Najčešće dijagnosticirana bolest bubrega je kronična bubrežna bolest koja može imati razne uzroke, najčešće šećerna bolest i povišeni krvni tlak, potom glomerulonefritisi, nasljedne bolesti bubrega, intersticijske i opstruktivne nefropatije, naglasila je dr. Franka Zuban, voditeljica odjela nefrologije pulske Opće bolnice
U Hrvatskoj oko 2.500 pacijenata triput tjedno odlazi na dijalizu
Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje. Kampanja, koju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo i međunarodna federacija zaklada za bubrege, provodi se svake godine drugog četvrtka u ožujku, a ove je godine obilježena 18. put, i to pod sloganom "Spremnost na neočekivano, podrška ranjivima!".
O statistikama i stanju dijagnostike bolesti bubrega u Općoj bolnici Pula upitali smo doktoricu Franku Zuban, voditeljicu odjela nefrologije pulske Opće bolnice.
"Prošle godine je kroz nefrološku ambulantu Opće bolnice Pula prošlo 1.949 pacijenata, a kroz ambulantu za hipertenziju njih još 839", odgovorila je dr. Zuban te pojasnila koje su najčešće bolesti bubrega ustanovljene kod pacijenata. "Najčešće dijagnosticirana bolest bubrega je kronična bubrežna bolest koja može imati razne uzroke, najčešće šećerna bolest i povišeni krvni tlak, potom glomerulonefritisi, nasljedne bolesti bubrega, intersticijske i opstruktivne nefropatije."
Kronična bubrežna bolest definirana je kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje više od tri mjeseca, a koji dovodi do stanja u kojemu oni gube sposobnost uklanjanja otpadnih tvari metabolizma i viška tekućine iz tijela, čije nakupljanje može znatno oštetiti druge organe i sustave organizma. Zbog toga oko 2.500 pacijenata u zemlji triput tjedno odlazi na dijalizu, odnosno medicinski postupak kojim se nadomješta funkcija bubrega uklanjanjem toksina direktno iz tijela. "U Općoj bolnici Pula trenutno je na dijalizi 90 bolesnika, a tijekom godina taj broj se kreće od 88 do 105", ističe dr. Zuban.
Jedna smo od rijetkih zemalja u Europskoj uniji u kojoj ne postoji kućna dijaliza, a pitanje je hoće li se doglednoj budućnosti to promijeniti.
"Nije mi poznato da Hrvatska ne dopušta kućnu dijalizu, prije će biti da nije bilo mnogo zainteresiranih bolesnika, jer je metoda vrlo zahtjevna za bolesnika i članove obitelji", napominje Zuban dodajući da je upravo započeo simpozij na tu temu pod nazivom 'Svjetski dan bubrega: Online simpozij za bolesnike – je li vrijeme za uvođenje kućne hemodijalize u RH?'.
Kao jedan od ciljeva obilježavanja Svjetskog dana bubrega ističe se promicanje oblika prevencije te ranog otkrivanja bubrežnih bolesti i liječenja, a sve u svrhu smanjenja njihove učestale pojave i potencijalnih komplikacija koje se kod bolesnika mogu razviti. Pod većim rizikom od obolijevanja su, kako je između ostaloga navela i dr. Zuban, osobe s povišenim krvnim tlakom, srčanim bolestima, povećanom tjelesnom težinom i obiteljskom anamnezom.
Što se tiče preventivnih mjera, dr. Franka Zuban kao najjednostavnije i najbolje savjete ističe osa, zlatnih pravila o sprečavanju pojave i progresije kronične bubrežne bolesti. Na prvome je mjestu kretanje odnosno aktivnost, a slijede redovite kontrole šećera u krvi i krvnoga tlaka. Potrebno je i jesti zdravu hranu te održavati optimalnu tjelesnu težinu uz obavezno smanjenje unosa soli na pet grama dnevno. Važno je uzimati odgovarajuću količinu tekućine, ne pušiti i ne uzimati pretjerano i bez liječničkog savjeta lijekove protiv bolova, a ukoliko pacijenti imaju jedan ili više rizičnih čimbenika, a to su šećerna bolest, visoki krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti, potrebno je provjeriti funkciju svojih bubrega.