na vanjskoj pozornici koja će imati najveći ekran u Hrvatskoj u ful HD-u. To je veliki potencijal, kao i veliki teret, kazao je Komšo.

Kazao je da se, iako je Pula grad jake antičke baštine i kao takav čini top pet gradova na Mediteranu, istovremeno na uštrb antičke Pule dovoljno ne ističe austrougarska priča, a koja je jako prisutna.

Paola Orlić, nezavisna kustosica i producentica Svjetskog festivala animiranog filma, iako živi i radi u Zagrebu, nastavila je djelovati u kulturi grada Pule. Ističe da joj je izuzetno drago da se poveo dijalog o gradu i njegovu kulturnom identitetu te da on više ne podrazumijeva prazne ulice i prazne prostore.

- Pula doista ima sjajne individualce, genijalnu kreativno-umjetničku scenu i ono što ja vidim je Pula kao grad brojnih identiteta. Imamo niz slojeva povijesti koji su predivni, koji se daju utilizirati na različite načine. Tužno mi je vidjeti geto u Rojcu koji živi sam za sebe. Pula je uvijek imala istaknute pojedince, ali kada govorimo o identitetu grada, potrebno je puno više, kulturu treba vratiti u grad. Pula svakako treba biti i sveučilišni grad. Voljela bih da se Pulskom filmskom festivalu da puno veći gradski identitet, a ne da ga se doživljava kao zagrebački festival na moru, kazala je Orlić koja Pulu u budućnosti vidi kao grad filma, umjetnika, studenata i poduzetnika.

Kvalitetni radnici

Gordana Deranja smatra da je grad bez kulture grad bez duše. Pozdravlja sve aktivnosti koje se događaju u gradu, no kaže kako treba misliti i na industriju i stručni kadar.

- Nedostaje nam stručne, kvalitetne radne snage i srednje obrazovnog kadra, jer bez toga nema industrije. Potrebni su nam i diplomirani inženjeri, no netko treba i proizvod napraviti, kazala je Deranja.

Ustvrdila je da smo kao društvo degradirali srednje obrazovanje, izgubili mnogo u procjenjivanju životnih vrijednosti i da je danas kvalitetan majstor rijetkost.

- Moramo razvijati sve sektore. Više djelatnosti nosi stabilitet, a upravo to imamo u Tehnomontu. Imamo i brodogradnju i turizam i izgradnju zgrada i čeličnih konstrukcija. Grad treba tako promišljati da nam treba i kultura i industrija i turizam, jer nismo toliko bogati kao drugo europske zemlje da možemo njegovati samo jednu stvar, napomenula je Deranja.

Naglasila je i da Grad treba razmišljati o mladima, a tako i o starijima i njihovoj skrbi, te da treba graditi objekte za obitelji, a ne koristiti ih samo u turističke svrhe.

Tihi ljudi

Davor Mišković istaknuo je da je velika snaga Pule u mnogobrojnim "tihim" ljudima koji se ne pojavljuju svakodnevno u javnosti, a kojih je još, kako je napomenuo, više bilo dok je bilo i Uljanika. Kazao je da se trenutno radi na dvije strategije Grada Pule, koje zbog njihove opsežnosti, rijetko tko čita. Korisno bi, kaže, bilo napraviti njihov sažetak sa 300 na 10-ak stranica u kojem bi jasno bilo izrečeno sve što je potrebno.

- Htjeli bi da Pula bude smart city i da bude energetski neovisna. Možemo se usporediti s Barcelonom, koja je, iako je puno veća, dobar primjer smart city-a. To znači usvojiti i korisno primijeniti što je više moguće novih tehnologija kako bi grad bio energetski učinkovitiji i bolje povezan, bogatiji podacima i održiviji u smislu mobilnosti, što bi trebao biti i naš cilj, rekao je Mišković pa kao drugi dobar primjer spomenuo Radeče, mali grad u Sloveniji koji je pred tim ciljem da postane energetski neovisan. Iako Pula neće uskoro biti energetski neovisna, dodaje on, može bar težiti ka tome, a jedan od prvih koraka su pokrenute akcije poput solarizacije Pule koje idu u tom smjeru. Pričajući o otpadu na našem području, kaže kako bi ga trebalo promatrati kao priliku, a nedostatak radne snage kao prijetnju.

Profesor Zenzerović poručio je da je potrebna reforma obrazovanja i profesionalno praćenje i usmjerenje mladih ljudi, od predškolske, osnovnoškolske razine, pa do srednjoškolske i fakulteta. Tako bi, kako je napomenuo, mogli prepoznati genijalce, njihov potencijal, dati im poticaj, osigurati neke resurse i pokušati ih zadržati u gradu.

- Činjenica je da nekolicina može uistinu pokrenuti startup-ove koji sutra mogu izrasti u gigante, a koji su nama u ovom gradu potrebni, kazao je Zenzerović pa dodao da je trenutno potrebno pronaći načine kako bi pojedine gigante mogli privući da dođu kod nas u pulski zaljev, a to bi vjerojatno bili "igrači" iz kreativne ekonomije.

- Ostavši bez Uljanika, kojemu je rekonstruiranje trebalo davno prije, ostali smo bez znatnih resursa, kazao je Zenzerović te dodao da sada treba uzeti u obzir prostorne i prirodne resurse.

Sveučilište baza razvoja

Pulski gradonačelnik Zoričić smatra da je baza razvoja grad sveučilište, jer će time biti veći broj ljudi, a ujedno i ljudi koji će, većinom, ovdje ostati i raditi.

- Političari moraju puno manje pričati. Jer znate, košarkaška ili nogometna utakmica dobra je kada ne primijetite suca. Važno je da u gradu budu glavni ljudi upravo oni koji kreiraju taj grad, zato zaista mislim da Pula može imati sto tisuća stanovnika ako se svima da prostora i otvore im se vrata. Potrebno je pričati o budućnosti, ne vraćati se u prošlost, to je ono što može mijenjati ovaj grad. Pula zaista može što hoće ako se ostavimo malograđanskih tema, konstatirao je Zoričić.

U diskusiju su se aktivno uključili i pojedinci iz publike, a jedna od njih bila je i Magdalena Vodopija, direktorica pulskog Sa(n)jma knjige, čije će se 27. izdanje započeti za svega 10-ak dana. Pričajući o potencijalu i razvoju središta grada, istaknula je da centru Pule nedostaje kulturnih prostora poput literarne kuće u kojoj bi se, osim Sajma knjige, mogle održavati i druge manifestacije i inicijative. Nada se, istaknula je, i da će Pula pratiti prakse Varaždina i drugih gradova koji su uspjeli ljude vratiti u grad jer su građanima, umjetnicima i kreativcima dali prostor za rad.

Povezane vijesti

• Evo što će se sve događati u subotu, kada starta nova, ambiciozna manifestacija u organizaciji Grada Pule. CILJ JE DA LJUDI KONAČNO DOĐU U GRAD
• "DOĐI U GRAD! - VIENI IN CITTA!": Panel rasprava "Stambena politika za mlade" i glazbeni program sljedećeg vikenda na Trgu Svetog Tome
• DOĐI U GRAD! - VIENI IN CITTA!: Izložbe, jazz i dobra hrana