Sve ankete upućuju na to da će Dragan Primorac ući u drugi krug predsjedničkih izbora, a ono što je već sigurno je da će HDZ-ov kandidat potrošiti najviše novca u ovoj kampanji, što je i očekivano.

Prema prvim financijskim izvješćima što su ih zakonski bili obavezni objaviti svi kandidati, Primorčevi su troškovi do 20. prosinca bili 774 tisuće eura, a budući da je drugoplasirani na toj ljestvici Zoran Milanović dosad u kampanju uložio četiri i pol puta manje, 167 tisuća eura, jasno je da ga on ne može prestići kako god da se izbori dalje odvijali.

Primorčeva kampanja koštala je dvostruko više nego ona koju je HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović vodila 2014. i 2019., što je dijelom vjerojatno posljedica i inflacije. S druge strane, Milanovićevi troškovi su na razini njegove kampanje prije pet godina kada je bio u statusu izazivača, sada su manji za devet tisuća. Poput Primorca je, naravno u kunskom iznosu, uoči prvog izbornog kruga 2014. u kampanji potrošio predsjednik Ivo Josipović u neuspješnom pokušaju osvajanja drugog mandata.

Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin su u anketama skoro poravnate, a približno su im jednako skupe odnosno jeftine kampanje. Na promidžbu predsjedničke kandidatkinje Možemo! otišlo je 109, a njezinu nezavisnu suparnicu u borbi za treće mjesto su oglašavanje i PR usluge koštale 103 tisuće eura.

Ostali kandidati očekuju vrlo skromne rezultate i stoga je logično da se u kampanji nisu razbacivali novcem. Jedan među njima, Tomislav Jonjić, trenutačno je čak u plusu s obzirom na to da je prikupio 19 tisuća eura donacija, a troškovi kampanje su mu osam tisuća eura niži. Dvije desne oporbene stranke istaknule su svoje kandidate, Mostov Miro Bulj, koji se brendirao kao predsjednik za narod, u kampanji je prošao sa svega šest tisuća eura troškova, dok je Branka Lozo iz DOMiNO-a na 30 tisuća eura.

Privlačenje donacija

Primorac je s 314 tisuća eura šampion i u privlačenju donacija. Podržala su ga ukupno 442 donatora, fizičkih i pravnih osoba, a najviše je novca dobio od križevačkog građevinskog poduzeća Radnik, 20 tisuća eura, koje je tradicionalno izdašno kada su u pitanju HDZ-ove kampanje. Kako je Ministarstvo turizma i sporta dodijelilo Radniku pet milijuna eura iz europskih fondova za rekonstrukciju jednog hotela u Križevcima, red je bio da ta tvrtka, koja obnavlja sjedište HDZ-a u Zagrebu, da koji euro za Primorca.

Isto su, smatrajući da je HDZ-ovom kandidatu dovoljno i deset tisuća eura, učinila i poduzeća Bistra iz Đurđevca, Hidroregulacija Bjelovar, Hidrogoing iz Varaždina i još jedno iz Križevaca, Agro-steel. HDZ-ovi dužnosnici u Vladi i Saboru također su financijski pomogli Primorčevu kandidaturu, premijer Andrej Plenković s 2.000 eura, a drugi s nešto manjim iznosima, primjerice Tomo Medved s tisuću, Oleg Butković s 800, a Ivan Anušić i Davor Božinović s po 500 eura.

Uz Primorca su stali svi Plenkovićevi koalicijski partneri, ali nitko od njih nije osjetio potrebu donirati mu nešto. Ni Ivan Penava ni Dario Hrebak ni Hrvoje Zekanović ni čelni ljudi HNS-a i HSU-a. Zekanović je nerijetko i u Saboru znao hvaliti Primorca kao "jedinog relevantnog kandidata na desnici", ali svoj mu novac ipak nije dao.

Kratak popis

Milanović je 2019. u pohodu na Pantovčak do prvog izbornog kruga skupio 92 tisuće eura donacija, a sada je prijavio samo 8.400 eura. Na njegovom kratkom popisu donatora je sedam imena, a na prvom mjesto je Boris Milošević.

Nije, međutim, riječ o nekadašnjem SDSS-ovom članu Vlade i saborskom zastupniku. Kao da su se dogovorili, najviše su Milanoviću uplatili, po identična 3.981 euro, Kristijan Bodružić, Hrvat iz Njemačke koji često donira SDP-ove kampanje, te Stefano Vlahović, počasni konzul Hrvatske u Rusiji.

U Uredu predsjednika tvrde da Milanović već dugo nije kontaktirao s Vlahovićem, bogatim proizvođačem piletine u Kalinjingradu, koji je počasnim konzulom imenovan još prije 20 godina. Na Pantovčaku su, u kontekstu stalnih Plenkovićevih optužbi Milanovića da je on proruski predsjednik, svjesni da se "moglo i bez te donacije", ali ističu da svatko može uplatiti određenu sumu na račun koji otvori kandidat.

Nitko od SDP-ovih dužnosnika nije donirao Milanovića. Za razliku od kolega Ivane Kekin. Primjerice, Tomislav Tomašević s 200 i Sandra Benčić sa 150 pridonijeli su da ona prikupi 39 tisuća eura. Bulja se od mostovaca sjetio tek zastupnik Ante Kujundžić, koji mu je uplatio 70 eura.

Marija Selak Raspudić nema stranku i stoga je sigurno zadovoljna što je uspjela skupiti 70 tisuća eura donacija. Na njezinom je popisu, s tisuću eura, najzanimljiviji aktivist protiv Možemo! Vinko Kojundžić, čija je informatička tvrtka Cuspis dobro poslovala s Ministarstvom zdravstva u mandatu Vilija Beroša.

Povezane vijesti

• Zoran Milanović vjeruje u pobjedu
• Grabar-Kitarović: Svatko je slobodan govoriti o mom programu
• Biden i Obama na donatorskoj večeri u Los Angelesu s holivudskim zvijezdama