Kemal Velagić (Manuel ANGELINI / Arhiva)
Predstavnik nacionalne zajednice Bošnjaka u saboru, pomogao bi da se daleko kvalitetnije ulove u koštac s onim pitanjima koja posebno zanimaju Bošnjake, od boljih odnosa Hrvatske s BiH, do rješavanja sasvim konkretnih problema pripadnika ove nacionalne zajednice poput reguliranja braniteljskog statusa koji pojedini Bošnjaci nisu uspjeli riješiti ni 25 godina nakon okončanja domovinskog rata, stipendiranja nadarenih učenika koji dolaze iz obitelji skromnijeg imovinskog statusa do zapošljavanja Bošnjaka na temelju manjinskih kvota
Albanka Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je najviše glasova na nedavnim izborima u 12. izbornoj jedinici te će i naredne četiri godine u Hrvatskom saboru predstavljati albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.
Rasplet je to kojim su duboko razočarani u bošnjačkoj nacionalnoj zajednici budući da su njime "osuđeni" na to da, kako kažu, još jedno mandatno razdoblje u hrvatskom parlamentu budu bez svog izvornog političkog predstavnika.
- Bošnjačka zajednica ne može biti zadovoljna ishodom ovih parlamentarnih izbora jer nam se ponovila situacija s izbora održanih 2016. godine kada smo ostali "kratkih rukava", odnosno kada je najveći broj glasova u našoj izbornoj jedinici dobila albanska predstavnica. Tako da ćemo mi i u naredne četiri godine u Saboru formalno biti zastupljeni, ali nećemo imati svog predstavnika već će nas predstavljati gospođa Lekaj Prljaskaj. Ona je i u prošlom mandatu pokazala da je možda spremna čuti neke naše primjedbe i probleme, ali da u Saboru ipak nije pravi predstavnik bošnjačkih interesa. Na pojedine teze izgovorene u sabornici u vezi Bosne i Hercegovine ni na naše inzistiranje nikad nije reagirala, tako da ona nas službeno predstavlja, ali mi s tim predstavljanjem nismo zadovoljni. Rekao bih da ovim njezinim reizborom bošnjačka zajednica u Hrvatskoj nažalost i dalje ostaje politički nevidljiva, kazao nam je predsjednik Glavnog odbora SDA Hrvatske Kemal Velagić komentirajući rezultate nedavnih parlamentarnih izbora.
Njegova stranka na ovim je izborima podržala Bermina Meškića koji je fokus u radu namjeravao staviti na Bošnjake u Hrvatskoj, odnose s matičnom državom Bosnom i Hercegovinom, te odnose s ostalim nacionalnim manjinama.
- Držim da smo imali vrlo kvalitetnog kandidata, no kao što to često biva, ponovno su nas koštale predizborne podjele zbog kojih je došlo do rasipanja glasova. Zapravo se nalazimo u apsurdnoj situaciji pa što je više kandidata iz naše nacionalne zajednice na izborima, odnosno što je viša razina demokratskog standarda, to su manji izgledi da ćemo za saborskog zastupnika dobiti svog nacionalnog predstavnika. To je nelogično, ali i duboko nepravedno s obzirom da je bošnjačka zajednica jedna od najbrojnijih u Hrvatskoj, te da je bila snažno uključena u procese osamostaljenje Hrvatske kroz brojne sudionike i žrtve domovinskog rata. Prema službenim podacima u Hrvatskoj ima oko 30 tisuća Bošnjaka. Međutim naša procjena je da je ona bliža brojci od 50 tisuća. Ali hajde, neka je i 30 tisuća, što je još uvijek daleko veći broj od pojedinih nacionalnih zajednica koje imaju vlastitu izbornu jedinicu zbog čega smatramo da se ovim uvrštavanjem u izbornu jedinicu u kojima glasaju predstavnici još četiri druge nacionalne zajednice, Bošnjacima ipak čini jedna velika nepravda. Mi smo po brojnosti, nakon Srba, druga nacionalna zajednica u Hrvatskoj i mislim da bi zaista bilo korektno da imamo vlastitu izbornu jedinicu i u Saboru svog političkog predstavnika, kaže Velagić. Ovako se, veli, moraju boriti za svaki glas u situaciji kada mnogi glasovi Bošnjaka odlaze na većinske liste.
- Imali smo svoje promatrače na izborima i njihovo zapažanje je da se u puno slučajeva Bošnjacima koji su pristupili izborima prvo ponudilo glasanje na većinskoj listi, što je veliki broj njih i prihvatio jer ljudima kao da je bilo neugodno nakon toga zatražiti glasanje na manjinskim listama. Nikoga ne krivim za to, to je jednostavno tako i svatko ima pravo odabrati hoće li glasati za predstavnika manjina ili za ponuđene stranke većinske liste, no činjenica je da u jednoj ovakvoj situaciji, kad nemamo osigurano mjesto u saboru za bošnjačkog političkog predstavnika, to za nas predstavlja veliki hendikep, kaže naš sugovornik. Zbog toga smatra da bi u fokusu svih bošnjačkih političkih opcija u Hrvatskoj trebalo biti lobiranje za zasebnu izbornu jedinicu za Bošnjake, a nakon toga, kaže "nek' svi koji to žele iziđu na izbore i nek' pobjedi onaj koji bude bolji".
Predstavnik nacionalne zajednice Bošnjaka u saboru, smatra on, pomogao bi da se daleko kvalitetnije ulove u koštac s onim pitanjima koja posebno zanimaju Bošnjake, od boljih odnosa Hrvatske s njihovom matičnom državom BiH, do rješavanja sasvim konkretnih problema pripadnika ove nacionalne zajednice poput reguliranja braniteljskog statusa koji pojedini Bošnjaci nisu uspjeli riješiti ni 25 godina nakon okončanja domovinskog rata, stipendiranja nadarenih učenika koji dolaze iz obitelji skromnijeg imovinskog statusa do zapošljavanja Bošnjaka na temelju manjinskih kvota. Kad su manjinske kvote u pitanju, kod zapošljavanja u pojedinim javnim tvrtkama ili institucijama Bošnjaka nema nigdje ni na državnoj razini, ni kod nas na nivou županijske ili lokale samouprave. Ako se i nađe poneki Bošnjak u tim strukturama on u pravilu do zaposlenja nije došao kao predstavnik bošnjačke zajednice, već preko nekakve stranačke liste.
Doduše kroz programe kulturne autonomije i savjeta za nacionalne manjine financiraju se udruge i njihovi projekti kroz koje se čuva i bošnjačka baština kao što su narodna nošnja, folklor, običaji, te kultura i tradicija Bosne i Hercegovine. No oko toga se sve vrti i tu sve staje. Bošnjacima to nije dovoljno, kaže Velagić, te najavljuje da će već na idućim lokalnim izborima nastupom sa samostalnim listama u županiji i gradovima pokušati dobiti ?snažniji glas?, te omogućiti da nacionalna zajednica bolje ostvaruje svoje interese.
- Pred izbore mnogi traže naše podršku, ali nas, čim prođu izbori, zaborave. Mi želimo veću vidljivost Bošnjaka i više razumijevanja za naše interese, a pokazalo se da na način na koji smo to pokušavali do sada to jednostavno nije moguće. Zbog toga smo spremni okrenuti novi list i početi se snažnije sami boriti za svoje političke interese, a vjerujemo da će nam s tim kapitalom i pregovaračka moć s potencijalnim političkim partnerima iz pojedinih stranaka prilikom sklapanja sporazuma biti snažnija, poručuje Kemal Velagić, predsjednik Glavnog odbora SDA Hrvatske.