U pulskoj bolnici s radom je počela Jedinica za potpomognutu oplodnju
U postupku je nekoliko parova iz Istre, a već su potvrđene dvije trudnoće
Svaka 20. žena koja dođe u rađaonicu zanijela je putem IVF postupka ili inseminacijom. U Hrvatskoj je trenutno u postupku više od 10 tisuća parova. S porastom neplodnosti suočavaju se sve razvijene zemlje pa tako i Hrvatska, a razlog tome je odgođena dob rađanja. Žene se sve kasnije odlučuju na trudnoću, a starosna dob žene je puno bitniji faktor nego dob muškarca, ističe dr. Markanović Mišan
Dr. Mirela Markanović Mišan, specijalistica ginekologije i opstetricije i subspecijalistica za humanu reprodukciju
Jedinica za potpomognutu oplodnju u sklopu Odjela za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice u Puli djeluje mjesec i pol dana, a već ima pet-šest parova u postupku i dva pozitivna testa na trudnoću. Projekt je pokrenula i vodi ga dr. Mirela Markanović Mišan koja je pune dvije godine pripremala vrlo opsežnu dokumentaciju i izradila elaborat na osnovu kojeg je i dobivena licenca Ministarstva zdravstva. Licencom se dokazuje i jamči kvalitetan rad i standardizacija poslova i zadataka za svakog novog djelatnika koji se pridružuje pulskom bolničkom timu za potpomognutu oplodnju. Od općih bolnica još je jedino bolnica u Zadru kvalificirana kao centar za potpomognutu oplodnju, uz naravno kliničke bolničke centre u zemlji, ali i privatne centre u Zagrebu s kojima je HZZO, s obzirom na sve veći broj neplodnih parova, ugovorio ove postupke. Liste čekanja su u svim ovim centrima sve duže, dakle potreba je velika.
Što znači neplodnost?
- Neplodnost je nemogućnost zanošenja para koji aktivno radi na trudnoći godinu dana. To znači da će oko 90 posto parova zanositi unutar godinu dana, a njih 10-15 posto neće. U Hrvatskoj ti parovi nakon godinu dana imaju pravo na obradu, kojom se definira postojanje nekog problema koji će im dugoročno onemogućiti zanošenje. Kod pacijentica starijih od 35 godina u obradu se kreće već nakon šest mjeseci izostanka zanošenja. Od tih 10-15 posto za dvije-tri godine zanijet će nekih 5-7 posto, međutim treba prepoznati postoji li problem već nakon jedne godine pokušaja zanošenja. Nama svaka 20. žena koja dođe u rađaonicu zanijela je putem IVF postupka ili inseminacijom. U Hrvatskoj je trenutno u postupku više od 10.000 parova. S porastom neplodnosti suočavaju se sve razvijene zemlje pa tako i Hrvatska, a razlog tome je odgođena dob rađanja. Žene se sve kasnije odlučuju na trudnoću, a starosna dob žene je puno bitniji faktor nego dob muškarca, ističe dr. Markanović Mišan.
Nakon 30. godine, pojašnjava, plodnost žene počinje blago opadati, a nakon 35. ona rapidno pada. Žene u Hrvatskoj vrlo često do 30. godine ne razmišljaju o trudnoći, danas je srednja dob žene koja rađa u Istarskoj županiji između 30 i 31 godine, a nekad je to bilo oko 24., 25. godine. Rađamo kao prilično stara populacija, ističe doktorica. Žene žele prije toga postati samostalne, završiti planirano obrazovanje, zaposliti se, riješiti stambeno pitanje, pa odgađaju trudnoću.
- Osim dobi, postoje i drugi faktori koji utječu na potencijal zanošenja, koji imaju sve veći utjecaj što su partneri starije dobi, a to su manjak tjelesne aktivnosti, stres, prekomjerna tjelesna težina, alkohol, pušenje i različita sredstva ovisnosti. Nekada se smatralo da u 80-90 posto slučajeva uzrok neplodnosti bio ženski faktor, no sada se zna da uzrok neplodnosti leži podjednako i kod žena i muškaraca. Sada je kod 40 posto neplodnih parova uzrok ženski faktor, 40 posto muški faktor, 10 posto kombinirano, i ženski i muški faktor, a u 10 posto slučajeva se radi o idiopatskom uzroku što znači da se obradom ne utvrđuje razlog neplodnosti, ali do zanošenja ne dolazi, pojašnjava dr. Markanović Mišan, ginekologinja i uža specijalistica za humanu reprodukciju.
Uz nju, ovom će se novom djelatnosti u pulskoj bolnici baviti i ginekologinja dr. Bojana Milevoj, koja je trenutno u procesu dobivanja uže specijalizacije, te glavna sestra ginekologije Aleksia Matejčić i magistra sestrinstva Aida Mustafić. U timu su i doc.dr.sc. Lorena Honović, voditeljica Odjela za medicinsko-biokemijsku djelatnost, u sklopu kojeg djeluje androloški laboratorij u kojem se obavlja priprema sjemena za ovu vrstu potpomognute oplodnje. U androloškom laboratoriju rade magistri medicinske biokemije Anđelka Milakara i Mihael Selar te prvostupnici laboratorijske dijagnostike Vesna Cvjetković i Branko Čerina. Oni su, ističe dr. Honović, nakon povratka iz Mornaričke bolnice, gdje je prekinuta izrada spermiograma, s puno entuzijazma sudjelovali u ponovnom pokretanju androloškog laboratorija. Uz ovaj najuži tim, na raspolaganju su im i psiholozi iz pulske bolnice.
Pravo na četiri inseminacije
- U hodu, tijekom obrade i liječenja, u razgovoru s parom pokušavamo individualizirano rješavati problem. Neki parovi su jednostavni, poznaju cijelu strukturu obrade i liječenja u Hrvatskoj koji propisuje Zakon o potpomognutoj oplodnji, dok neki parovi prilično emocionalno reagiraju. Proces obrade i liječenja traži puno povjerenje parova te često dugotrajan proces liječenja stvara iznadprosječnu brigu i pažnju liječnika i vezanost para, a sve u svrhu što bržeg postizanja trudnoće uz njihovu održanu emocionalnu stabilnost. Kada nastane neki problem nerješiv za ginekologa, možemo zatražiti i pomoć psihologa. Prije je u pulskoj bolnici postojala ambulanta za humanu reprodukciju koja se bavila samo obradom neplodnog para, nakon čega bi parovi odlazili na liječenje u centre za potpomognutu oplodnju u zemlji i inozemstvu. S obzirom da je sve veći broj neplodnih parova u Istarskoj županiji koji se javljaju svojim primarnim ginekolozima s tim problemom, povećan je i priljev tih pacijenata u našu bolničku ambulantu za humanu reprodukciju pa je krenula ideja da se jedan dio liječenja potpomognutom oplodnjom, a riječ je o intrauterinim inseminacijama, provodi u pulskoj bolnici, pojašnjava dr. Markanović Mišan.
Što sve igra ulogu u zanošenju?
- Partner mora imati urednu količinu i pokretljivost spermija u ejakulatu. Žena mora redovito ovulirati i imati urednu prohodnost cervikalnog kanala, šupljinu maternice bez tvorbi i prohodne jajovode. Ako jedan od tih faktora nije zadovoljen, par ne može zanositi. Ovisno o kojem je faktoru riječ, odabire se vrsta liječenja. Ne zadovoljava svaki par kriterije za intrauterine inseminacije. Na nama je u pulskoj bolnici da definiramo, nakon kompletne obrade, o kojem se problemu radi i ukoliko zadovoljava kriterije za inseminacije, par ostaje ovdje, naravno ako se slaže s time. Ovdje možemo odraditi četiri intrauterine inseminacije, a ukoliko ne budu uspješne, par nastavlja s kompliciranijim oblikom liječenja neplodnosti, a to je in vitro fertilizacija, IVF, pojašnjava ginekologinja.
Unazad pet-šest godina pulsko je rodilište bilo jedino u zemlji kojem je "natalitet" rastao, imali su godišnje i 200 poroda više, međutim lani ih je bilo 50-ak manje, ove godine ih je također manje nego prije tri godine, kaže nam medicinska sestra i primalja Aleksia Matejčić koja na pulskoj ginekologiji radi punih 37 godina i puno je djece porodila. Sada s inseminacijama u Puli nada se da će se taj trend preokrenuti.
U ambulantu za humanu reprodukciju u pulskoj bolnici partneri dolaze s uputnicom primarnog ginekologa. Intrauterine inseminacije podrazumijevaju pripremu sjemena u androloškom laboratoriju. Različitim tehnikama se izdvoje visokokvalitetni i pokretni spermiji koji se obogate medijima za ubrzanje njihove aktivnosti. Kod pacijentice se vrši indukcija ili stimulacija ovulacije lijekovima i ultrazvučno se svaka dva dana prati porast folikula u kojima se nalazi jajna stanica. Tempira se ovulacija (pucanje folikula) i u to vrijeme se tako pripremljeno sjeme unosi u šupljinu maternice koje onda ima puno veći kapacitet i mogućnost da tempirano oplodi jajašce koje je prethodno žena ovulirala.
- Uspješnost zanošenja putem intrauterine inseminacije nije tako velika kao kod in vitro fertilizacije, ali je puno jednostavniji postupak i omogućava našim pacijentima iz Istre da ne moraju putovati i za taj postupak. Očekujemo da će ovom metodom zanositi oko 20 posto parova nakon četiri intrauterine inseminacije, dok je uspješnost IVF-a po embriotransferu iznad 30 posto, ovisno o problematici pojedinog para i o dobi. Nekad su naši parovi vrlo često odlazili u Sloveniju, prema Ljubljani i Mariboru, međutim kako su se naši centri proširili, postali dostupniji i kod onih parova koji idu privatno, a ne preko HZZO-a, sad je IVF postupak jeftiniji u Hrvatskoj. Jedna inseminacija košta oko 5.000 kuna, a jedan IVF postupak 15-20 tisuća kuna, ako se ide privatno, kaže dr. Markanović Mišan.
Cijeli postupak se obavlja u dnevnoj bolnici, pola sata nakon inseminacije pacijentice idu doma, ne moraju putovati daleko i izostajati s posla, ističe sestra Matejčić. Androloški laboratorij, dodaje dr. Honović, gdje se radi spermiogram kao početak dijagnostike u ovom postupku, ali i u drugim područjima kliničkog praćenja zdravlja kod muškaraca, opremljen je prije godinu-dvije i to trenutno najsuvremenijim informatičkim programom u Hrvatskoj. Riječ je o informatičkom programu koji uz poseban mikroskop puno brže i točnije daje rezultate nego što bi to davalo ljudsko oko i ručni način rada.
U timu uskoro i biolog
- Cijeli je postupak vrlo strogo definiran, nema tu nikakve improvizacije, a to je ono što je dr. Markanović Mišan pripremala dvije godine. To je zaista njezina zasluga, u izradi svih protokola, operativnih procesa, to je sve trebalo staviti na papir, zadovoljiti vrlo stroge kriterije kvalitete, nadzor Ministarstva zdravstva. Važno je napomenuti da androloški laboratorij zapravo vodi embriolog biolog, ali tu smo dobili podršku uprave bolnice, razumjeli su što nam treba u organizaciji posla, tako da vrlo skoro očekujemo i dolazak biologa. Dok se to ne dogodi, tu je naša ekipa iz laboratorija koja uskače kad god je potrebno i odlično funkcioniramo, kaže dr. Honović.
Pulski ginekolozi, dodaje dr. Markanović Mišan, na dnevnoj bazi surađuju s centrima za potpomognutu oplodnju u Hrvatskoj za koje obavljaju i UZV preglede (folikulometrije) svakog drugog dana pacijentica iz Istre koje su u IVF postupcima u Rijeci ili Zagrebu, da ne moraju putovati.
- Neplodnost je kod nas velik javnozdravstveni problem, to nije patologija, nije bolest, ali iz perspektive para koji ne može zanositi bez medicinske pomoći moramo se jako potruditi da profesionalnim pristupom i empatičnošću idemo iznad okvira osnovne medicinske skrbi. To znači da naš rad ne završava na način da sami odradimo posao, nego timskim radom, s kolegama u Zagrebu i Rijeci, sve s ciljem je da par na kraju dobije dijete. U konačnici svi će nam se ti parovi vratiti, vodit će se trudnoća u Istarskoj županiji i pacijentice će doći u našu rađaonicu. Kontinuitet nadzora nad parom koji je neplodan, koji kasnije zanese, vođenje trudnoće i dolazak na svijet dugo iščekivanog djeteta je ono što ispunjava svakog medicinskog djelatnika koji zakorači u vode humane reprodukcije, ističe dr. Markanović Mišan, voditeljica Jedinice za potpomognutu oplodnju u pulskoj Općoj bolnici.
Zakon o potpomognutoj oplodnji
Osiguranici HZZO-a imaju pravo na četiri inseminacije, dva prirodna IVF-a i četiri stimulirana IVF postupka. Za razliku od drugih zemalja u Europi, doktorica kaže da je naš program izuzetno socijalan, da država omogućava "besplatno" liječenje neplodnosti, jedino što moraju čekati da dođu na red. Prema Zakonu o potpomognutoj oplodnji, ovu košaricu postupaka žena može koristiti do navršene 42. godine. Dob muškarca nije bitna budući da reprodukcijski potencijal najviše ovisi o ženi. Naravno da nije presudna samo dob, jer neke pacijentice imaju bolju rezervu jajnika s 43 godine nego neke s 34 godine, međutim nakon 42. morat će taj svoj problem rješavati u privatnim poliklinikama.
U postupak ne mogu, naravno, ni mlađe pacijentice koje su ušle u preuranjenu menopauzu, kao i muškarci koji nemaju uopće spermija. Takvi pacijenti idu na donorski program koji u Hrvatskoj još nije zaživio, ali se govori o tome da ćemo moći uvesti donirane jajne stanice ili spermije iz certificiranih banki tih stanica u, primjerice, Španjolskoj i Danskoj. Sada radi toga naše pacijentice najčešće odlaze u Češku ili Sjevernu Makedoniju. I njih ultrazvučno prate u pulskoj bolnici, a prije odlaska u donorske centre u inozemstvu, za što neke ostvaruju i pravo na financiranje HZZO-a.
Neplodnost u porastu
* Plodnost žene se smanjuje već nakon 30. godine života, a muškarca nakon 50. godine
* Optimalna dob za rađanje prvog djeteta je do 25. godine
* Trend odgađanja trudnoće u modernom društvu: u Europi svaka peta žena ostvari prvu trudnoću nakon 35. godine; prosjek rađanja prvog djeteta u RH je 29 godina
* Procjenjuje se da je oko 15-17 posto parova u RH neplodno (80.000 parova)
* Parovi se u RH sve ranije odlučuju na liječenje: godišnje se liječi više od 10.000 parova
* Neplodnost je u porastu: za 10 godina bit će neplodno oko 30 posto parova
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
