(Snimio Davor Kovačević / Novosti)
Davor Ivo Stier je do ljeta 2016. bio zastupnik u Europskom parlamentu, a onda se, zajedno s Andrejom Plenkovićem, vratio u hrvatsku politiku. Sada je Stier treći na listi HDZ-a za Europski parlament i realno je da će poslije osam godina ponovo biti zastupnik u Bruxellesu odnosno Strasbourgu. Jasno, izbori su za dva tjedna i Stier je oprezan u prognozama kada je riječ o njegovom osobnom rezultatu.
– Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, veselim se ovoj kampanji. Naravno, odlučit će hrvatski birači.
– Optimist sam da će lista HDZ-a dobiti najviše mandata, ostvariti uvjerljivu pobjedu, a, kažem, konačnu riječ imaju birači.
– Mislim da je svima nama u interesu pobjeda liste HDZ-a, a razumije se da njoj posebnu težinu daje činjenica da je nosi predsjednik stranke i Vlade.
– Odluka da se on kandidira povećala je vidljivost i snagu naše izborne liste.
– I prije pet godina je lista HDZ-a dobila najviše glasova, a sada s predsjednikom stranke i Vlade očekujemo još bolji rezultat, veći broj mandata. Ukratko, uvjerljivu pobjedu.
– Ima takvih primjera i u drugim državama članicama.
– I u Hrvatskoj ima sada još lista, osim HDZ-ove, koje vode predsjednici stranaka.
– Pokazalo se na parlamentarnim izborima da HDZ pobjeđuje i kada je odaziv izrazito visok. Što se tiče europskih izbora, on možda neće biti tako visok. Ali, na europskim izborima se odaziv postupno ipak povećava i vjerujem da će se nastaviti taj trend rasta.
– Zato je važno u svakoj prilici pozvati građane da 9. lipnja izađu na birališta. Jer, u Europskom parlamentu odlučuje se o dobrom dijelu zakonodavstva koje se primjenjuju u Hrvatskoj i utječe na naš svakodnevan život.
– Promjene su strukturne na geopolitičkom planu, pogotovo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Bitno je da se Europa tome suprotstavi, uz zadržavanje svojih ključnih, demokršćanskih komponenti, solidarnosti i supsidijarnosti.
U takvoj se Europi i Hrvatska može jako razvijati. Bio je u EU jedan proces fragmentacije, najočitije se on manifestirao Brexitom, a moglo ga se i drugdje primijetiti. Ruska agresija na Ukrajinu bila je, međutim, upozorenje da Europa mora sačuvati jedinstvo kako bi se mogla nositi s novim izazovima.
Upravo zbog toga naglašavamo važnost solidarnosti, zahvaljujući kojoj je, primjerice, Hrvatska dobila novac za izgradnju LNG terminala na Krku i time za osiguranje naše energetske neovisnosti. Hrvatska se zato lakše nego neki drugi nosila s energetskom krizom.
– Ističem upravo tu demokršćansku dimenziju Europe. Osim solidarnosti tu je i, rekao sam, supsidijarnost, koja znači da se ne nameće iz jednog centra nekakva ideologija nego da članice same odlučuju o mnogim stvarima, posebice na području obiteljskog prava.
Pritom nam je zajednička opredjeljenost za demokraciju i poštovanje ljudskih prava. Europa kojoj je u središtu dignitet osobe nije samo gospodarski projekt.
– Mađarske vlasti su često odabrale politiku konfrontacije s europskim institucijama, ali to nije hrvatski put. Mi se ne konfrontiramo nego stvaramo savezništva unutar EU i time jačamo našu poziciju.
Rezultat toga je da je Hrvatska u 11 godina članstva u Uniji dostigla razinu razvijenosti Mađarske, iako je ona dulje od nas u EU, pa je i dulje mogla koristila sve benefite. Hrvatska raste brže nego Mađarska.
– Kada se pregovara o višegodišnjem financijskom okviru, u Europskom vijeću i Europskom parlamentu važno je imati ljude koji su utjecajni i mogu stvarati savezništva, kako bi dobro pozicionirali Hrvatsku i promicali naše interese.
Instrument Sljedeće generacije bio je ogroman idejni skok, kojem su se ranije neke zemlje poput Njemačke protivile, pa je bitno u pregovorima bilo, uz pomoć saveznika, osigurati da Europa ide tim smjerom solidarnosti.
Dakle, ključno je imati ljude koji dobro poznaju europske institucije i promovirati naše interese ne kroz sukob nego stvarajući prijatelje. Osim toga, Hrvatska ispunjava određene reformske uvjete za korištenje namijenjenih nam sredstava, a to je svakako rezultat rada Vlade.
Nisu sve države članice u tome jednako uspješne, Hrvatska je pri samom vrhu. Dobro je ispregovarano u europskim institucijama, a sada se u Hrvatskoj učinkovito implementiraju svi potrebni projekti.
– Pretpostavljam da će biti sučeljavanja kandidata.
– Nemam informaciju što će TV kuće organizirati.
– Mislim da je dobro da sučelimo ideje i programe, u kojem formatu to će odlučiti mediji.
– Jesam. Dobili smo Vladu desnog centra, koja je izraz volje birača, koji su najviše podržali HDZ, ali u značajnoj mjeri i Domovinski pokret. Očekujem da će Vlada u trećem mandatu premijera Plenkovića nastaviti kvalitetno raditi.
– Svaka stranka ima svoj program i kandidate, a birači će odlučiti.
– Nemam nikakvog straha da bilo što u Vladi ne bi dobro funkcioniralo. Vidjeli ste dosad da postoji velika odgovornost HDZ-a, ali i DP-a. Vjerujem da će tako biti i u idućem razdoblju.
– Ključan su trenutak bili izbori 17. travnja, na kojima su birači odlučili da u Saboru više od 60 posto zastupnika bude od centra prema desno. Bila je to poruka birača kojim smjerom žele da ide Hrvatska i mislim da su tu poruku jasno razumjeli članovi pregovaračkih timova HDZ-a i DP-a i odradili dobar posao u pripremi programa Vlade koji je potom dobio potporu u Saboru.
– Ovaj put je poruka bila da HDZ treba koalicijskog partnera, a Domovinski pokret je bio otvoren za pregovore i formiranje koalicije i Vlade. Na taj način se ispoštovala volja hrvatskih birača, u kojoj je kontinuitet potpora HDZ-u. Mi smo sada dobili isti broj mandata, 61, kao na izborima prije osam godina, na kojima je Andrej Plenković prvi put vodio HDZ, što je izvanredan rezultat.
– Prije četiri godine je poruka izbora bila da HDZ može formirati Vladu na način na koji je tada učinio. Ovog puta su birača potporom i HDZ-u i DP-u poručili da žele Vladu desnog centra s okosnicom koalicije ove dvije stranke, uz podršku zastupnika nacionalnih manjina.
– Mislim da je sada poruka birača bila vrlo jasna. Nakon osam godina vodeće uloge HDZ-a u Hrvatskoj, naša je stranka ponovo dobila najviše glasova i mandata. Ali, da bi HDZ došao od relativne do apsolutne pobjede, trebala nam je koalicija, a ona je bila moguća s Domovinskim pokretom.
– Mislim da je dobro da zastupnici nacionalnih manjina podržavaju Vladu i sva svoja pitanja rješavaju kroz institucije hrvatske države. Zastupnici Kluba nacionalnih manjina sami su odlučili u kojoj će to formi učiniti i ja to poštujem.
– Poštujem odluku Kluba nacionalnih manjina, a ovo je Vlada desnog centra koje okosnicu čine HDZ i DP i koja će biti uspješna.
– Protiv sam rodne ideologije, bio sam to i 2018. Pregovarački timovi HDZ-a i Domovinskog pokreta pronašli su zajednički pristup koji se temelji na dva stupa, snažnoj borbi protiv nasilja nad ženama i odbacivanju rodne ideologije, a ja to podržavam.
– To je nešto o čemu je možda najjasnije govorio papa Franjo. Stvar je u tome da se poštuje dignitet svake ljudske osobe, ali isto tako i činjenicu da je biologija datost koju želimo prihvaćati, a ne negirati. Rodna ideologija predstavlja negiranje prirode, ali, naravno, priroda je jača od bilo kakve ideologije.
– Ja sam kandidat za Europski parlament. HDZ će sasvim sigurno imati kandidata za predsjednika Republike i mislim da je vrijeme da imamo osobu na Pantovčaku koja će biti iznad stranačkih podjela, koja Hrvatsku neće dijeliti po načelo – mi ili oni. Predsjednik treba biti točka koja će ujedinjavati sve hrvatske ljude oko ključnih državnih politika.
– Hm, malo ste me iznenadili tim pitanjem. No, kao što sam vam rekao, kandidat sam za Europski parlament i samo razmišljam o ovim izborima.
– Mislim da je, nažalost, Milanović zlorabio poziciju predsjednika, koji bi morao biti iznad međustranačkog nadmetanja. On se jasno svrstao uz jednu stranku, SDP. To je bilo jako loše i građani su to kaznili 17. travnja. Zato je vrijeme za predsjednika koji će, sukladno Ustavu, ujedinjavati, a ne dijeliti ljude.
– Ako sam dobro zapamtio, a mislim da jesam, on se u jednom trenutku spustio s Pantovčaka i pokraj Peđa Grbina rekao da želi biti kandidat SDP-a za premijera. Pritom nije dao ostavku na mjesto predsjednika Republike. U tom kontekstu stoji moja izjava da se on svrstao uz politiku jedne stranke.
– Primijetio sam da je on zlorabio dužnost predsjednika Republike i to je najvažnije. Od predsjednika se ne očekuje da vodi stranačku politiku, ni lijevu ni desnu. Može predsjednik promovirati političke vrijednosti na kojima je izabran, ali ne na način da dijeli ljude i svrstava se uz stranke.