Odvjetnica Dalija Orešković, koja je javnu prepoznatljivost zadobila još kao predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa gdje je ušla u oštre rasprave s premijerom i ministrima, danas je beskompromisan kritičar vlasti s pozicije saborske zastupnice stranke Centar. Prije toga, imala je stranku Start koja se pretvorila u Stranku s imenom i prezimenom, te se potom ujednila sa strankom Pametno u Centar koji danas, zajedno s GLAS-om, čini jedini liberalni klub zastupnika u Hrvatskom saboru.

- Stranka kojoj ste supredsjednica, Centar, ne dobiva mnogo glasova u istraživanjima rejtinga, zadnji Crobarometar izmjerio je 2,4 posto. Ali jedna ste od rijetkih liberalnih stranaka koja se vidi u javnosti. Gdje je nestao liberalizam u Hrvata, dr. Vesna Pusić kaže da su i glavne stranke, pa i HDZ, uzele nešto od liberalizma u svoje programe?

- Istraživanja rejtinga mjere trenutnu popularnost stranaka, a prava stvar se događa na izborima. Otkad smo se okupili netom prije prošlih parlamentarnih izbora imali smo parlamentarne i lokalne izbore. Ušli smo u Sabor i pobijedili u Splitu. Nije loš rezultat za novu stranku, zar ne? Podsjećam da nam istraživanja nigdje nisu davala previše šanse, a mi smo ipak uspjeli. A to je tek početak jer imamo zanimljive planove za budućnost!

- Imaju li sad sve velike stranke žličicu liberalizma?

- Što se tiče teze da je čak i HDZ uzeo dio liberalnog programa, sva suština stvarnog političkog djelovanja te stranke svodi na iskorištavanje državnih funkcija i stranačkih veza za stjecanje vlastite koristi na štetu općih, javnih, državnih i nacionalnih interesa. Nema ničeg liberalnog u korupciji, a korupcija je glavno obilježje i vezivno tkivo unutar samog HDZ-a. To što su odbacili etnonacionalističke elemente svog programa učinjeno je iz pragmatičnih razloga opstanka na vlasti. HDZ-u je materijalna komponenta ipak važnija od ove simboličke.

- Ipak, imaju liberalne partnere, HSLS i HNS?

- Liberalnim strankama ne mogu smatrati ni one koje HDZ-u drže ljestve. Liberalizam podrazumijeva, kao svoju početnu točku, vladavinu prava u punom smislu te riječi, a mi smo kao država još uvijek u fazi slabo razvijenih institucija. Individualne slobode koje liberalizam promiče traže i osobnu odgovornost. Na žalost, u velikom dijelu hrvatskog biračkog tijela i nadalje je ostala stara društveno–politička navika i očekivanje da većinu problema riješi država. A država je kod nas HDZ koji je uzurpirao sve institucije, stoga je jasno zašto stvari ne funkcioniraju najbolje.

- Ovog ljeta Hrvatski sabor bit će na polovici mandata, a mediji već najavljuju krizu Vlade Andreja Plenkovića i vladajuće većine. Vidite li je i Vi?

- Ne vidim nikakvu krizu u redovima vladajuće većine, osim krize morala, ali to njih ne uzrujava. Upravo suprotno, mislim da se nakon raspada Domovinskog pokreta, Suverenista i drugih parlamentarnih stranaka i saborskih klubova, dio saborskih zastupnika našao u situaciji u kojoj više ne postoji politička platforma putem koje bi mogli ikada više, na nekim novim izborima, doći do novog saborskog mandata ili neke druge političke funkcije. Među njima su i oni saborski zastupnici kojima je politika i mandat u Hrvatskom saboru najviše što su u životu postigli, a izvan politike nemaju neku drugu karijeru ili profesiju koja ih čeka. Opstanak u saborskim klupama, po mogućnosti što duže, uz sve privilegije koje iz toga proizlaze, za njih je pitanje osobne egzistencije i opstanka.

- Može li njima HDZ i povećati svoju većinu?

- Iz bazena takvih saborskih zastupnika, Andrej Plenković može u slučaju potrebe stvarati novu generaciju žetončića. Kakav je stvarni odnos između snage vladajuće većine i snage oporbe vidi se prilikom svakog glasanja, taj omjer nije 76:74 kao što je bio u trenutku konstituiranja Hrvatskog sabora. Za oporbene inicijative kao što su primjerice interpelacije o radu Vlade, zahtjevi za smjenu ministra ili zahtjevi za osnivanjem istražnog povjerenstva, na sam dan glasanja, rijetko glasa više od 50-ak zastupnika, čak i kada se radi o onim inicijativama koje su načelo podržali svi. Uz uvažavanje eventualnih opravdanih izostanaka s glasanja, činjenica je da među oporbenim saborskim zastupnicima postoji nekoliko spavača na čije bi ručice Andrej Plenković mogao računati u slučaju da mu zatreba.

- "Spavači" neće obnoviti Zagreb i Baniju, tu je HDZ najviše na udaru javnosti?

- Unatoč tome što će neki saborski zastupnici čuvati svoje osobne interese pošto-poto, postoji problem koji Andreju Plenkoviću polako ali sigurno dolazi na dnevni red. Na neki način ponavlja se scenarij iz vremena Ive Sanadera, u kojem krakovi koruptivne hobotnice postaju golim okom vidljivi, a novi korupcijski slučajevi sve ozbiljniji i teži. Kao i tada, vladavina Andreja Plenkovića i HDZ-a okončat će se pod teretom optužbi za teška koruptivna kaznena djela, na sljedećim redovnim parlamentarnim izborima, ako ne prije.

- Pada li Vlada na obnovi Zagreba i Banije, je li to semafor koji će pokazati crveno?

- Ovo je izvrsno pitanje za HDZ-ove koalicijske partnere, a odgovor ćemo dobiti vrlo brzo, budući da će se o povjerenju ministru Darku Horvatu uskoro raspravljati u Hrvatskom saboru. Ne vjerujem da će nepostojeća obnova ugroziti ovu Vladu, jer to nije prvi ili prioritetni problem koji bi mučio većinu naših građana. No, sasvim sigurno će ogoliti sposobnost nekih ministara pa i samog premijera koji se uvijek prikazivao kao utjecajan u EU, što vidimo, nije ni blizu točno. Na žalost, dio birača nema senzibilitet da kazni vlast zbog same činjenice što ćemo morati vratiti 5,1 milijardi kuna koje smo dobili iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu, jer ta sredstva nismo uspjeli namjenski utrošiti u zadanom roku, a nekretnine su ostale oštećene i ruševne kakve su i bile.

- Mislite da birači to ne prepoznaju?

- Na to će većina gledati kao na fijasko, ali ne i kao izravno nanošenje štete svim hrvatskim građanima, jer ćemo sada ta sredstva morati financirati sami, iz naših poreza i drugih davanja državi. Za sve ostale razloge zbog kojih obnove nema, vlada će pronaći krivca u nesređenom zemljišno – knjižnom stanju i naslijeđenim imovinsko – pravnim sporovima, u nerazumnim zahtjevima konzervatora, u nedostatku stručnih ljudi i radnika. Na žalost, čini se da obnova osim onih ljudi koji su ostali bez krova nad glavom i bez doma, svega godinu, dvije nakon potresa ostatku Hrvatske nije prioritetna politička tema. To je šteta, jer je obnova mogla pokrenuti brojne gospodarske djelatnosti i grane, a mi propuštamo priliku da nam ona posluži kao motor pokretač razvoja, ne samo Zagreba i Banije, već i drugih krajeva.

- Je li krivac samo ministar Darko Horvat ili je riječ o strukturnoj grešci, o pogrešnoj konstrukciji na kojoj počiva politički sustav u Hrvatskoj?

- Model političkog sustava, kako su ga u proteklih tridesetak godina oblikovale dvije najveće političke stranke, polazi od lojalnosti i odanosti stranačkom šefu, pod svaku cijenu. Prilika je to za mnoge koji nemaju nekih osobitih kompetencija da se domognu ministarske ili neke druge političke funkcije. Darko Horvat je samo jedan od onih koji iz dana u dan pokazuju da nisu dorasli zadacima i poslovima koje bi trebali obavljati.

Neprovedivo i nepravedno

- Stranka Centar je glasala protiv Zakona o obnovi?

- Što se tiče same obnove, stranka Centar je od samog početka zagovarala drugačija rješenja. Upozoravali smo da je zakon neprovediv i nepravedan, bili smo među rijetkima koji su glasali protiv. Država ne bi trebala putem javne nabave obnavljati privatne nekretnine, već je građanima trebalo prepustiti da obnovu organiziraju sami, a financijska sredstva namijenjena za pomoć trebalo je raspodijeliti po određenim socijalnim kriterijima i težini nastalih oštećenja. Za one nekretnine kod kojih postoji investicijski potencijal, kao što su to primjerice nekretnine u centru Zagreba, gdje je cijena kvadrata zbog lokacije visoka, predlagali smo da se obnova financira iz vrijednosti same nekretnine.

- Kako to?

- Na način da izvođač radova isplati iz dogradnje ili prenamjene pojedinih dijelova. S druge strane, u područjima poput Banije koja je bila gospodarski i demografski devastirana i bez potresa, nužan je veći angažman države, ne samo u organizaciji i provedbi obnove, već i dodatnim naporima da se ta regija oživi i pokrene.

- Očekujete li rekonstrukciju Vlade do kraja godine ili preslagivanje parlamentarne većine?

- Eventualnom zamjenom nekog ministra poput Darka Horvata s nekom drugom osobom koja je manje-više istih svojstava ništa se značajno neće dogoditi. Ne vidim niti povod za preslagivanje većine, već eventualno prostor da se većina ojača sa kojim zastupnikom koji nije bio dio vladajuće većine na početku mandata. Očekujem veliko preslagivanje ukupne političke scene na sljedećim parlamentarnim izborima.

- Kako gledate na sukob Plenković – Milanović? Prestalo je biti smiješno, vremena su ozbiljna.

- Država koja nema jedinstvenu službenu vanjsku politiku, nije se niti izgradila kao država. Na primjeru sukoba između Rusije i Ukrajine to se dobro vidi. Uzalud Andrej Plenković glumata da će Hrvatska imati neku bitnu ulogu u rješavanju jednog ozbiljnog međunarodnog konflikta kad nije u stanju unutar vlastitih granica riješiti folklorni konflikt na relaciji predsjednik Republike – Vlada, pri čemu bi, po Ustavu RH, usuglašavanje njihovih oprečnih stavova trebao biti uvjet da uopće o bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju nešto javno zucnu, a kamoli da se mimo dogovora izričito stave na jednu ili drugu stranu. Hrvatska možda nikad u svojoj povijesti nije imala ovako neozbiljnu kombinaciju na relaciji Pantovčak – Banski dvori. Pa zamislite kako mi izgledamo u očima svjetske i europske javnosti kada o važnim pitanjima međunarodne politike predsjednik ima jedan, a premijer suprotan stav. I to sve zbog dnevnopolitičkih prepucavanja. Nevjerojatno.

- Može li funkcionirati država čiji predsjednik ne razgovora s ministrima u resorima gdje ima ustavne ovlasti – obrane i vanjskih poslova?

- Predsjednik se okomio na, blago rečeno, izuzetno potkapacitiranog Maria Banožića zbog umirovljenja jednog brigadira HV-a, a riječ je o ministru koji je duboko umočen u korupcijske afere u kojima je glavni akter. O tim aferama zviždačica Maja Đerek, bivša zaposlenica tvrtke Državne nekretnine govori svakodnevno pod punim imenom i prezimenom u javnosti. Žao mi je što je u tim sukobima Hrvatska vojska služi kao poligon za pokazivanje mišića dvojici srednjovječnih muškaraca koji su u nekim godinama otkrili svoje militarističke mokre snove.

Nova emigracija

- Uz obnovu, nametnula se tema demografije. Je li drastičan pad broja stanovnika očekivana pojava po ulasku u EU, kako kažu neki analitičari, ili se radi o posljedicama nečinjenja koje je počelo, možda, još u prošlom režimu?

- Istraživanje docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tade Jurića potvrđuje da su korupcija, nepotizam i slom društvenih vrijednosti glavni uzroci iseljavanja naše novije emigracije, stoga je micanje HDZ-a s vlasti i izgradnja pravne i pravedne države, najbolja demografska mjera. To je početak i osnovni preduvjet bilo kakvog napretka u Hrvatskoj.

- Vaša stranka predlaže razne reforme – obrazovanja, javne uprave, teritorijalni preustroj. Premali ste da to načinite, ali to najavljuje i vladajuća većina, pa ništa?

- Provođenje strukturnih reformi, slomilo bi sustav putem kojeg HDZ dolazi na vlast i parazitira na vlasti, na štetu države i njezinih građana, stoga što god govorili i najavljivali, nije realno očekivati da će HDZ reformirati državu, koju je 90-tih skrojio po svojoj mjeri. Nalazimo se u vremenima u kojima moramo birati. Ili HDZ ili Hrvatska.

- Predlažete pet regija i 100 gradova/općina. Gdje je tu Istra, s Rijekom ili samostalna regija?

- Istra, Rijeka i primorje imaju niz zajedničkih točaka koji bi u sinergiji mogli unaprijediti životni standard ljudi. Trebaju nam rješenja koja donose najveću korist. No ukoliko se to protivi sentimentima i stavovima građana koji žive na određenom području, do te mjere da to ugrožava provedbu čitave ideje teritorijalnog ustroja, tada treba tražiti neko drugo rješenje koje bi im bilo prihvatljivije. Teritorijalni preustroj je velika promjena. Neće uspjeti ništa što će se nametati silom, a nama to nije niti želja. Do cilja se može doći samo dijalogom i stavljanjem općeg zajedničkog interesa ispred interesa bilo koje političke stranke ili regije.

- Treba li doći, s obzirom na popis, do promjena izbornog zakona?

- Potreba za promjenom kroja izbornih jedinica nastala je još kada je Ustavni sud u Izvješću upućenom Hrvatskom saboru ukazao na činjenicu da je na parlamentarnim 2007. godine bilo prekomjernih odstupanja u broju birača u pojedinim jedinicama i nejednake težine biračkog glasa, jer je razlika u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama već rada bila veća od 5 posto.

- Popis je te razlike povećao?

- Značajan pad broja stanovnika, osobito u pojedinim područjima, povećao je razlike u težini glasa u pojedinim izbornim jedinicama, stoga se promjena njihovog kroja nameće kao nužnost, a mi u stranci Centar smatramo da ova reforma treba ići u paketu, zajedno s teritorijalnim preustrojem.

Otpor prema cijepljenju

- Neke zemlje ukidanju covid potvrde, ali su cijepljene znatno više od Hrvatske. Kako gledate na taj problem, hoće li nam necijepljenje uništiti turizam?

- Nadam se da će se do početka turističke sezone zaustaviti ovaj epidemiološki val, te da će otpor prema cijepljenju biti manji. Ako nam voda dođe do grla, svi ćemo biti prisiljeni prilagoditi se najbolje što znamo.

- Kako komentirate slučajeve stanova Frke Petešića i Maria Banovića, odnosno postupke Državnih nekretnina koje su im nalazile stambeni prostor?

- Oba slučaja ocjenjujem kao tešku zlouporabu državnih funkcija. Svakoga dana u javnost izlaze nove okolnosti i nova saznanja o tome kako su se nekretnine u vlasništvu države ilegalno dijelile između visokopozicioniranih članova stranke. Frka Petešić i Banožić samo su vrh sante leda. Iako svojim izjavama Andrej Plenković pokušava relativizirati i zataškati ovu aferu, mislim da ga ovo ugroziti više nego bilo koja druga korupcijska afera do sada jer je riječ o njegovim najbližim ljudima i o situacijama za koje je morao i bio dužan znati.

Povezane vijesti

• CJELODNEVNA RASPRAVA O MIROVINSKOJ REFORMI završila u mirnijem tonu
• VERBALNI OKRŠAJ PLENKOVIĆA I GRBINA zbog stanja u pulskom brodogradilištu
• Pogledajte kako pleše neuništivi VLADIMIR ŠEKS