U PULSKOJ SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI

Obilježeno 50. godina znanstvenog skupa "Susreti na dragom kamenu"

Na susretu u Sveučilišnoj knjižnici: Bruno Krajcar, Marija Petener-Lorenzin, Mirko Urošević i Miroslav Bertoša (Neven LAZAREVIĆ)

Na susretu u Sveučilišnoj knjižnici: Bruno Krajcar, Marija Petener-Lorenzin, Mirko Urošević i Miroslav Bertoša (Neven LAZAREVIĆ)


Marija Petener-Lorenzin je napravila Bibliografiju zbornika radova Susreta koja je besplatno podijeljena prisutnima, a na programu je bio i obilazak spomen sobe Mije Mirkovića

U pulskoj Sveučilišnoj knjižnici jučer je upriličeno obilježavanje 50. godišnjice pokretanja Znanstvenog skupa "Susreti na dragom kamenu" posvećenog Miji Mirkoviću – Mati Baloti o čemu su govorili profesor Miroslav Bertoša, Marija Petener-Lorenzin i organizator Mirko Urošević.

Marija Petener-Lorenzin je napravila Bibliografiju zbornika radova Susreta koja je besplatno podijeljena prisutnima, a na programu je bio i obilazak spomen sobe Mije Mirkovića.

Posljednji istinski polihistor

- U ovom zborniku ima ideja, ima sjemenja koje još može proklijati, rekao je Urošević koji je kao novinar svojedobno pratio ovaj skup i pisao o njemu. On je pohvalio rad Petener-Lorenzin, a pohvalio je i Bruna Krajcara koji je prije 10 godina snimio album "Mate Balota" sa stihovima ovog velikog istarskog znanstvenika koji je bio i vrlo plodan pisac. Krajcar je za svoj rad nagrađen Porinom te nagradom Milivoj Körbler Hrvatskog društva skladatelja, a nešto od skladbi s albuma čuli smo i jučer. Skup je uveličao i unuk Mije Mirkovića, Saša Mirković koji je čuvar ostavštine svoga djeda.

- Mijo Mirković je bio možda posljednji istinski polihistor na ovom području, rekao je profesor Bertoša koji je za Mirkovića rekao da je inzistirao na boljem svijetu i da njegov "Dragi kamen" i čitavo djelo isijavaju optimizmom, a Betoša je dao ideju, odnosno oprezno izrazio nadu da će netko pokrenuti neke nove Susrete na dragom kamenu. Bertoša, koji je Mirkovića imao prilike vidjeti tri puta, a zadnji put je to bilo na odru na pogrebu, se u izlaganju fokusirao na osobno svjedočanstvo jer kako kaže, "dokumenti će ostati, svjedočanstva će nestati". No, dodaje, zbroj subjektivnih dojmova dat će objektivnu sliku. Bertoša je bio urednik prva četiri sveska radova pročitanih i potom objavljenih na simpoziju posvećenom Mirkoviću, prisjetio se i Mirkovićeve "Ekonomske historije Jugoslavije" za koju je rekao da je nitko ne može nadmašiti te je još između ostalog govorio i o suradnji Mirkovića i Tone Peruška, a spomenuo je i da je koristio prostor Sveučilišne knjižnice dok je pisao "Puna je Pula".

Prisjećanje na skup

U ime Sveučilišne knjižnice brojne prisutne pozdravio je njen voditelj Bruno Dobrić, a u ime Sveučilišta Jurja Dobrile pozdrave rektora prenijela je prorektorica Lorena Mošnja Škare koja se prisjetila i svojeg sudjelovanja na ovom skupu. (M. RADIĆ) 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter