Pula je grad s bogatom prošlošću, ali s nejasnom budućnošću. Nekoć industrijski centar, danas grad u kojem se sve vrti oko turizma, ali bez jasne vizije kamo dalje. Upravo u tom kontekstu u političku arenu ulazi Lorena Boljunčić, menadžerica, poduzetnica i žena s jasnom vizijom. Najavila je kandidaturu za gradonačelnicu Pule uvjerena da njezin grad može i mora bolje. Svojim dugogodišnjim radom dokazala je da zna kako ideje pretočiti u stvarnost, a sada s jednakom energijom kreće u borbu za drugačiju, modernu i funkcionalnu Pulu.

- Vrijeme je da Pula diše punim plućima, da se razvija u grad koji brine o svojim ljudima, svojim prostorima i budućnosti. Dosta je čekanja, sada je trenutak za djelovanje, poručila je Boljunčić, predstavivši svoj tim - prof.dr. sc Danijelu Križman, mr. sc. Alberta Novaka, akademskog slikara Roberta Paulettu, dipl. oec Damira Ritošu, ing. Vedada Ališića, bacc. eoc. Ivanu Poljak i dr. sc. Darka Brborovića. Skupina je to stručnjaka i iskusnih profesionalaca koji s njom dijele istu viziju grada.

O gospodarstvu i poduzetništvu

Njezin program temelji se na održivom razvoju, transparentnosti i inovacijama, s naglaskom na kvalitetniji urbani život, bolje prometno rješenje i efikasniju upravu.

- Pula je imala dovoljno polovičnih rješenja i improvizacija. Vrijeme je da se stvari rade kako treba, istaknula je.

Na predstavljanju svog stručnog tima, naglasila je da Pula treba konkretna rješenja, a ne prazne riječi. Stoga su i pitanja u ovom intervju za nju i njen tim - konkretna.

Gospodarstvo i poduzetništvo baza su stabilnog grada. Pula po tom pitanju godinama stagnira. Mladi i sposobni odlaze, industrije gotovo da nema. Kako to mislite promijeniti?

Lorena Boljunčić: Jak gospodarski grad znači nova kvalitetna radna mjesta i pun proračun kojim omogućujemo socijalni i obrazovni standard, jačamo sportski i kulturni sektor u gradu koji nije nimalo zanemariv i uostalom predstavlja ogledalo grada. Gospodarstvo i malo poduzetništvo može se poticati kroz bržu i učinkovitiju javnu upravu. Grad je tu da pomogne tvrtkama da se razvijaju i otvaraju nova radna mjesta.

Potrebno je i moguće jačati IT sektor te pomoći na svaki mogući način njegov razvitak. Naša šansa su i kulturne i kreativne industrije koje možemo poticati da se oblikuju u poduzetničke inicijative. Za mlade koji kreću u svijet poduzetništva želimo stvoriti poduzetnički inkubator uz stalno mentorstvo. Nužno je jače povezivanje grada i Sveučilišta. Na Sveučilištu se trenutno nalazi veliki ljudski kapital koji moramo integrirati u razvoj grada i tu je naša velika prilika. Pula može zaživjeti kao studentski grad.

Vedad Ališić: Dodao bih par riječi o gospodarskoj zoni u Šijani. Smatram da tu leži potencijal i da moramo težiti oživljavanju "posrnulih" zona u bivšim prostorima Istre d.d. i Brionke. Već dugi niz godina, pulski obrtnici i mali poduzetnici, u nedostatku boljih uvjeta, iznajmljuju neuređene prostore od sadašnjih vlasnika, te na sve načine pokušavaju konsolidirati poslovanje i biti konkurentni na tržištu. Tamo već imamo limarske, bravarske, automehaničarske, vulkanizerske radionice gdje postoji sinergija ljudi i koji se jako trude, ali za realnu konkurentnost tim poduzetnicima trebaju ozbiljniji poticaji kroz gradske programe koji na kraju ostanu realizirani samo na nivou nabavke računala ili auto dizalice.

Pitanje stanovanja vrlo je aktualno, o njemu svi pričaju, ali konkretnih rješenja nema. Stanovanje u gradu postaje sve veći problem kako domicilnog stanovništva tako i studenata, a stan pak postaje nedosanjani san. Kako biste vi to riješili?

Darko Brborović: U našem smo programu predvidjeli snažnije pokretanje izgradnje gradskih stanova za priuštivi dugoročni najam. Prema analizama koje smo proveli, ako se jako potrudimo, u jednom mandatu možemo izgraditi oko 100 gradskih stanova kroz nekoliko modela financiranja. Prvi je model kroz jačanje gradskih firmi kao investitora. Drugi model je javno privatno partnerstvo. Treći je kroz državna i europska sredstva za poticanje stanogradnje koja se mogu očekivati, a mi u potpunosti moramo biti spremni sa svime da ih među prvima možemo iskoristiti. Naravno, u dijelovima će pomoći i gradski proračun. Valja istaknuti da je to održiv projekt koji se u konačnici i sam isplaćuje.

Osim toga, Pula ima i određeni broj stanova i zgrada koji su u derutnom stanju i nisu useljivi te bi njihovom sanacijom mogli riješiti dodatna stambena pitanja. Također, postoje i državne nekretnine koje treba osposobiti i privesti svrsi stanovanja. Što se tiče studentskog stanovanja smatramo da i dalje treba nastaviti s povećanjem kapaciteta studentskog doma.

Grad funkcionira dobro tamo gdje dobro funkcioniraju mjesni odbori. Uloga mjesnih odbora u lokalnoj samoupravi je od iznimne važnosti upravo zbog neposrednog sudjelovanja i odlučivanja građana o zajedničkim potrebama i interesima od javnog značaja. Što treba promijeniti u mjesnim odborima kako bi se ljudi animirali te više sudjelovali u njihovom radu?

Daniela Križman: Definitivno je potrebno unaprijediti rad mjesnih odbora u Puli i nastaviti s njihovim infrastrukturnim uređenjem. Pula ima 16 mjesnih odbora i svaki od njih ima specifične potrebe. Neki od najčešćih problema su parkirni prostori, javna rasvjeta, priključak na gradsku kanalizaciju i vodovod, optički Internet te asfaltiranje cesta.

Isto tako, mjesne je odbore moguće redefinirati kroz konkretne intervencije - bilo kroz mali trg, park, igralište koje objedinjuje naselje i postaje mjesto susreta čime se mijenja dinamika naselja (pružanje podrške starijim osobama i ranjivim skupinama, organiziranje kulturnih i sportskih događanja, radionica i seminara, volonterskih i ekoloških akcija, itd.).

Već dugo se govori o potrebi nove škole preko zaobilaznice i došlo je vrijeme da se napravi. Trenutno su u planu dva vrtića što je pohvalno i pozdravljamo, no ondje gdje djeca nemaju dostupne vrtiće to treba riješiti kroz prenamjenu postojećih prostora za nove vrtićke skupine. Time se rasterećuje roditelje u razvoženju djece u druge dijelove grada. Također, želimo konačno krenuti u sufinanciranje dadilja.

Uvest ćemo redovite sastanke vijeća mjesnih odbora i provjeravati u kojoj se fazi nalaze projekti. Informacije o radu mjesnih odbora nalazit će se na službenim stranicama Grada Pule. Komunikaciju s građanima unaprijedit ćemo i kroz digitalne platforme ili aplikacije.

Što je s osjetljivim skupinama poput umirovljenika, djece s posebnim potrebama i invalidima. Često za njih ima najmanje sredstava. Kako to promijeniti?

Ivana Poljak: Obitelj se promijenila, to su sada puno manje zajednice pa je jako važno da se potrebe tih skupina brzo i kvalitetno rješavaju, jer ujedno smanjujemo pritisak na one koji se skrbe o roditeljima, djeci s poteškoćama ili invalidnim osobama. Smatramo da u sklopu Grada mora postojati razvijeni Centar za pružanje usluga u zajednici koji će mapirati potrebe građana te umrežavati i dodatno razvijati izvaninstitucionalne usluge - dnevni boravak, savjetodavne usluge, usluge gerontodomaćica, dostavu obroka te ostale usluge koje su potrebne umirovljenicima.

Smatramo da je krajnje vrijeme da se sagradi novi dom za starije i da se u sklopu toga razrade kriteriji koji će uzeti u obzir funkcionalne sposobnosti osobe odnosno kome dom prioritetno treba tako da jedini kriterij ne bude datum prijave.

Iznimno je važno osigurati i mapiranje korisnika djece s poteškoćama, osigurati psihosocijalnu podršku i ranu intervenciju kroz stručnu podršku djeci i njihovim obiteljima odmah po dijagnozi kroz multidisciplinarni tim. Također, ono što nas ne košta, a izrazito je važno, jest jačanje međuinstitucionalne suradnje postojećih ustanova koje pružaju skrb djeci s poteškoćama u razvoju.

Kako biste revitalizirali uspavani Grad, odnosno kreirali aktivni centar Grada koji više neće biti sezonska spavaonica dekorirana trgovinama za turiste? Na koji biste način vratili Puljane u grad?

Lorena Boljunčić: To je višeslojan projekt koji moramo započeti! Uključuje niz manjih i većih postupaka koji se paralelno odvijaju. Preduvjet je razrješavanje prometa i izgradnja javnih garaža. Analizirala sam povijesne gradove i njihove javne garaže koje se nalaze uz sami centar, a ne na obodu grada. Imamo puno betoniranih parkinga koji se mogu pretvoriti u nadzemne javne garaže. To su profitabilni projekti i moguće ih je realizirati kroz Pula parking koji ima financijskih kapaciteta. To je zaista moguće i time ćemo omogućiti da se s ulica dio parkirnih mjesta stavi u garaže, a bit će dovoljno mjesta i za one koji žive u gradu. Uz omogućavanje parkinga potreban je i kvalitetniji javni prijevoz. Više linija, veća učestalost, mobilno praćenje linija.

Uređenje ulica i trgova, u što konačno treba krenuti, treba rješavati cjelovito i suvremeno u suradnji s konzervatorima, lokalnim dizajnerima, arhitektima i umjetnicima. Jer kada već obnavljamo, želimo da taj grad ima pečat suvremenosti, ne da ga samo konzerviramo, nego da ga i dodatno oplemenimo. Ključno je i vraćanje kvalitetnog sadržaja u grad kroz trgovce i obrtnike koji će tijekom cijele godine imati ponudu i za građane. Za kraj bih dodala, Pula je grad koji ne živi na moru. Naš je plan nastaviti projekt koji je odabran na natječaju prije desetak godina i koji računa na proširenje Rive.

Robert Pauletta: Osvrnuo bih se i na naše parkove. Unazad posljednja dva stoljeća nastajali su parkovi rađeni i uređivani po najvišim standardima struke svog vremena i bili su na ponos građanima. Danas tome nije tako, od cca 20-ak parkovnih cjelina koje Pula baštini, tek ih je nekoliko na zadovoljavajući način uređeno.

Primjerice, park grada Graza u kojem se krije jedno od najvrjednijih antičkih spomenika Pule - glasoviti rimski mozaik - kojem nemamo pristup. Zatim bojana betonska "fontana" Mornaričkog (nekad Botaničkog) parka, urbanistički paštroč Monte Zara uokolo glasovite zvjezdarnice kuda je trebao pasivati nulti meridijan kao i osakaćeni Giardini.

Danas se parkovi oblikuju u skladu s novim društvenim potrebama urbanog života u kojemu su participativnost, estetika, ekologija, zavičajnost i razonoda ključni pojmovi. Pristup njihovom uređenju nužno zahtijeva multidisciplinarni angažman struke koju Pula ima (hortikultura, botanika, arhitektura, svjetlosni dizajn, umjetnost), razrađeni hodogram njihova uređenja te svakako raspisane natječaje uređenja. Uređeni park može biti intimna meditativno mirisna oaza, nešto kao pauza u urbanoj dinamici gradskog života, ali isto tako mjesto kulturnih manifestacija (kino, kazalište) gastronomske ponude, edukacijskih programa, igre, rekreacije…Unutar parkova možemo zateći kreativna (dakle ne tipska i konfekcijska) dječja igrališta, inovativne intervencije u obliku fontana i urbane opreme, neinvazivnih umjetničkih instalacija, memorijskih obilježja određenih događaja ili ljudi.

Investicije u sport

I to ne košta nezamislivo mnogo, dovoljan je i jedan park godišnje obnoviti na zadovoljavajući način. Parkovi pridonose ne samo skladnom i radijalnom uređenju grada već postaju i nezaobilazni dio turističke ponude. Zamislite samo što bi Barcelona danas bila bez katedrale ili suludog Gaudievog parka Guella. A opet, Gaudia ne bi nikad ni bilo da s druge strane stola nije imao gradonačelnika kojeg je imao.

Neka istraživanja pokazuju da se današnja djeca premalo kreću i da zaostaju u motoričkom razvoju. Što se tu može učiniti? Kako općenito vidite razvoj sportske infrastrukture u gradu?

Albert Novak: Smatramo nužnim uključiti djecu u sportske aktivnosti već od nižih razreda osnovne škole i to putem izvannastavnih i izvanškolskih programa cjelodnevne nastave. Uvođenjem školskih sportskih natjecanja tijekom većeg dijela školske godine motivirat će djecu da se duže zadrže u školskom sportu. Svakako ne smijemo zaboraviti programe za djecu s teškoćama u razvoju jer sport treba biti dostupan svima.

Moramo dalje ulagati u nove školske dvorane, jer je ta sportska infrastruktura potpora amaterskom sportu, naročito treninzima mlađih dobnih skupina. Ali, tu treba voditi računa o stvarnim potrebama sportskih udruga, i za timske i individualne sportove u skladu s izrađenom strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture.

Školska sportska infrastruktura je nužna za razvoj amaterskog sporta. Ona je jedina i održiva jer se aktivnosti amaterskih klubova većinom organiziraju u popodnevnim satima kada su djeca slobodna od školskih obaveza. Dom sportova "Mate Parlov" i Sportski centar Pattinaggio su uglavnom rezervirani za seniorske ekipe te ih vidimo kao centre izvrsnosti timskih sportskih aktivnosti. Ne zaboravljamo ni ostale sportove koji imaju dugu tradiciju i jaku bazu u našem gradu. I njima treba osigurati primjerene prostore za rad.

Rast proračuna grada Pule nije pratio rast izdvajanja sredstava za sport i sportske udruge. Povećat ćemo izdavanja za sport kroz izmjenu Pravilnika za dodjelu sredstava sportskim udurgama, kroz objedinjenu nabavu za financiranje putovanja klubova itd.

Povezane vijesti

• Puljanka Kristina Bulešić kandidatkinja HNS-a za Europski parlament
• IZLAZNOST NI OVE GODINE NEĆE BITI VELIKA? Većini Puljana važnije od izbora je pitanje hoće li za vikend zasjati sunce
• IZBORI ZA MJESNE ODBORE U PULI: Sve je više nezavisnih lista. Građani očito žele preuzeti stvari u svoje ruke. Saznajemo tko sve kreće u političku borbu protiv etabliranih stranaka