(Arhiva Glasa Istre)
U posljednjem tjednu srpnja u sustav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za prijavljivanje zaraznih bolesti zaprimljene su 752 prijave COVID-19. Zbog velike fluktuacije ljudi, velikog broja turista, gužve na koncertima, u trgovačkim centrima, općenito gužvi, sve županije u Hrvatskoj bilježe porast. Na svu sreću nije zabilježen niti jedan slučaj umrlog oboljelog od COVID-19.
O tome kakva je, po tom pitanju, epidemiološka slika Istarske županije razgovarali smo s epidemiologinjom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, dr. Jasnom Valić.
- Od petog mjeseca prošle godine kada je proglašeno da je ukinuta pandemija, načini praćenja ove bolesti promijenili su se. Nema više aktivnog praćenja oboljelih. Sada brojke o oboljelima saznajemo kako to i inače radimo i za druge zarazne bolesti. Naime, to se radi temeljem prijavljivanja zarazne bolesti, a to se odrađuje prema Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Po tim prijavama vidimo da je tijekom svibnja bilo 15 prijava, tijekom lipnja 18, a od 1. srpnja do 31. srpnja bilježimo brojku od 96 prijavljenih. Dakle, uočen je trend porasta.
Brojka oboljelih se dobije prema zaprimljenim prijavama od obiteljskih liječnika koji su testirali svoje bolesne pacijente na COVID-19 i tako postavili dijagnozu. Na umu treba pritom imati i da se pacijenti koji nisu teže bolesni vjerojatno nisu javili svom liječniku pa je stvarni broj oboljelih sigurno veći, kaže dr. Valić.
Prema njezinim riječima, ljeti primjećuju da je trend u porastu, a jedan od razlog su ljetne migracije.
- Bez obzira što smo na otvorenom ipak se nađemo u gužvama pa samim time omogućujemo virusu da ide s jedne osobe na drugu, zaključuje.
Objašnjava nam i kako izgleda klinička slika.
- Može varirati od slike blaže bolesti dišnih puteva ali javlja se i simptom koji se ranije smatrao komplikacijom, a to je upala uha. Kod nekih ljudi javljaju se i opći simptomi koji sliče gripi: visoka temperatura do 39 stupnjeva Celzijevih i opće loše stanje, a uz to se još javljaju, jaka grlobolja sa uhoboljom, jaki kašalj, gubitak osjeta okusa i mirisa. To je opće loše stanje gdje čovjek mora više dana ostati u krevetu.
Bez obzira što se ta bolest ne prati kao ranije, mi i dalje preporučujemo kako je jako važno da čovjek zna od koje bolesti boluje, odnosno ima li COVID-19. To je jako zarazna virusna bolest i kod osjetljivih ljudi može biti ozbiljna. Ako netko ima tu zarazu i zna da je ima onda preporučujemo pet dana izolacije. To je minumum jer smatra se da će većina oboljelih od šestog dana bolesti prestati izlučivati virus.
Od šestog do desetog dana preporučujemo da se nosi maska ako je zaražena osoba u kontaktu s osjetljivom populacijom. Najviše se tu misli na one koji rade u zdravstvu, u domovima za starije osobe ili su u kontaktu s imunološki slabijima.
Po pitanju kontakata s ukućanima ili na radnom mjestu, mudro je testirati se peti dan nakon izlaganja ako je osoba nema simptoma. Ako je osoba koja je bila u kontaku s oboljelim dobila simptome treba se testirati odmah te ako ako ima COVID-19 neka ostane u izolaciji pet dana, da ne širi bolest. To su mjere koje bi omogućile smanjenje širenja virusa, rekla je dr. Valić.
S obzirom na to da nema podataka o sekvenciranju, nije poznato o kojem se soju radi.
- Ono što iz iskustva znamo jest da je uzročnik COVID-19 jako podložan promijeni pa se pojavljuju novije varijante omikrona. Slijedom toga prilagođava se i proizvodnja cjepiva. Trenutno čekamo da nam stigne nova varijanta cjepiva koja će se koristit na jesen. Velika većina stanovništva, bilo gdje pa i kod nas, bila je vjerojatno u kontaktu s tim virusom. Bolest su ili preboljeli ili su cijepljeni.
U svakom slučaju epidemiolozi preporučuju cijepljenje kao i kod gripe. Cijepiti bi se trebali oni stariji od 65 godina, korisnici domova za starije osobe, osobe koje imaju kronične bolesti, bez obzira na dob, jer to mogu biti i djeca, trudnice, osobe koje su imunokompromitirane i zdravstveni djelatnici.
Unatoč tomu što se na području susjednih država pojavila bolest ospica, u Istri zasad nema zabilježenog slučaja.
- To je jedna od najzaraznijih bolesti pa epidemiolozi kažu kako je potrebno zaštititi 95 posto djece s ciljem stvaranja kolektivne zaštite. Ako brojka nezaštićenih počne rasti, a to se sada događa u nama susjednim zemljama, virus počinje cirkulirati. Cjepni obuhvat pao je i u Hrvatskoj. Slično je i u Istri gdje više nemamo 95 posto djece cijepljene s jednom ili dvije doze cjepiva. Sada smo na razini manjoj od 90 posto. Lani je prvu dozu dobilo 88,1 posto djece, a drugu dozu 80,7 posto.
Većina djece ipak je cijepljena i tu bih pohvalila roditelje koji odgovorno postupaju i redovno cijepe svoju djecu. S obzirom na pad procijepljenosti za ospice i u Istri imamo uvjete da dođe do epidemije. Na svu sreća do toga još nije došlo. Treba i kod ospica naglasiti da je najbolja mjera prevencije redovno cijepiti djecu prema Programu obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj, kazala je dr. Valić.