ZAGREB
Objavljena knjiga Stjepana Balobana "Dijalog u Crkvi i u društvu"
(Hina/EPA)
Knjigu Stjepana Balobana "Dijalog u Crkvi i u društvu. Kršćanin i svijet", u kojoj na temelju socijalnoga nauka obrađuje primjenu postkoncilskoga dijaloškog usmjerenje Katoličke Crkve na stanje u Crkvi i u hrvatskom društvu, objavila je Kršćanska sadašnjost.
Autor u uvodu knjige ističe kako je središnja nakana tekstova još uvijek nedovoljno poznato "blago socijalnog nauka Crkve" koje pokušava približiti svakom vjerniku i svakom čovjeku dobre volje u Hrvatskoj te dodaje kako je dijaloško okruženje koje nudi socijalni nauk Crkve pogodno tlo za širenje radosne vijesti evanđelja.
Naglašava kako dijalog kao istinsko sredstvo komunikacije nema alternative ni u crkvenoj ni u društvenoj zajednici te dodaje kako knjigom želi pridonijeti kulturi dijaloga u Hrvatskoj na svim razinama i u svim smjerovima.
Knjiga je podijeljena u tri dijela - Svetački lik blaženoga Alojzija Stepinca, Dijalog u Crkvi kao putokaz i Politika u službi općega dobra
U poglavlju Svetački lik blaženoga Alojzija Stepinca autor se dotiče jednoga od najbolnijih pitanja u povijesti Crkve u Hrvata, to jest suočavanje sa "zaprekama" u proglašenju svetim blaženoga Alojzija Stepinca. U tom se dijelu nalazi i pismo beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara te odgovor prof. Balobana na to pismo, a tematizira se, među ostalim ekumenizam, posjet ekumenskoga carigradskog patrijarha Bartolomeja I. Srpskoj pravoslavnoj Crkvi u Hrvatskoj 9. i 10. rujna 2016.
Drugi dio knjige Dijalog u Crkvi kao putokaz posvećen je različitim aktualnim temama unutar crkvenoga života, kako u odnosu na opću Crkvu tako i u odnosu na Crkvu u Hrvatskoj (Papa Franjo i reforma Crkve, Laudato si’ – briga za zajednički dom, Tko predstavlja Crkvu u javnosti?, Svećenici i vjeronauk u školi, Lijek milosrđa...).
U trećem dijelu Politika u službi općega dobra Baloban analizira brojne važne teme za hrvatsku društvenu i crkvenu javnost (Crkveni službenici i politika u Hrvatskoj, Bivši mentalitet je problem?, Vjerničke udruge i Istanbulska konvencija, Etička povjerenstva i odbori…).
Teme su obrađene na temelju postkoncilskoga socijalnog nauka Crkve čije bi bolje poznavanje i konkretna primjena na hrvatske prilike sasvim sigurno spriječilo brojne nesporazume u hrvatskome javnom životu.
Stjepan Baloban je rođen 1954. u Brebrovcu kod Jastrebarskoga. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1980. godine, kad je zaređen i za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Poslijediplomski studij iz moralne teologije studira u Zagrebu i Rimu gdje je magistrirao i doktorirao. Redoviti je profesor na zagrebačkom KBF-u.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
