SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić objasnio je potrebu za stvaranjem Vlade nacionalnog spasa okolnostima u kojima se sada nalazimo, odnosno raspisivanjem parlamentarnih izbora u doba korona krize te neizvjesnošću njihova ishoda. Ne postigne li se, kaže, uvjerljiva vladajuća većina koja će postaviti Vladu što će preuzeti odgovornost za produžavanje ovlasti nacionalnog zdravstvenog stožera, rebalans proračuna i nova zaduženja države, Hrvatska će se naći u bezvlašću

Poruka o potrebi sastavljanja Vlade nacionalnog spasa koju je Branko Grčić, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a i bivši ministar gospodarstva uoči raspuštanja Hrvatskog sabora i raspisivanja parlamentarnih izbora uputio javnosti izazvala je veliku pozornost u najširoj javnosti.

Naime, Hrvatska je samo jednom, 1991. godine u doba najžešće velikosrpske agresije imala Vladu nacionalnog spasa koju su sačinjavali predstavnici svih stranaka zastupljenih u parlamentu. Premijer je bio HDZ-ov Franjo Gregurić, jedan od potpredsjednika SDP-ov Zdravko Tomac – dok su među ministrima bili HSLS-ov Dražen Budiša, Ivan Cesar iz Hrvatske demokršćanske stranke i Vladimir Veselica iz HDS-a.

SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić objasnio je potrebu za stvaranjem Vlade nacionalnog spasa okolnostima u kojima se sada nalazimo odnosno raspisivanjem parlamentarnih izbora u doba korona krize te neizvjesnošću njihova ishoda. Ne postigne li se, kaže, uvjerljiva vladajuća većina koja će postaviti Vladu što će preuzeti odgovornost za produžavanje ovlasti nacionalnog zdravstvenog stožera, rebalans proračuna i nova zaduženja države, Hrvatska će se naći u bezvlašću – ili će trebati uspostaviti većinsku Vladu nacionalnog spasa. Kao opciju navodi i manjinsku vladu koja bi uživala natpolovičnu većinu u Hrvatskom saboru.

Vlada nije sve napravila

„Vlada nije u ovoj fazi, srljajući u izbore, napravila sve ono što treba prije nego što se izbori raspišu jer tehnička Vlada neće moći produžiti mjeru za očuvanje radnih mjesta i osigurati novac za nju jer ga sada u rebalansu nema. Tehnička vlada ne može produžiti moratorij na kredite niti ozbiljno pričati s poslovnim bankama da konačno krenu financirati gospodarstvo. Tehnička vlada se ne može zadužiti, a u srpnju ima međunarodnu obveznicu koju treba refinancirati. Sve to ova HDZ-ova Vlada neće napraviti jer srlja u izbore i to je u ovom trenutku najveći problem za Hrvatsku zbog čega ja neću u ponedjeljak dignuti ruku za raspuštanje Sabora jer nisu pripremili Hrvatsku za izbore”, rekao je Branko Grčić novinarima u Hrvatskom saboru, čime je pokazao i kako će se SDP proturječiti očekivanom raspuštanju parlamenta.

Stoga je – dogodi li se po njegovom mišljenju „najlošiji scenarij” ili izborni rezultati bez jasnog pobjednika koji će sklopiti većinu za sastavljanje Vlade – država imati slabu vlast ili tehničku vladu bez ovlasti.

Grčićeve poruke mogu se, doduše, shvatiti i kao najava do jučer na Iblerovu trgu prezrene ideje stvaranja velike koalicije s HDZ-om nakon izjednačujućih izbornih rezultata, ali i kao – alibi za izborni poraz koalicije Restart u kojoj uz SDP nastupaju HSS, HSU, GLAS i Snaga.

Politički analitičar Davor Gjenero smatra kako za stvaranje Vlade nacionalnog spasa ili koncentracijske vlade u ovom trenutku nema ni političkih ni zakonskih uporišta.

„Vlada nacionalnog spasa formira se samo u slučaju rata i ratne opasnosti. To je koncentracijska vlada u kojoj sudjeluju predstavnici svih parlamentarnih stranaka. Dakle, sada bi u njoj sjedili HDZ, SDP, Miroslav Škoro, IDS i Most – što je neodrživo i nepotrebno. Takva vlada se formira jedino ako postoji vanjska opasnost za zemlju protiv koje se treba boriti,” objašnjava Gjenero i dodaje kako je Grčić ekonomist čiji posao „nije da formira Vladu u trenutku kada izbori nisu ni raspisani.”

Procjena SDP-ova predsjednika Središnjeg odbora neočekivana je jer je njegova stranka još prošlog vikenda predstavila izbornu koaliciju za koju on očekuje kako će postati „relativni pobjednik”. Tada su najavili kako su spremni za izlazak na izbore i nisu tražili njihovo odgađanje do jeseni ili do kraja ustavnog roka koji je do 14. prosinca.

„HDZ očito smatra kako može sam ili sa manjinama i nekim manjim partnerima zadobiti većinu i imati svoju Vladu, pa sada raspisuje izbore”, kaže Gjenero te odbacuje poruku o Vladi nacionalnog spasa kao posve nerealnu zamisao.

Stvaranje manjinske vlade također ne bi uspjelo, iako je i to ideja koja se najavljuje iz SDP-a gdje vjerojatno smatraju da bi ta Vlada bila njihova, s premijerom Davorom Bernardićem i ministrima iz Restart koalicije, dok bi se na vlasti održavala uz pomoć zastupnika nacionalnih manjina, IDS-a i još nekolicine zastupnika koji uspiju preći izborni prag.

Posljednja istraživanja

„Razgovor što bi bilo ako će biti potpuno je promašen dok ne vidimo izborne rezultate. Manjinske vlade u pravilu ne funkcioniraju. U Sloveniji se manjinska vlada raspala na prvom zavoju. Manjinska vlada ne može izdržati cijeli parlamentarni mandat i za to postoji velik broj primjera”, ističe Davor Gjenero.

Politički analitičari – poput dr. Željka Puhovskog – odavno upozoravaju kako će jedini realni izlaz iz moguće krize vlasti poslije parlamentarnih izbora ovog ljeta biti velika koalicija HDZ-a i SDP-a. Prema posljednjim istraživanjima stranačkih rejtinga, dvije najveće stranke osvajaju podjednak broj glasova i saborskih mandata, ali teško da ih imaju dovoljno za samostalnu vlast. Do 76 ruku u sabornici nedostajat će im barem desetak mandata, vjerojatno i više. HDZ možda računa na koaliciju s Domovinskim pokretom Miroslava Škore koji pak koalira s krajnjom desnicom, dok SDP sigurnim partnerima smatra IDS i PGS. Prema anketama, izborni prag prelazi i Most – ali s njima su propale već dvije HDZ-ove Vlade te su se 2016. godine izazvali prijevremeni izbori.

Stoga se u javnosti čuju tvrdnje da bi se u veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a moglo ući nakon što se, nakon nekoliko mjeseci neuspjelog pregovaranja o koalicijama pod paskom predsjednika Republike Zorana Milanovića, raspišu još jedni izbori – ali to uvelike ovisi o pandemiji koronavirusa čiji se drugi krug očekuje najesen. Dakle, u nemogućnosti raspisivanja ponovljenih parlamentarnih izbora u rujnu ili listopadu – a zbog nemogućnosti pridobivanja većine za stabilnu Vladu – SDP-ov Grčić vidi spas u Vladi nacionalnog spasa.

Ili samo tako naziva mogućnost sklapanja velike koalicije koja bi bila u nacionalnom interesu iako je trenutačno javno ne žele ni u njegovoj stranci ni u HDZ-u što je i logično jer očekuju izbornu pobjedu i osvajanje vlasti.

„Scenarij je da SDP s malim partnerima, kao i HDZ, neće uspjeti formirati parlamentarnu većinu, pa će racionalni zahtjev građana glasiti – izvolite dogovoriti veliku koaliciju. Doduše, SDP se trenutačno za to ne priprema – jer bi tada samostalno izašli na izbore i za maksimalizaciju vlastitih izbornih dobitaka. To bi bila legitimna pozicija. Bilo kakvo uvlačenje u parlament nepotrebnih aktera kakvi su umirovljenici, HSS i liberali, su smanjivanje manevarskog prostora za veliku koaliciju. Naime, tada bi ili te nepotrebne stranke trebalo načiniti djelom velike koalicije ili ih izbaciti izvan nje i načiniti od njih saborske marginalce. Te stranke ne prelaze samostalno izborni prag i s njima ne treba ozbiljno računati”, objašnjava Davor Gjenero.

U SDP-u su ovih dana objavili kako računaju da će im građani dati najmanje 56 mandata, te još tri mandata za HSS, dva za HSU i po jedan za GLAS i Snagu. HDZ takve projekcije nije objavljivao, ali kako po rejtingu imaju vrlo sličnu političku težinu SDP-u, lako je izračunati da bi te dvije stranke – bez patuljastih partnera – mogle imati oko 110 mandata ili sigurnu dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru.

Probni balon

U takvim okolnostima, precizno dogovorena velika koalicija mogla bi i mijenjati Ustav, a ne samo donositi krizne odluke, spašavati državnu blagajnu i radna mjesta onih koji je pune. Zamisao o Vladi nacionalnog spasa doista se može pročitati kao „probni balon” za stvaranje koalicije HDZ-a i SDP-a – jer nema političkog opravdanja da bi u situaciji da velike stranke imaju zajedničku čvrstu većinu dijele vlast sa strankama koje imaju jednog ili dva zastupnika.

„SDP sada ima u koaliciji stranke koje nemaju parlamentarni potencijal. Ozbiljne stranke koje nisu trabanti SDP-a – a to su IDS, PGS i Reformisti Radimira Čačića – mogu sa smiješkom na licu gledati veliku koaliciju i neće joj se odupirati jer će je vidjeti kao prostor za svoje buduće jačanje na račun najvećih stranaka koje će se u toj koaliciji neminovno kontaminirati,” kaže Gjenero.

Nove ideje o koncentracijskog vladi svih stranaka svakako su privlačne medijske priče, ali prije svega ih treba doživljavati kao najavu da se – i bez ponovljenih izbora zbog pandemije dođe do realne velike koalicije kao Vlade nacionalnog spasa.

Povezane vijesti

• Španjolski socijalistički premijer odbacuje veliku koaliciju s konzervativcima
• Njemački socijaldemokrati izabrali novo čelništvo - nastavak koalicije s demokršćanima upitan
• Hrg: Ako se partneri usuglase, možemo očekivati datum raspuštanja Sabora