Želite li otputovati u budućnost i pokušati zamisliti kako bi mogao izgledati život u Hrvatskoj kroz pola stoljeća, mogli biste se primjerice za vikend zaputiti na izlet do Zagreba, gdje je naša najstarija i najveća osiguravajuća kuća, Croatia osiguranje, povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja, osmislila jedinstveni multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost", koji nas u slici i riječi vodi u 2074. godinu. Iako budućnost nitko ne može predvidjeti, da se o njoj može (i treba) promišljati, pokazuje ovaj iznimno zanimljiv projekt Croatia osiguranja, lidera na hrvatskom tržištu osiguranja, koje je osmislilo i prezentiralo scenarije budućnosti i to u realističnoj, pesimističnoj i optimističnoj varijanti, a u čijoj je izradi sudjelovalo tridesetak hrvatskih znanstvenika.

Oni su analizirali činjenice i trendove te pokušali izraditi različite scenarije hrvatske budućnosti, iz više područja, od međunarodnog položaja i sigurnosti, funkcioniranja društva, politike, znanosti i tehnologije, zbivanja vezano za okoliš i klimatske promjene, gospodarstvo, razvoj i turizam te kulturu, zabavu, umjetnost i sport. Općenito govoreći, živimo u neizvjesnom i kompleksnom svijetu, svijetu brojnih prijetnji i rastućih rizika. Rizik je pak jedna od ključnih riječi za industriju osiguranja, a svakako to znaju u Croatia osiguranju. Croatia osiguranje osnovano je još davne 1884. godine, kao jedna od prvih institucija hrvatskog nacionalnog identiteta i otad, u sad već puno više od stoljeća poslovanja, Croatia je važan gospodarski čimbenik.

Od 2014. godine Croatia osiguranje dio je rovinjske Adris Grupe, čime utvrđuje poziciju vodećeg osiguravajućeg društva u zemlji i predvodi nove trendove u industriji. Croatia je lider na domaćem tržištu osiguranja, sa snažnim usmjerenjem k digitalizaciji i odgovaranju na izazove budućnosti. Svoje poslovanje temelji na vrijednostima izvrsnosti, društvene odgovornosti i posvećenosti, sve s ciljem kontinuiranog rasta i pružanja vrhunske usluge klijentima. Stoga je, kako ističu iz Croatia osiguranja, glavni cilj i ovog projekta pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja prema pozitivnoj budućnosti.

I uistinu, samo kratka šetnja kroz ove scenarije svojevrsnih utopija i distopija, od optimističnog, preko realnog, pa do pesimističnog, potakne na razmišljanje o tome da zapravo sve ovisi o nama. Kako će izgledati naša budućnost, najviše ovisi o tome kako ćemo se postaviti prema sadašnjosti te osvijestiti potencijal društvene promjene, ističu znanstvenici. S obzirom da je umjetna inteligencija također jedna od ključnih riječi vremena u kojem živimo, tako se ona preslikava i kroz scenarije koje ocrtavaju hrvatski znanstvenici, od ružičastih do crnih tonova te se ukazuje ili kao prilika ili kao prijetnja. Pitka voda bit će očito ključan resurs u budućnosti pa svoje bogatstvo naša zemlja treba primjereno zaštiti i iskoristiti, kako bi ta budućnost bila što bliže onoj najsvjetlijoj, najoptimističnijoj varijanti. Ali, krenimo u zamišljenu 2074., ovdje u nešto sažetijem prikazu, a za potpuni doživljaj, svakako morate posjetiti Paviljon…

Znanstvenici uključeni u izradu scenarija najprije su se osvrnuli na međunarodni položaj Hrvatske i sigurnost, kakva bi ona mogla biti 2074., kao i kakav bi mogao biti položaj Europske unije, regije… Pitaju se pritom, hoćemo li i dalje uspjeti zadržavati ili poboljšavati status sigurne zemlje, koje su potencijalne žarišne točke i hoće li se umjesto ratova za naftu voditi ratovi za vodu i neke druge resurse zbog kojih bi se Hrvatska mogla naći na meti? Što su uopće hrvatski strateški interesi u budućnosti, nakon što smo postali članica EU-a, NATO-a, Schengenskog područja i europodručja? U realističnom scenariju za 2074. godinu znanstvenici su naveli da je Hrvatska 2074. odgovorna članica središnjeg europskog političkog i vojnog saveza te da je "iza Hrvatske i Europe poduže razdoblje bez ratova", iako su, kažu, "svi svjesni rastućih mogućnosti eskalacija vojnih sukoba, kao i mogućih prirodnih katastrofa koje nas, pod utjecajem klimatskih promjena, sve snažnije pogađaju".

U ovom scenariju očekuju i da ćemo u svijetu općenito biti prepoznati kao relevantni u područjima energetike, umjetne inteligencije i novih tehnologija u zdravstvu i prehrambenoj industriji. Vezano za migracijske procese, realistično je pak za očekivati da je nakon razdoblja velikih migracija i migrantskih kriza Europa dom milijunima novih migranata. I Hrvatska je, navode, u tom kontekstu jedna od država Europe koja je zanimljiva klimatskim i ekonomskim migrantima i 2074. U ovom scenariju, ima 30 posto doseljenika u ukupnoj populaciji. Hrvatska, ističu, u temeljnom scenariju istovremeno privlači i brojne Europljane koji doseljavaju zbog ugodnije klime i sporijeg tempa života u odnosu na brojne druge europske zemlje. Što, međutim, kaže pesimistični scenarij? Znanstvenici pretpostavljaju da bi u toj tamnoj verziji budućnosti na globalnoj razini mogli eskalirali ratni sukobi, pri čemu bi mnoge države mogle biti devastirane, a ekonomije uništene. Kažu da bi se uz konvencionalne ratove vodili i dugotrajni informacijski ratovi kojima se širi strah i panika. Nadalje, ovdje vide i dezintegraciju EU-a, dok, kako slikovito opisuju, "Hrvatska pluta kako je struje nose".

Spominju se pritom ratna zbivanja, prirodne katastrofe, devastacija resursa uslijed klimatskih promjena i lošeg upravljanja pri čemu bi se nad resursima izgubila kontrola, čime bi bilo ugroženo zadovoljavanje osnovnih životnih potreba stanovništva, dostupnosti pitke vode, hrane, zdravstvene skrbi… Uglavnom, riječ je o distopijskom scenariju širokih razmjera koji je potresno i zamišljati, ali svakako potiče na razmišljanje... No, moguć je, naravno, i optimističan scenarij, a nadajmo se da će ipak ići u tom pravcu, prema kojem je, u viziji ovdje uključenih znanstvenika, Hrvatska 2074. jedna od najuspješnijih i najperspektivnijih država Europe… U ovom optimističnom, "veselijem" scenariju, svojom politikom, gospodarstvom i međunarodnim odnosima, kažu znanstvenici, "izgradili smo imidž zemlje koja je među najpoželjnijima za život, a uz općenito blagostanje društva, Hrvatska je i među zemljama koje su zbog sigurnosti najzanimljivije za strane investicije". Navodi se pritom niz detalja i konkretnih primjera. Bitno je reći da znanstvenici i umjetnici koji su sudjelovali u izradi scenarija, u ovom konkretnom vide Hrvatsku kao zemlju izrazito razvijene demokracije i senzibiliteta za ljudska prava i potrebe te zemlju primjer drugima, gdje nas, kažu, "brojne druge zemlje podržavaju i gledaju kao uzor". U optimističnom scenariju dakle, u njihovoj viziji, Hrvatska je postala izrazito napredna u četiri područja: razvoju novih tehnologija, dekarbonizaciji i proizvodnji zelene energije, znanosti i obrazovanju te elitnom i zdravstvenom turizmu (organska hrana, čisti zrak, čisto more, mediteranska prehrana, vrhunske liječničke usluge, sport…). Uspjeli smo se pritom dobro zaštititi i očuvati vlastite strateške resurse poput vode te od toga, kažu, profitira cijelo društvo. Hrvatska je, zaključuju, "ponovno puna života"… Hrvatski iseljenici se u ovom scenariju vraćaju, a doseljenici uspješno integriraju. Sve u svemu, uživamo, navode, "u imidžu zemlje vrhunske prirode, vrhunskih usluga zdravlja i tehnologije, vrhunskog sporta, vrhunske hrane i vrhunskog opuštanja uz kavu i čašicu razgovora". Dubrovnik su primjerice zamislili kao politički i obrazovni centar jugoistočne Europe, a bivši vojni objekti i odmarališta uz Jadran postali su kampusi vodećih svjetskih sveučilišta…

U segmentu društva, politike, znanosti i tehnologije, pitaju se primjerice kako će tada uopće izgledati prosječan Hrvat i život koji živi te također razrađuju tri scenarija. I u realističnom scenariju Hrvatsku u 2071. vide kao zemlju koja bilježi pad broja stanovnika i to na nešto više od tri milijuna. Prosječna životna dob se produljila na 90 godina, a Hrvatska je, opisuju, demografski vrlo raznolika zemlja. Napetosti i polarizacije se nastavljaju, a u društvu se osjećaju latentni sukobi među različitim društvenim skupinama. Znanstvenici u realističnom scenariju ovdje između ostalog vide primjenu umjetne inteligencije u području zdravstva i obrazovanja koja je "omogućila smanjenje zaostajanja prosječnog životnog vijeka i obrazovnih vještina Hrvata u odnosu na druge građane EU-a, ali nije", navode, "došlo do potpunog usklađivanja". Posebno se osvrću na "gubitnike digitalne transformacije" koji "stvaraju nove političke stranke i organiziraju prosvjede". Zamišljaju Hrvatsku među 25 do 30 posto vodećih zemalja u svijetu u prihvaćanju i primjeni umjetne inteligencije i njezinih brojnih primjena.

Dominira uronjenost u umjetnu stvarnost koja je istisnula nekadašnje oblike komunikacije i druženja. Sve se odvija online i putem malih i velikih zaslona, a pristup internetu smatra se ljudskim pravom, zamišljaju pritom znanstvenici. U pesimističnom scenariju, u ovom segmentu, Hrvatska bi bilježila kontinuirani pad broja stanovništva. Prijeti, pritom, pravi demografski kolaps, a prosječna životna dob Hrvata je 72 godine. Plaće su niže od prosjeka EU-a pa mladi i dalje kontinuirano napuštaju Hrvatsku. Migracije potpuno mijenjaju sliku Europe kakvu smo poznavali, jačaju nestabilnosti, a ne bi bilo dobro ni da se kao društvo nismo priključili putu "znanjem bogatih društava"… Siromašni će najviše konzumirati lijekove za postizanje "sreće" i "pameti" da bi se nosili sa stvarnošću, stoji u pesimističnom scenariju. U toj distopiji, stručnjaci nam i dalje odlaze. Uz problem egzistencijalnog, javlja se, opisuju, i problem "siromaštva duhom". Umjetna inteligencija ovdje nikako ne igra pozitivnu ulogu pa će se tako, kažu, "društvo nalaziti u svijetu permanentnih laži koje stvara UI…", a masovna nezaposlenost izazvana primjenom robotike i UI-a utječe na dohodak. Spominju se pritom i "sveprisutni i moćni alati državnog nadzora". Uglavnom, "tehnologija nije postala sredstvo osobne i društvene emancipacije, već sredstvo represije i dominacije". U optimističnom pak scenariju, Hrvatska bilježi porast broja stanovnika i to prema 5,4 milijuna, a prosječna životna dob Hrvata penje se na 95 godina. Hrvatska, u ovoj viziji, privlači mlade i obrazovane obitelji u potrazi za većom kvalitetom života jer je postala jedna od najbogatijih i najutjecajnijih zemalja EU-a. Kako ističu znanstvenici, "većina stanovništva neće razmišljati o politici, neće znati tko je ministar čega, niti će ih to biti briga, jer dobro žive". Obrazovni sustav, u ovoj najboljoj varijanti, osposobljava "slobodnomisleće ljude". Umjetna inteligencija i njena primjena ovdje pak igra jako pozitivnu ulogu, poboljšava kvalitetu života. Spominju se personalizirana medicina, robotska kirurgija, virtualni mentori i općenito promoviranje društvenih vrijednosti usmjerenih prema pojedincima da ostvare svoj puni potencijal.

Što se tiče scenarija vezanih za okoliš i klimatske promjene, realističan je ovdje onaj scenarij, navode znanstvenici, prema kojem klimatske promjene nismo uspjeli usporiti pa smo svjedoci sve većih ekstrema: tijekom ljeta sve većih temperatura, a u ravničarskim se dijelovima Hrvatske pojavljuju tornada. Zimi pak možemo očekivati nezapamćene udare hladnoće, bit će česte velike suše, a količine oborina rušit će rekorde… Klima u Hrvatskoj postala bi sve suša, dolazi do povećanja razine Jadranskog mora za 30 centimetara pa su tako, navode u ovom scenariju, rive Umaga, Novigrada, Rovinja, Poreča, Zadra, Splita sve češće poplavljene. U ekstremnim uvjetima, ističu, počinju nalikovati na Veneciju. Ipak, veliki gradovi dodatno su povećali zelene površine pa i kvalitetu života.

Jedan od ključnih hrvatskih aduta i dalje su obnovljive zalihe pitke vode kojima država mudro upravlja, pa je to jedna od ključnih prednosti života u Hrvatskoj, odnosno useljavanja u Hrvatsku, zaključuju znanstvenici, očito dajući odnosu prema vodi ključno mjesto u kreiranju naše budućnosti. Pesimističan scenarij je posve kataklizmičan. U njemu znanstvenici ističu da je "Zemljin ekosustav na putu prema kolapsu", a u Hrvatskoj "briga za okoliš i klimu više nisu među prioritetima jer se ta bitka smatra odavno izgubljenom". U ovom scenariju bi temperatura Zemlje porasla oko 3 Celzijeva stupnja, a Hrvatska se suočava s ekstremnim vrućinama koje prelaze i 50 stupnjeva ljeti, te s požarima… U većim gradovima, u ovakvom scenariju, navode znanstvenici, žive oni najsiromašniji jer su "zbog nesnošljivih uvjeta, ekstremnih vrućina i onečišćenja gradove napustili svi oni koji su za to imali prilike".

Život se odvija tijekom noći, kada su uvjeti pogodniji, a disati se mora pod maskama zbog velikog broja štetnih čestica u zraku, zamišljaju unutar crnog scenarija te naglašavaju da je ovdje "nestašica vode također jedan od glavnih problema". Uglavnom, zaključuju, "pitka su voda i čist zrak luksuz". Nadalje, razina bi se mora u Hrvatskoj u crnom scenariju mogla povećati i do jedan metar, obala bi bila potopljena, uključujući, kažu, dobar dio nekad napučenih i turistički atraktivnih gradova poput Splita, Zadra, istarske obale... More bi bilo zagađeno. Optimistični scenarij podrazumijeva da su klimatske promjene na globalnoj razini značajno usporene. Ledeni pokrov na Antarktici bio bi stabilan, a priobalna naselja i gradovi ne bi bili značajnije ugroženi. Održivost je postala imperativ, a Hrvatska je, u ovoj viziji budućnosti, jedan od najvećih europskih proizvođača organske hrane. Posebno se naglašava da se ovdje, u ovom dobrom scenariju, izvorima vode mudro upravlja, pa je naša zemlja, ističu znanstvenici, "postala tvornica kvalitetne vode koja će biti ključni resurs sredine 21. stoljeća". Zelenih je površina više.

U uvodnom pak dijelu scenarija koji se tiče gospodarstva, razvoja i turizma, znanstvenici ističu da je Hrvatska ekonomija u trenutku njihove razrade, dakle u sadašnjosti, jedna od najbrže rastućih u EU-u, no, između ostalog dodaju da se "nad budućnošću nadvijaju sjene". Naime, nabrajaju, "sve izraženije klimatske promjene značajno će utjecati na turističke trendove u Europi", ekonomija je poduprta radom stranaca, uskoro završava era lako dobavljivog novca EU-a. Prema realističnom scenariju, Hrvatska bi do 2074. uspjela napraviti određene političke i ekonomske iskorake te sustići gospodarsku razvijenost gornje trećine europskih država. Hrvatska, ističu znanstvenici, ostat će kvalitetna i popularna turistička zemlja, a turizam temelj razvoja i egzistencije stanovništva u primorju i na kontinentu. Apartmanizacija će se i dalje događati, ali smanjenim intenzitetom. Hrvatska donekle pokriva svoje potrebe za hranom, a automatizacija i digitalizacija u industriji ublažile bi nedostatak radne snage. No, slijedi pesimistični scenarij, pa se pripremite: u njemu su negativne posljedice klimatskih promjena potpuno ugrozile hrvatski turizam.

Plaže i obale više ne postoje kao turistički proizvod, a dobar dio njih uništilo je podizanje razine mora i ekstremni klimatski događaji, navodi se u opisu scenarija. Nadalje, kažu, "u najekstremnijoj opciji klimatskih promjena sve su rive na Jadranu potopljene, kao i gotovo svaka stara gradska jezgra uz more".

Nema više starog Trogira, dijelova Solina, Kaštela i Splita. Nestali su Poljud, Dioklecijanova palača, Lora… Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj nestali su isto kao i veći dio Omiša, niži dijelovi dubrovačkog starog grada, delta Neretve, ušće Krke, cijela povijesna jezgra Zadra i većina otočkih naselja, katastrofična je vizija u okviru pesimističnog scenarija. Ovdje se spominju i „informacijski ratovi za širenje straha i panike, kibernetički napadi na infrastrukturu, udari na financijske sustave itd. Između ostalog, navode, ni „euro više ne postoji, svijet trguje u (digitalnim) dolarima i juanima“. U optimističnom pak scenariju u segmentu ekonomije i turizma, hrvatski BDP rastao je iznadprosječnim stopama, a BDP od putovanja i turizma još snažnije, pa je Hrvatska iznad prosjeka EU prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti. BDP je zamijenjen indeksom sreće, Hrvati žive zdravim i ispunjenim životom, i u prosjeku žive 100 godina. Ističe se ovdje važnost „etičke i sigurne implementacije umjetne inteligencije (UI-a)…

Industrijske i poljoprivredne poslove obavljat će roboti, kao i većinu uslužnih, dok ljudima ostaje kreativnost i zabava, uz pomoć UI osobnih asistenata, zaključuju stručnjaci u scenariju kojeg podržava pozitivna uloga umjetne inteligencije. Dodaju i da u lijepom scenariju "na turizam osobito blagotvorno djeluje očuvanost okoliša u Hrvatskoj, pa su Gorski kotar, Lika i Banija postali epicentri ekoputovanja". Što se pak tiče scenarija koji obuhvaćaju kulturu, zabavu, umjetnost i sport, znanstvenici, stručnjaci i umjetnici, prvo ističu da su to "područja za koje je vjerojatno najteže napisati scenarije jer uvelike ovise o ljudskoj kreativnosti i mašti, a manje o znanstvenim činjenicama i mogućim projekcijama". U realističnom scenariju ovdje kažu da će u svijetu umjetnosti UI imati sve veći utjecaj na način na koji umjetnici stvaraju i distribuiraju svoja djela. Gotovo polovina umjetničkih djela i zabavnih sadržaja generirat će se s pomoću UI algoritama… Kažu i da se "očekuje sve veći broj digitaliziranih knjiga", dok će "do 2074. od časopisa i novina preživjeti samo oni usko specijalizirani s dodanom vrijednošću". Sport će, međutim, ističu, ostati posljednje "utočište istine i činjenica" i zbog toga će učvrstiti svoj status u društvu.

Hrvatska kao mala nacija i dalje je poznata po nogometu, dok se ostali sportovi sve više marginaliziraju, zaključuju. U pesimističnom pak scenariju navode da su "zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije brojni poslovi nestali, pa su skladatelji, tekstopisci, pjevači, scenaristi i slikari postali stvar prošlosti". U digitalnom svijetu kultura i umjetnost, a posebno glazba, stvaraju se dominantno putem - umjetne inteligencije.

Hrvatska, nekad sportska velesila u brojnim sportovima, više ne predstavlja faktor na globalnoj sceni, navodi se u okviru pesimističnog scenarija, a "zimski sportovi i natjecanja, poput skijanja, zbog globalnog se zatopljenja više ne održavaju". Optimističan scenarij uključuje pretpostavku da će, unatoč sve većoj prisutnosti UI generiranih umjetničkih djela, umjetnici početi eksperimentirati s novim načinima izražavanja i kreativnosti, posebno kroz fuziju tradicionalnih umjetničkih medija s tehnologijom, što će rezultirati raznolikijim i inovativnijim umjetničkim praksama. Hrvatski će model organizacije i upravljanja u sportu, za koji ovdje pretpostavljaju da je prošao veliku reformu 2030-ih, u optimističnoj viziji postati „jedan od najcjenjenijih europskih i svjetskih modela...“, zamišljaju znanstvenici, stručnjaci i umjetnici koji su se upustili u smišljanje ovih scenarija. Želite li o svemu ovome čuti i vidjeti više te uroniti dublje u neku od slika budućnosti oslikanu raznim tonovima ili se pak prepustiti imaginaciji i proputovati budućnošću koja nas, našu djecu i unuke u ovoj ili onoj varijanti čeka, posjetite Multimedijski paviljon Croatia osiguranja "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" koji je postavljen ispred Muzeja Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) i otvoren za javnost od 10. rujna do 10. listopada 2024. Osiguranje je naime i stalni pokušaj predviđanja budućnosti i rizika koje ona donosi, kao i zaštite od njih, baš kako bi se spremnije moglo dočekati prilike i sve one lijepe stvari koje čine život...

Povezane vijesti

• Croatia osiguranje pokreće suradnju s globalnom IT kompanijom Liferay
• Teško razdoblje ostavilo je štetu na turizam i poljoprivredu: "Bez osiguranja nema stabilnog poslovanja"
• Croatia osiguranje otvorilo novu Croatia Polikliniku u Rijeci: U vrhunsko privatno zdravstvo ulaže 60 milijuna kuna