javnozdravstvna kampanja
FOTO / Dan crvenih haljina: Od moždanog udara u Istarskoj županiji svake godine prosječno umre 111 žena
Povodom javnozdravstvene kampanje "Dan crvenih haljina" koja ima za cilj podizanje svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena, danas je održana konferencija za medije u Komunalnoj palači u Puli.
Sutra će se u svim pulskim osnovnim školama na prvom školskom satu održati deset minuta tjelovježbe, a sve kako bi se djecu u sklopu kampanje potaklo na bavljenje sportom, rekreacijom - provođenjem zdravih životnih navika. Haljina kao simbol borbe predstavlja ženu, a crvena boja ovdje je kao simbol živosti i života, ali i upozorenja.
Moždani udar ne prepoznaje se na vrijeme, a jako je raširen upravo među ženama te je nepoznat i ishod samog liječenja. Prema statistici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo zabrinjavajuće je da svake godine od moždanog udara u Istarskoj županiji prosječno umre 111 žena, od čega je njih osam mlađe od 65 godina. Tri puta više žena godišnje umre od moždanog udara nego od karcinoma dojke. Zamjenica gradonačelnika Grada Pule Ivona Močenić, pozvala je građanke da ovog petka simbolično odjenu nešto crveno, kako bi podržale ovu kampanju.
Izbjegavanje stresa
Za moždani udar se kaže da je relativno slabo preveniran, teško prepoznat zbog drugačijih simptoma, ali ima i veću incidenciju smrtnosti. Žene češće umiru od moždanih udara. Na godišnjoj razini oko pet tisuća ljudi u Hrvatskoj umire od moždanog udara, a od toga je tri tisuće žena. Moždani udar drži i prvo mjesto po trajnoj invalidnosti koju izaziva.
- S obzirom da je 50 posto tih slučajeva moguće prevenirati ili odgoditi, onda se isplati potruditi, kako na osobnoj tako i na političkoj razini - onoj zdravstvene politike, rekla je između ostalog Julijana Franinović Marković.
Savjetovala je, osim izbjegavanja svih onih poznatih čimbenika koji negativno utječu na zdravlje, izbjegavanje nepotrebnog stresa. "Recimo izbjegavanje sadržaja na društvenim mrežama zbog kojih se često nerviramo, a to možemo opisati kao besmislena živciranja", komentirala je doktorica.
Ono što je mnogo važnije jest pravovremeno prepoznavanje visokog tlaka, koji za tri do četiri puta povećava rizik od moždanog udara u odnosu na neliječene. Šećerna bolest povećava gotovo dvostruko puta incidenciju, a tu je i povišeni kolesterol.
- Te tri stvari nas dosta sigurnim putem vode ka moždanom udaru i povezane su s debljinom. Ako tome pridodamo pušenje, alkohol, droge, osobito kokain koji povećava bitno rizičnost od moždanog udara, neispravnu i ubrzanu srčanu akciju, sve su to stanja kod kojih treba misliti unaprijed. Jednom kad se moždani udar dogodi, imamo puno manje šanse, opisala je Franinović Marković te za moždani udar ustvrdila kako je on iznenadni, ali sve mijenja.
U trenutku kad se dogodi dolazi do poremećaja govora ili osoba ne razumije što mu govore, simptom je i slabost ruke ili oduzetost polovice tijela. Bez obzira na samo trajanje stanja, sve su to vrlo ozbiljni znaci da se treba odmah kontaktirati liječnika.
- I minute su bitne, jer je riječ o hitnom stanju, upozorila je doktorica. Kod žena je ukazala na još neke dodatne rizike: trudnoća, hormonalne oluje, dugotrajna primjena kontraceptivnih tableta i nadomjesna primjena hormonalne terapije. "Kod žena se još nešto događa, a opisujemo to kao kratkotrajna smušena i izgubljena stanja, vrtoglavice, mučnine, povraćanje, a o svemu tome treba voditi računa. Jednom kad se moždani udar dogodi, danas postoji puno više mogućnosti liječenja nego ranije", istaknula je.
Zdravlje nije trošak
Vrlo je važno brzo prepoznati, reagirati, ali prije toga prevenirati. Stoga su ovakve kampanje važne.
- Ulaganje u zdravlje nije trošak, već je to ulaganje u društveni i ekonomski prosperitet svake zajednice, a u tome vrlo važnu ulogu ima lokalna politika. Na području Grada Pule izradili smo sliku zdravlja koja služi kao instrument u poboljšanju kvalitete zdravlja građana grada: to je kvalitativni i kvantitativni opis zdravlja građana i svih čimbenika koji utječu na njega: od socijalnih, okolišnih, infrastrukturnih čimbenika i načina života građana. Ona nastaje sumiranjem pokazatelja koji već postoje u našem gradu i na taj se način identificiraju problemi kako bismo poboljšali zdravlje građana. Tim za zdravlje izradio je i plan aktivnosti projekta Pula - zdravi grad, koji će se provesti tijekom ove godine. Program obuhvaća sudjelovanje u aktivnostima Hrvatske mreže zdravih gradova, čija je Pula članica, ali i senzibilizaciju javnosti o javnozdravstvenim problemima. U sklopu tog razvojnog projekta nalazi se i platforma zdravstveno-rekreativnih aktivnosti i organizacija manifestacija, sve kako bi se potakli građani o važnosti provođenja brige o zdravlju, o važnosti provođenja zdravih životnih navika, bavljenje fizičkom aktivnošću, kretanje, boravak na zraku te primjena zdrave i uravnotežene prehrane, rekla je Močenić.
U planu organizacije je da se svi građani uključe na više lokacija tijekom godine, u svim dijelovima Pule, a u sve će biti uključene škole, udruge i mjesni odbori. Prosječno jednom mjesečno obilježavat će se prigodni datumi, kao što Svjetski dan zdravlja ili Svjetski dan srca, a jedan od tih datuma je upravo Dan crvenih haljina, koji se obilježava prvog petka u mjesecu veljači.
Konferenciji su prisustvovale članice Tima za zdravlje Grada Pule, koje su ovom prilikom obukle crveno kako bi i same dale podršku kampanji. Tim čine stručnjaci s područja zdravstvene i socijalne politike te školstva, a ima zadatak prevencije zdravlja posebice djece i mladih, ali i provođenje njege i zbrinjavanje osoba starije životne dobe, kao i pomoć onima kojima je potrebna palijativna skrb.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
