Hrvatska ovisna o turizmu, kao i europska konkurencija PORTUGAL, ŠPANJOLSKAITALIJA I MAĐARSKA

Turizam je 2016. godine izravno i neizravno generirao gotovo 17 posto bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj. To je njegov ukupni doprinos domaćem gospodarstvu, računajući i djelatnosti izvan usko turističkih. Turistička potrošnja u zemlji promatrane je godine dosegnula 10,4 milijardi eura, s multiplikativnim efektima na cjelokupnu potrošnju. Bruto dodana vrijednost turizma činila je 11 posto bruto dodane vrijednosti gospodarstva, a turizam je u ukupnom BDP-u izravno sudjelovao s 11,4 posto. Po tome smo u europskom vrhu, no odmah iza Hrvatske su Portugal sa 6,7 posto, Španjolska sa 6,6 posto i Italija sa šest posto udjela turizma u ukupnom gospodarstvu.

Svjetski prosjek

Pokazuje to tzv. Satelitski račun turizma Republike Hrvatske (TSA) kojim se, na osnovu statističkih podataka o ukupnoj, inozemnom i domaćoj turističkoj potrošnji te o turističkim izdacima i djelatnostima u kojima su realizirani, izračunava izravan doprinos turizma ukupnom gospodarstvu. TSA za 2016. godinu pred novinarima su jučer predstavili ministar turizma Gari Cappelli, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić te voditelj projekta izrade studije Satelitskog računa turizma pri Institutu za turizam Neven Ivandić.

TSA daje detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, proizveden u sklopu Sustava nacionalnih računa, a u skladu s definicijama iz Uredbe EU-a o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa. Posljednji TSA u Hrvatskoj izrađen je 2014. i to za 2011. godinu, a TSA za 2016. godinu rezultat je prve međuinstitucionalne suradnje svih ključnih nositelja turističke statistike u zemlji: ministarstava turizma i financija, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske narodne banke i Instituta za turizam.

- Turizam je pokretač gospodarstva u Hrvatskoj, ali i u brojnim zemljama diljem Europe i svijeta. Čini 10 posto svjetskog BDP-a. Ovim projektom željeli smo dobiti širu sliku o utjecaju i važnosti turizma za čitavo hrvatsko gospodarstvo te sve sektore s kojima je turizam povezan. Dobiveni rezultati u skladu su s našim dosadašnjim procjenama, a sve naše daljnje aktivnosti usmjeravat ćemo zacrtanom cilju - ostvarenju više od 14 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020. godine, izjavio je ministar Cappelli.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof izvijestio je da je Satelitski račun turizma postao dio službene statistike u Hrvatskoj, što znači da su njegovi rezultati metodološki potpuno usporedivi s ostalim zemljama. "TSA je važan jer pruža informacije o turizmu kao iznimno važnoj djelatnosti za Hrvatsku, čime će se unaprijediti i kvaliteta izračuna BDP-a", najavio je Krištof.

Prema podacima iz TSA-a Institut za turizam izradio je studiju izravnih i neizravnih učinaka turizma. "Kontinuirana izrada TSA-a je vrlo važna, osobito za gospodarstva poput Hrvatskog koja u velikoj mjeri ovise o turizmu jer omogućuje sagledavanje svih direktnih učinaka turizma na gospodarstvo te predstavlja analitičku podlogu za procjenu izravnih i neizravnih učinaka turizma na gospodarstvo, a njeni rezultati, uz neka druga istraživanja, poslužit će kao važna analitička podloga, kako za provođenje aktivnih mjera turističke politike tako i u procesu izrade nove Strategije razvoja turizma koju je ministar već najavio", rekao je ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić.

Snaga turizma

TSA je nezaobilazna podloga za osmišljavanje turističke i globalne ekonomske politike Hrvatske. Potvrđuje i snagu turizma koji pokreće brojne gospodarske djelatnosti, izvan usko turističkih kao što su pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane, putničke agencije i turoperatori. Osim drugih djelatnosti koje izravno "susreću" turiste, kao što su putnički prijevoz, kultura, sport i rekreacija, trgovina odnosno proizvodnja trgovačke robe, različiti oblici nautičkog turizma i slično, turizam neizravno pokreće stvaranje dodane vrijednosti i u ostalom dijelu hrvatskog gospodarstva.

- U javnosti se često čuje podatak da hrvatski turizam generira više od 20 posto BDP-a, no radi se o pokazatelju koji ustvari govori o odnosu turističkih izdataka i BDP-a, a ne o tome koliko turizam izravno potiče stvaranje novostvorene vrijednosti. U tom smislu sasvim je jasno da, unatoč tome što je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, kao odraz izrazitih komparativnih prednosti i svojevrsne ovisnosti Hrvatske o turizmu, tako jak utjecaj na gospodarstvo još uvijek ne izaziva "uzbunu", zaključio je ministar Cappelli. (Duška PALIBRK)