Iako je pandemija poremetila samu suštinu i srž urbanog gradskog života - od socijalnog distanciranja do destabiliziranih lokalnih ekonomija - gradovi su i dalje u dobroj poziciji da odgovore na krizu i postave pravila za obnovu i izgradnju, stoji u novom Deloitteovom izvještaju o urbanoj transformaciji 

Pandemija je potpuno izmijenila svijet kakav poznajemo i nametnula potrebu za brzim i inovativnim rješenjima u mnogim segmentima naših života. Neka od tih rješenja, točnije trendova identificira novi Deloitteov izvještaj o urbanoj transformaciji koji gradovima treba poslužiti kao smjernica u kreiranju održivosti, otpornosti i prosperiteta u post-covid okruženju. Izvještaj "Urbana budućnost sa svrhom: 12 trendova koji oblikuju budućnost gradova do 2030. godine" pokazuje na koji način gradovi mogu koristiti ove trendove kao vodič za bolju izgradnju koristeći tehnologiju i inovacije.

Iako je pandemija poremetila samu suštinu i srž urbanog gradskog života - od socijalnog distanciranja do destabiliziranih lokalnih ekonomija - gradovi su i dalje u dobroj poziciji da odgovore na krizu i postave pravila za obnovu i izgradnju. Zajedno sa svojim ljudskim kapitalom i infrastrukturom, urbani centri mogu potaknuti promjenu potrebnu za stvaranje zelenog, digitalnog i inkluzivnog društva budućnosti.

- Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije, već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način izbalansiraju kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama, izjavio je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Oslanjajući se na uvide istraživača, kreatora politika i gradskih lidera, 12 trendova uključuje:

• Zeleno planiranje javnih površina. Gradove tradicionalno karakterizira velika gustoća naseljenosti i sve više se suočavaju s pritiskom rastućeg stanovništva, ograničenim resursima i sve većim utjecajem klimatskih promjena. Zbog toga sada gradovi preispituju svoju strukturu i funkcije kako bi održiv urbani život uopće bio moguć u budućnosti.
• Sve na 15 minuta. Urbanisti imaju za cilj osmisliti i kvartove tako da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, s nizom stambenih objekata, više zelenih površina i označenih pješačkih i biciklističkih staza. Cilj je smanjenje emisije ugljičnog dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, kao i jačanje decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve što je neophodno za nesmetan život i rad.
• Inkluzivne usluge i planiranje. Vlade diljem svijeta proaktivno provode rješenja usmjerena na inkluziju, s ciljem da svi imaju ista prava i mogućnosti - od pristupa stanovanju i infrastrukturi do jednakih prilika za zapošljavanjem.
• Pametne zdravstvene zajednice. Gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene zaštite koji se ne fokusiraju samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti, već i na prevenciju i rane intervencije koristeći digitalne tehnologije.
• Inteligentna i održiva mobilnost. Gradovi budućnosti su zamišljeni s mnogo više pješačkih i biciklističkih staza, ali i brojnim promjenama kad je u pitanju kretanje ljudi koje će se u narednom desetljeću ubrzati elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom, intermodalnom mobilnosti.
• Ekosustav digitalnih inovacija. Nastojeći privući talente, omogućiti kreativnost i potaknuti disruptivno razmišljanje, gradovi promoviraju nove izvore zapošljavanja i gospodarski rast koji se odnosi na tehnološke inovacije.
• Cirkularna ekonomija i lokalna proizvodnja. Gradovi usvajaju cirkularne modele temeljene na zdravoj cirkulaciji resursa i principima dijeljenja, ponovne uporabe i obnove.
• Masovno sudjelovanje. Gradovi se razvijaju tako da budu više usredotočeni na ljude i dizajnirani u skladu s potrebama svojih građana. To su mjesta na kojima građani, društveni inovatori, organizacije civilnog društva, tvrtke i akademska zajednica zajedno rade na procesu izgradnje svojih gradova.
• Svijest o cyber sigurnosti i privatnosti. Razvijanje inicijativa pametnih gradova bez razmatranja cyber sigurnosti i privatnosti može rezultirati izuzetno ranjivim okruženjem koje predstavlja sigurnosni rizik za ključnu infrastrukturu i podatke, a u nekim slučajevima čak može stvoriti sigurnosne rizike za građane. Iz tog razloga gradovi stvaraju robusne strategije i politiku kibernetičke sigurnosti.
• Pametne i održive zgrade i infrastruktura. Koristeći digitalne tehnologije, gradovi mogu koristiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i korištenje resursa u zgradama i komunalnim uslugama, uključujući otpad, vodu i energiju.
• Funkcioniranje grada uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Koristeći umjetnu inteligenciju, tehnološka infrastruktura može podržati gradove u automatizaciji operacija, stvaranju efikasnosti, rješavanju problema i pružanju boljih usluga.
• Nadzor i policijska predviđanja putem AI. Gradovi koriste umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurali javnu sigurnost svojih građana, a istovremeno zaštitili privatnost i osnovna ljudska prava.

Iako su oporavak od pandemije, kao i pritisak rastućeg stanovništva ključni čimbenici za gradove, urbanisti se moraju pozabaviti i drugim relevantnim izazovima kako bi stvorili održive gradove. Izvješće identificira neke od tih izazova uključujući ekonomska, socijalna i ekološka pitanja kao što su stanovanje, segregacija i nejednakost te klimatske promjene. Više o izvještaju dostupno je na http://www.deloitte.com/hr/urbana-transformacija.

Povezane vijesti

• Sutra se otvara izložba "Gradovi u tijeku"
• Božinović na skupu 'Sigurnost povijesnih gradova': Stožer za sigurnost u turističkoj sezoni odlično funkcionirao
• Istraživanje urbanih politika: Građani ne mogu zamisliti daleku budućnost