ANKICA MAMIĆ:
"Andrej Plenković nema ozbiljnog izazivača. To nisu ni Peđa Grbin, ni Sandra Benčić"
Ankica Mamić
Politička analitičarka i stručnjakinja za odnose s javnošću Ankica Mamić pripada krugu najpreciznijih domaćih tumača političke scene. Osnivačica je agencije za odnose s javnostima, diplomirala je lingvistkinja na Filozofskom fakultetu te novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Posjeduje CIPR diplomu za obavljanje poslove odnosa s javnošću i ovlašteni je CIPR predavač. Uz česta gostovanja u medijima, prisutna je i kao predavač na fakultetima, drži seminare i radionice iz odnosa s javnostima te je često i panelistica na različitim konferencijama i događanjima.
Biografija Ankice Mamić pokazuje da je prvo radno iskustvo stekla u turističkom sektoru, a od 1990. godina bavi se marketingom i komunikacijama. Kao jedna od najiskusnijih osoba u području strateškog i kriznog komuniciranja radila je na brojnim komunikacijskim projektima najvećih domaćih kompanija kao i stranih kompanija koje posluju u Hrvatskoj poput Agrokora. Vodila je komunikacije raznih političara u kampanjama za izbore, savjetovala potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i mnoge druge u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Ima i svoj blog www.ankicamamic.com na kojem često objavljuje osvrte na aktualne teme od interesa javnosti.
S Ankicom Mamić razgovarali smo o najaktualnijim temama iz nacionalne politike, ali i skoroj budućnosti, odnosno narednim izborima.
- Posljednja afera s SMS-ovima pokazala je da Vlada loše krizno komunicira. Može li se sve rečeno odbaciti kao ne-tema ili kao tobožnje skretanje pažnje s obuke ukrajinskih vojnika?
- Što jest ili nije tema ne odlučuju političari, vladajući ili oporbeni, već to prije svega ovisi o medijima koji teme biraju prema različitim kriterijima. Jedan od kriterija koji je nekada bio i najvažniji je čitanost ili gledanost. Sigurno je da sve teme koje stavljaju političare u negativni konteksti izazivaju veliki interes javnosti. Tako i prema svim relevantnim istraživanjima možemo vidjeti da je povjerenje u politiku i političare nikada manje i da se bavljenje politikom smatra gotovo nečasnim zanimanjem.
- Premijer, naravno, o sebi želi pročitati samo dobre vijesti.
- Stoga je potpuno razumljiv interes medija za ove teme, a isto tako potpuno je normalno da aktualnoj Vladi smeta razvlačenje afera, što zapravo odvlači pažnju od svih pozitivnih vijesti i aktivnosti koje poduzima.
- Ima li premijer razlog za nervozu jer ne zna što još ima u "ostavštini" Josipe Rimac?
- Josipa Rimac je, koliko je poznato iz medija, uredno bilježila sve razgovore s državnim dužnosnicima. Vidimo o kojoj količini poruka se radi, komunikacija je bila ekstenzivna i tko zna što se sve tu nalazi. Razmišljala sam zašto bio netko čuvao takve poruke pa sam zaključila da su vjerojatno te poruke služile kao sredstvo pritiska i ucjene u brojnim aktivnostima s kojima se bavila izvan posla državne tajnice. Isto tako, jako je važno napomenuti da je u svakoj komunikaciji jako važan i kontekst u kojem se odvija. Tako i sve te poruke koje se pojavljuju u javnosti mogu biti i predmet manipulacije, ako ih se dekontekstualizira.
- Ministar Aladrović otišao je zbog nezakonitih zapošljavanja. A Marko Milić?
- Hrvatsko društvo funkcionira na poznavanju pravih ljudi za prave stvari. I u tom smislu rekla bih da gotovo nema građanina u Hrvatskoj koji nekada nije morao tražiti vezu za posao, liječnika, tehnički pregled automobila ili bilo što drugo. Nažalost, takva je klima ostala u Hrvatskoj još iz prošlog društvenog uređenja. Poruke koje se trenutno pojavljuju u javnosti i koje sugeriraju da je Milić eventualno posredovao u zapošljavanju nisu sasvim jasne i, kao što sam prethodno istaknula, nedostaje im kontekst. Ipak, za Hrvatsku je najvažnije da, kada govorimo o pravosuđu, svi imaju isti tretman i jedino tako Hrvatska može biti uređena i pravna država.
- Afera softver također je posve nejasna. Upletena je Gabrijela Žalac, smijenjena Nataša Tremišak... Koliko to pokazuje upletenost premijera u sve važnije odluke?
- Aferom Softver sada se bavi ured europske tužiteljice i to je dobro, jer će se stvari do kraja raščistiti bez ičijeg utjecaja. Smjenu ministrice Tramišak ne bih vezivala na tu aferu, jer se o njezinoj smjeni govorilo i ranije u prethodnim rekonstrukcijama Vlade. Vrlo je teško voditi tim ako nemate povjerenja u sve članove toga tima. Zato mislim da je to zapravo prava pozadina ove smjene.
- Mijenjaju se odnosi u HDZ-u? Ivan Anušić je prvi počeo iskakati. Je li Plenković ugrožen u stranci?
- Ivan Anušić se vrlo brzo povukao. Iako su svi očekivali njegovu žešću reakciju kod smjene ministrice Tramišak, ona je izostala. Iako je rekao da će glasati protiv smjene, nije doveo u pitanje pravo premijera da smjeni suradnike s kojima iz bilo kojeg razloga ne može uspostaviti odnos povjerenja. Što se tiče pozicije premijera u stranci, ona je vrlo stabilna i tu ne očekujem nikakva iznenađenja.
- HDZ po rejting agencijama dobiva 25, 30 posto glasova. Ali, 20 posto građana je neodlučno, 70 posto smatra da zemlja ide u krivom smjeru. Je li to bazen glasova opozicije?
- Možemo reći da su u bazenu glasova opozicije svi oni koji nisu za HDZ. Međutim, za sada ne vidimo da je opozicija iznašla adekvatne strategije kojima bi doprla do značajnijeg postotka biračkog tijela.
- Što mislite o Tomislavu Tomaševiću i Možemo! nakon svađe i pomirbe sa smetlarima? Je li to ponašanje lidera ljevice?
- I prije nego je došlo do svađe s djelatnicima Čistoće, često sam javno govorila da gradonačelnik Zagreba nije uspio uspostaviti dobru komunikaciju prema građanima. Isto tako, ne može mu se prigovoriti da je nedostupan javnosti, arogantan ili da se ponaša neprimjereno funkciji što je bio slučaj s njegovim prethodnikom. Ovo što se dogodilo zapravo je klasičan primjer loše komunikacije. Njome je prije svega trebao upravljati predsjednik Uprave Holdinga, a ne gradonačelnik i njegovi zamjenici.
- Koalicija SDP-a i Možemo! u Zagrebu je potpisana, vjerojatno će biti i na nacionalnoj razini. Koliko su uvjerljivi, Grbin nije popularan, ima li Možemo! kandidata za premijera?
- Ovu koaliciju, koja još nije službeno potpisana, zapravo gura SDP da bi pridobio Možemo! i u nacionalnu koaliciju. To je zapravo neobična situacija jer je SDP i dalje prema rejtingu jača stranka od Možemo!. Kad govorimo o kandidatima za premijera, to nije Peđa Grbin, ali ni Sandra Benčić koja se iz redova Možemo! najčešće spominje u tom kontekstu. Benčić je aktivna i dobra zastupnica, odlično se priprema za rasprave, ali ne vidim scenarij u kojem bi mogla postati premijerkom.
- SDP je podržao Milanovića za drugi mandat iako ga on nije najavio, IDS nije. Koliko je pametno izlijetati tako rano s podrškom, do tih izbora je godina i deset mjeseci?
- SDP nema što drugo reći, jer ih to svakodnevno pitaju i to je njihov logičan odgovor. IDS je zbog problema koje ima u Istri sve manje u tom smislu relevantan tako da mislim da njihovo nepodržavanje neće unijeti pretjerani nemir u Milanovićev tabor.
- Kad smo već kod izbora, koliko je realno da budu već u ožujku 2024., prije europskih, ako se do tada uopće izglasa novi zakon o izbornim jedinicama. Daje li to Plenkoviću mogućnost da ode u Bruxelles ako izgubi?
- Ne bih rekla da HDZ, odnosno premijer Plenković ima ijedan razlog žuriti s parlamentarnim izborima. Ako su točne spekulacije da se sprema za karijeru u Bruxellesu, njemu je bitno vidjeti rezultate europskih izbora, ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europskoj uniji. Kao članu Europske pučke stranke, jako mu je važan rezultat EPP-a na europskim izborima, a ne samo HDZ-a u Hrvatskoj. Andrej Plenković, odnosno HDZ kao vjerojatni relativni pobjednik sljedećih izbora, nema trenutno ozbiljnog izazivača. Stoga ćemo vrlo vjerojatno prije nacionalnih izbora, imati one za europski parlament.
- Je li realnije čekati rezultat obnove ili je to 'netema'? HDZ tu obećava nemoguće?
- Činjenica da je premijer za šefa obnove postavio Branka Bačića, jednog od najvažnijih suradnika i čovjeka koji je do jučer vodo Klub HDZ-a u Saboru i da ga je paralelno imenovao potpredsjednikom Vlade, pokazuje da je HDZ sav svoj politički kapital oko obnove stavio u njegove ruke, što je naravno politički rizik. Zbog svih stanovnika Banovine prirodno je željeti da uspije kako bi ljudi u kontejnerima konačno počeli živjeti dostojanstven život. Isto tako, ne treba zaboraviti da su posljedice potresa u Zagrebu i dalje jako vidljive i da nismo još vidjeli pravu obnovu na djelu.
- Stranke desnice su daleko od ujedinjenja i koalicija. Teoretski, zajednički nastup Domovinskog pokreta i Mosta mogao bi imati efekta, ali teško da će oni koalirati?
- Ne vjerujem da će doći do bilo kakve suradnje DP-a i Mosta prije izbora. Iz Mosta često ponavljaju da idu na izbore samostalno, što je hrabro, a ujedno pokazuje i poštivanje vlastitih birača.
- Nisu li Most i DP usmjereni jedni na druge?
- S druge strane, i politike Mosta i DP-a se dosta razlikuju tako da mislim da jedni drugima, bez obzira što su u istom političkom spektru, nisu prvi izbor za koaliranje. Treba reći i to da HDZ ne želi koalirati ni s jednom strankom desno od centra pa će biti zanimljivo vidjeti kako će HDZ kao najvjerojatniji relativni pobjednik doći do saborske većine.
- Prognoza, tko bi mogao nestati iz Sabora ne ode li u veću koaliciju? Centar, HSS, HDS, IDS, HSU, suverenisti…
- Prije svega u opasnosti su Socijaldemokrati. Njihovo izbacivanje nanijelo je štetu SDP-u, ali i njima samima. Isto tako, HSU koji je ušao u Sabor s SDP-om pa prešao u HDZ-ovu većinu je relativno nevidljiv i bez ozbiljnog utjecaja. Bit će također izazovno i za Domovinski pokret koji je pod brendom Miroslava Škore dobio veliki broj zastupnika pa se raspao na klubove. Isto to vrijedi i za sve ostale iz Domovinskog pokreta koji su kreirali svoje opcije. HSS je ušao u Sabor zahvaljujući SDP-u i njihova sudbina i sada ovisi o volji SDP-a da ih stavi na svoje liste.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
