Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Klare Buršić Matijašić "Srednjovjekovno groblje samostana sv. Mihovila u Puli" bit će upriličeno sutra u 18 sati u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre. Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Slaven Bertoša i doc. dr. sc. Josip Višnjić, a samo istraživanje arheologinje i njenih suradnika te objava ovog novog djela koje je doprinos poznavanju povijesti Pule, bio povodom za razgovor s autoricom.

Grobovi Pule

Objavili ste knjigu o rezultatima arheoloških radova na lokaciji koja je vrlo bogata arheološkom, i ne samo, poviješću. Kako je krenula cijela ta priča?

- Istraživanje se provodilo u sklopu plana dugoročnog razvoja Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli na lokaciji stare Opće Bolnice Pula, u sklopu razvoja kampusa i izgradnje novog paviljona Studentskog doma. Zbog blizine austrougarske tvrđave sv. Mihovil i povijesno poznatih podataka o postojanju crkava, samostana i grobova, prišlo se sondažnom ispitivanju radi utvrđivanja arheološkog stanja. Investitor je bilo Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Studentski centar, a dozvolu za arheološko istraživanje je izdalo Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.

Koji je bio najbitniji rezultat zadnje faze radova?

- Nakon provedenih istraživanja tijekom srpnja, listopada, studenog i prosinca 2018. te veljače, ožujka, travnja i svibnja 2019. godine i započetih radova rušenja objekata na lokalitetu, tijekom ožujka i travnja 2020. obavljen je terenski nadzor i arheološko istraživanje. Tijekom terenskog istraživanja zahvaćena je površina u dužini od 25 metara, a širina je varirala od deset metara na zapadnom do 4,5 metara na istočnom dijelu terena. Kao i kod prijašnjih kampanja, skidao se površinski sloj i identificirali su se tragovi grobova. Grobova je bilo nešto manje no u prijašnjim kampanjama zbog karaktera terena (matična stijena je bila vrlo visoko), a velik dio grobova je bio uništen izgradnjom pomoćnih objekata bolnice. Tipologija se nije mijenjala. Bilo je pojedinačnih grobova, dvojnih grobova, grobova obloženih kamenim pločama, zidanih, u kojima je bilo više pokojnika.

Najzanimljiviji bio je grob 114, koji je načinom ukopa i materijalom potpuno iskakao iz prijašnjih nalaza. Radilo se o rimskom paljevinskom grobu s karakterističnim prilozima koji svjedoče o pokojniku sahranjenom tijekom 1. ili 2. st. Naime, veliku većinu predmeta činile su uljanice koje su se u rimsko doba često stavljale u grobove, a simbolizirale su vječnu svjetlost. Dvije uljanice spadaju u tipove uljanica koje su se intenzivno počele proizvoditi u sjevernoj Italiji u 1. st. pr. Kr., odakle su se vrlo brzo proširile i u naše krajeve, ali njihova upotreba trajala je do početka 2. stoljeća. Osim grobova, na rubu iskopa, definiran je nastavak potpornog zida tvrđave u dužini od desetak metara. Tijekom ove, posljednje faze iskopavanja, istaknula bih još jedan zanimljiv malakološki nalaz. U grobu 105 pronađene su dvije ljušture školjke Jakobove kapice. Danas, kad mnogi traže inspiraciju, snagu, nadahnuće na putu za Santiago de Compostela, nalaz postaje više no aktualan. Naime, Jakovljeva kapica dobila je ime po sv. Jakovu kojeg se smatra utemeljiteljem kršćanstva u Španjolskoj. Put svetog Jakova bio je jedno od najvažnijih kršćanskih hodočašća tijekom kasnijeg srednjeg vijeka i put hodočašća na kojem se mogao zaraditi plenarni oprost, a hodočasnici su nosili školjku kao simbol svetog Jakova.

Dante u Puli

Kako se odvijalo istraživanje?

- Istraživanje se odvijalo po fazama, sukladno organizaciji gradilišta budućih zgrada i vremenskih uvjeta. Terenskom arheološkom istraživanju na brdu sv. Mihovil prethodila je kabinetska priprema kojom smo pokušali sagledati postojeće stanje i definirati očekivanja. Predradnjama smo nastojali što bolje upoznati teren u svrhu planiranja intenziteta i dužine trajanja radova. U tom smislu je analiziran geotehnički elaborat za složenu građevinu kojim je na temelju sedam sondažnih bušotina pokazano stanje profila terena do dubine 6,0 metara. Istražne bušotine odrađene tijekom lipnja 2017. poslužile su za utvrđivanje geotehničkih značajki lokacije i temeljnog tla. Terenski rad odvijao se u četiri faze, pratili smo dinamiku radan na gradilištu studentskog doma. U prvoj fazi, u srpnju 2018., definirani su potporni zidovi tvrđave, pronađeno je prvih 23 grobova. Od listopada do prosinca 2018. došli smo do 51 groba, a od veljače do svibnja 2019. došli smo do 94 groba. U veljači i ožujku 2020. istraženo je još 26 grobova, nakon čega je rad prekinut zbog pandemije. Nakon toga smo u ožujku i travnju nadzirali građevinske radove, iskope za temelje nove zgrade, ali novih nalaza više nije bilo.

Mnoge priče kazuju da je upravo tu Dante dobio inspiraciju za svoj "Pakao"?

- Da. Prema nedovoljno dokumentiranoj predaji, u samostanu na brdu sv. Mihovil u Puli oko 1320. boravio je Dante Alighieri. Mnogi autori smatraju da je upravo posjet samostanu i izgled tadašnje Pule potaknuo na pisanje poznatih stihova Pakla (Inferno, IX, 113-126). Još je Pietro Kandler, tršćanski polihistor u pismu Giovanniju Tagliapietra, 1864. godine napisao da su se u Danteovo vrijeme u Istru i u pokrajini Furlaniji sklonili prognanici iz Firenze, Danteovi politički istomišljenici, da je Ravenna bila geografski vrlo blizu Istri, da su stanovnici Pule oduvijek tvrdili da je Dante bio gost samostana sv. Mihovila, zatim da se u stihovima prepoznaje pjesnikov pogled na Kvarner, preko Šišana do Cresa i da nitko prije ni poslije Dantea nije zapisao ime Kvarner kao granicu Italije. Nju se uvijek stavljalo na rijeku Rašu. Isto tako, dodajemo da je u vrijeme u koje su datirani ukopi na Sv. Mihovilu, Pulu posjetio arapski geograf, Muhammad al-Idrisi, koji ju je opisao "lijepi grad, veliki s brojnim stanovništvom, i ima dobro opremljenu luku". Kroničari bilježe da je tek XVI. st. bilo je pogubno za Pulu. Zbog epidemija kuge i malarije u gradu se smanjio broj stanovnika od 4.000 na samo 525 osoba. Sigurno je jedno, je li je Dante boravio u Puli, je li bio gost samostana sv. Mihovila, ostat će i dalje nepotvrđena pretpostavka. Ako je i boravio u krugu samostana, vjerojatno tada grobovi i grobnice nisu bile u stanju kojem navodi u Paklu: "Svi njihovi poklopci bili su podignuti, a izlazili su bolni jauci…". Svakako, ako je Dante boravio u Puli, bila bi to potvrda da je samostan početkom 14. stoljeća bio u dobrom stanju. Kao što povjesničari smatraju da je posjeta dvorcu u Tolminu i Postojnskoj jami inspirirala pjesnika u stihovima Čistilišta i Pakla, tako je i Pula sa svojim antičkim nekropolama, ponajprije nekropola ispod brda sv. Mihovila tzv. Campus Martius, mogla utjecati na pjesničko oblikovanje dijelova Pakla. Istraživanjima na brdu sv. Mihovila nismo pronašli dokaze o Danteovom prisustvu u Puli. Tvrdnja koja se u Puli provlači stoljećima i dalje će golicati našu maštu.

Terenski rad

Na koji način arheolog pristupa nedovoljno argumentiranoj usmenoj predaji - kako prepoznati vjerodostojnost izvora?

- Arheolog s velikim oprezom pristupa nedovoljno argumentiranoj predaju, bilo usmenoj, bilo pisanoj, iako i najmanji detalj može biti nit vodilja u istraživanjima. Arheologija je egzaktna znanost koja se temelji na materijalnim ostacima. Danas moderna arheološka istraživanja, osim klasičnih arheoloških metoda, koriste i metode prirodnih znanosti (polenske analize, analize radioaktivnog izotopa ugljika, razne antropološke analize, …). Tako i ovdje, na našem lokalitetu, posegnuli smo za analizom radioaktivnog izotopa ugljika. Na temelju načina ukopa i skromnih grobnih priloga teško je bilo pouzdano apsolutno datirati groblje i njegovo smještanje u kontekstu povijesnih zbivanja. Stoga je, na uzorcima određenih grobova, u laboratoriju Izotoptech Zrt u Debrecenu u Mađarskoj, izvršena spomenuta analiza koja je izabrane uzorke pojedinih grobova datirala od 970. do 1290. godine. Kad smo kod povijesnih razdoblja iz kojih imamo pisane dokumente, dolazimo do podudarnosti arheoloških rezultata i povijesnih činjenica, možemo reći da smo postigli svoj cilj.

Put od početka radova do realizacije knjige?

- Nakon višemjesečnog terenskog rada uslijedila je laboratorijska obrada materijala i kabinetski rad. Obrada i rezultati tekli su u jednom kontinuiranom redu što nas je ponukalo na zaokruživanje rezultata u pisanom obliku. Građe je bilo dovoljno za tekst, fotografije i priloge, za oblikovanje u korice knjige.

Hoće li uslijediti nastavak istraživanja?

- Na brdu sv. Mihovila nismo pronašli ostatke crkava i samostana, no nada još uvijek tinja. Teško je vjerovati da su austrijski vojni inženjeri sredinom 19. stoljeća, baš potpuno zanemarili ostatke crkava i gradnjom utvrde uništili njihove posljednje ostatke. Na temelju karte šire okolice pulske povijesne jezgre, koju je 1851. nacrtao Karl Moering, a koja se čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, ostaje otvorena mogućnost da se crkve nalaze južnije od tvrđave. Daljnjim uređenjem prostora između zgrada sveučilišnog kampusa i bolnice, sigurno će biti posla i za arheologe.

Povezane vijesti

• Dekanica pulskog FF-a Klara Buršić-Matijašić
• Na pulskom Kaštelu predstavljena monografija Klare Buršić Matijašić