Urbana džungla
Na gradskoj parceli nedaleko od centra Pule planira se - šuma
Na parceli omeđenoj stambenim i poslovnim betonskim zdanjima predviđena je sadnja stablašica i to dvadesetak različitih biljnih vrsta te nekoliko vrsta grmova
Livada na kojoj će se posaditi stabla (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
Na nedavnoj tribini u Mjesnom odboru Kaštanjer, na čijem području kronično nedostaje zelenila, najavljeno je uređenje urbane šume koja bi se nalazila na jedinoj preostaloj gradskoj parceli između Gumpčeve i Japodske ulice, na granici Monvidala i Kaštanjera. Spomenuti je projekt, koji je građanima predstavila Martina Šajina Mihovilović iz gradskog Upravnog odjela za komunalni sustav i upravljanje imovinom, prijavljen na natječaj Fonda za zaštitu okoliša.
Šuma će se nalaziti na katastarskoj čestici 1896, koja se prostire na gotovo 4.200 četvornih metara, u blizini redakcije Glasa Istre. Stanovnici ovog dijela grada, na kojem ubrzano niču stambena zdanja, svojedobno su se požalili da na ovom području nema ni centimetra zelenila. Roditelji tamošnje djece čak su u obližnjoj vali, na parceli u državnom vlasništvu, uredili igralište za svoju djecu koja su se dotad igrala - na betonskom parkiralištu.
Novi ekosustav
Gradskim ocima uputili smo pitanja radi objašnjenja o čemu se konkretno radi - koliko bi se stabala posadilo i koje vrste, a zanimalo nas je i na koji bi se način uredila urbana šuma u urbanoj džungli.
"Navedena lokacija odabrana je s obzirom na činjenicu da je tijekom proteklog vremena u neposrednom okruženju izgrađen veliki broj višestambenih objekata, a u zoni zamijećen nedostatak zelenih površina. Da bi se, unutar gusto naseljenog područja i velikog broja višestambenih objekata, osigurala zelena oaza za stanare ovog područja, planirano je prikladno uređenje površine - formiranjem urbane šume - nove zelene površine kao mjesta koje će se koristiti za boravak tijekom cijele godine.
Ta se površina planira urediti kao urbana šuma, odnosno zelena površina koju primarno karakterizira posađeno drveće i grmlje različitih vrsta i visina, čime se usred urbano preopterećenog sustava stvara cjelovit, novi ekosustav, odnosno stvaraju pretpostavke za stvaranje ugodne mikroklime i snižavanje temperature zraka, upijanje ugljikovog dioksida i pročišćavanje zraka, kao i očuvanje biološke raznolikosti budući da pogoduju razvoju velikog broja različitih biljnih i životinjskih vrsta.
Unutar zone planirani su i određeni programski sadržaji, odnosno urbana oprema: obične klupe, kao i one sa stolovima, stalci za bicikle, koševi za smeće, oglasne ploče, uz uređenje komunikacija unutar prostora sa zastorima od rizle ili drugog prirodnog materijala. Predviđena je uglavnom sadnja stablašica i to dvadesetak različitih biljnih vrsta, te nekoliko vrsta grmova koji su predviđeni u manjim količinama", navode iz Grada.
Nadalje, ovdje su bile predviđene zone s košenim travnjacima na kojima bi se omogućio boravak u najtoplijim mjesecima. Bili bi tu i travnjaka koji se ne bi kosili, a na kojima bi se osigurali uvjeti prirodnog staništa koje je neophodno sačuvati za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta, bez obzira na činjenicu što je u pitanju urbano gradsko područje, zaključuju iz Grada.
Prirodna ravnoteža
Iz Komunalne palače kažu da su javne zelene površine, uključujući urbane šume, ključna područja za očuvanje prirodne raznolikosti i baštine, koja doprinose smanjenju onečišćenja i zaštiti klime, a ujedno predstavljaju važne rekreacijske površine.
"Ne čudi stoga da sve veći broj gradova, kako u Europi tako i u svijetu, svoju transformaciju sve više ostvaruju kroz projekte formiranja urbanih šuma - bilo da se radi o manjim urbanističkim intervencijama poput gradskih parkova, zelenih ulica, ozelenjavanja fasada zgrada i slično ili pak putem značajnih projekata formiranja/uređenja velikih šumskih površina, što sve skupa izuzetno utječe na povećanje kvalitete života stanovnika.
Takve površine svakako utječu na smanjenje vrućina u gradu s obzirom na to da su temperature u hladu stabala najmanje dva stupnja niže u odnosu na asfaltirane, betonirane ili na drugi način građevinski obrađene površine.
U prilagodbu klimatskim promjenama, između ostalog i formiranjem urbane šume, priključio se i Grad Pula, te takve aktivnosti i predvidio recentno donesenim Programom ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja. Priliku za konkretnu realizaciju Grad je prepoznao u ne tako davno objavljenom javnom pozivu za neposredno sufinanciranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama, koji je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a na koji su poslane dvije prijave s više projekata", napominju iz Grada.
Navode nadalje da je jedan od prijavljenih projekata upravo urbana šuma na Monvidalu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
