Zbog koronavirusa, na samoj su promociji izostali sudionici iz Italije i Slovenije, no prema riječima direktora Centra, dr. Raula Marsetiča, epidemija ih je prisilila da malo uspore, ali da nikako ne prekinu rad i djelovanje Centra

U Centru za povijesna istraživanja Rovinj predstavljen je 49. po redu časopis Atti i 77. broj glasila La Ricerca. Zbog koronavisusa, na samoj su promociji izostali sudionici iz Italije i Slovenije, no prema riječima direktora Centra, dr. Raula Marsetiča, epidemija ih je prisilila da malo uspore, ali da nikako ne prekinu rad i djelovanje Centra. Predstavljajući posljednji broj publikacije Atti, Marsetič je istaknuo da je on rezultat podrobnih istraživanja provjerenih znanstvenika i da tradicionalno, predstavlja značajan doprinos u širenju i produbljivanju znanja o istarskoj povijesti.

Grafičko ruho

- U novom i zanimljivom grafičkom ruhu, časopis donosi jedanaest priloga - četiri u rubrici eseja te sedam u bilješkama i dokumentima na ukupno 464 stranice u kojima će se pronaći tekstovi o raznolikoj povijesnoj i društvenoj stvarnosti, ali i potvrdu kako je interpretacija prošlosti ključ za razumijevanje povijesnog razvoja i drevne ukorijenjenosti naše civilizacije na ovim prostorima, rekao je Raul Marsetič.

U uvodnom eseju povjesničarka umjetnosti Doris Kos u fokusu svog interesa stavlja namještaj i drvenu skulpturu u crkvi Blažene Djevice Marije u Plominu. Crkveni namještaj ispituje se u okviru društvenog konteksta i umjetničkih i kulturnih utjecaja kojima je mala istarska sredina izložena. Na temelju dosad provedenih studija autorica detaljno analizira tri drvena oltara župne crkve s njihovim skulpturama, kao i klupe pjevališta i krstionicu.

Autor Matija Drandić istražuje vjerovanja i magijsko-religijske običaje u Istri tijekom 17. stoljeća pri tom predstavljajući dvije pojave koje je otkrio u zapisniku pastoralnih posjeta na području Porečke biskupije tijekom 17. stoljeća - hodočasnike (istraživačima poznatije kao benadanti) i iscjelitelje. Ujedno, autor je pokušao razjasniti unutrašnju poveznicu između pojma religije i magije u svijetu pučke kulture koja ih doživljava kao iskustva svakodnevice.

Esej kojim se bavi Rino Cigui odnosi se na povijest zdravlja, Epidemija "Periodične groznice s gastro-hepatičkim nadražajem iz 1843. u nekim središtima sjeverozapadne Istre, u kojima je i prema još neistraženim arhivskim izvorima prikazana epidemiološka evolucija periodičke groznice, koja se u ljeto/jesen 1843. godine proširila u četiri sela sjeverozapadne Istre, a danas se može dovesti u vezu s malarijskom groznicom.

Matične knjige

Esej Samante Paronić "Matične knjige umrlih: ogledalo smrtnosti Barbanaca u 'drugom' Ottocentu", ispituje podatke iz knjiga umrlih u Barbanu u razdoblju od 1815. do 1900. godine, te preko istih analizira smrtnost u odnosu na dob, spol i s posebnim osvrtom na smrtnost novorođenčadi.

Rubriku bilješke i dokumenti otvara Tullio Vorano s "Knjigom o imovini Labinjana 1593. godine" (rukopisom koji se čuva u Državnom arhivu u Pazinu), a koji predstavlja važan povijesni izvor za baštinu stanovnika Labinštine potkraj 16. stoljeća. Ljudevit Anton Maračić potpisuje "Inventari istarske Kustodije prema rukopisu "Libero della custodia dell'Istra (1688.-1739.)", koji se čuva u arhivu samostana sv. Frane u Cresu i koji sadrži važne podatke o imovini Reda u istarskim crkvama, samostanima, hospicijima i kapelama.

Zaruke (sponsalia) na grožnjanskom krasu, odnosno parnica Ljubić-Dobles (1768.-1772.) naslov je eseja Palmira Boninija u kojem se rekonstruira jedan slučaj istinskog ili, vrlo čestog i navodno, bračnog obećanja (vjeru) koja se dogodila u Ljubićima, malom selu na grožnjanskom kršu.

U prilogu "Javni radovi u Istarskom Departmanu. Uređenje rijeka i vodenih tokova u dvogodištu 1807.-1808." na temelju bogate dokumentacije koja se čuva u Državnom arhivu u Milanu, Kristijan Knez donosi neke regulatorne projekte rijeka Badaševica i Rižana te kanala za navodnjavanje i navigaciju koji su ostvareni u Kopru nakon ulaska Istre u Kraljevstvo Italiju.

Esej Egidia Ivetića "Kako proučavati povijest Jadrana" svojevrsni je prijedlog za pokretanje specifične povijesti Jadrana, povijesti koja se ističe uvjerenjem da Jadran samo po sebi nije samo more već i europska regija, dok u drugom tema "Vižinada i mletačko-akvilejsko naslijeđe u liturgijsko-glazbenoj tradiciji župe sv. Jeronima" koju obrađuje David di Paoli Paulovich, prvi je put istražen kontekst, religioznost i glazbeno-sakralni repertoar župe Vižinada.

Raški zvonik

Svezak 49. Attija zaključuje prilog "Sačuvano zvono u Raškom zvoniku", autora Franca Sterna. Naime, nakon drastične rekvizicije zvona u vrijeme Prvog svjetskog rata, objašnjava Stener, uslijedila je još jedna Kraljevine Italije u Drugom svjetskom ratu, a koja je zahvatila i Rašu. Sa zvonika nove župne crkve rudarskog središta uzeta su dva bočna zvona.

Tridesetak godina nakon završetka sukoba zvona koja pripadaju Istarskoj županiji i koja su izbjegla taljenje, vraćena su i prikladno smještena u posebnu prostoriju u prizemlju Pazinskog kaštela.

Povezane vijesti

• Pulski Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma: OGLEDALO SOCIJALIZMA, FUNKCIONIRANJE OPĆINA 70-ih i 80-ih
• Istraživanja povijesti: Zagrepčani protiv, Poglavarstvo za bludilišta  
• Mikrosocijalizam: Nedostatak arhivske građe otežava istraživanje razdoblja socijalističkog samoupravljanja u Hrvatskoj