Izložba ''Tolerancija'' kustosa Mirka Ilića u Sisku do 30. srpnja

(Hina/EPA)

Prestižna izložba plakata tolerancije, dio velikog međunarodnog projekta ''Tolerancija'' kustosa Mirka Ilića, koja okuplja radove čak 151 autora iz cijelog svijeta, otvorena je u pješačkoj zoni Siska i bit će izložena do 30. srpnja.

''The Tolerance Project'' putujuća je izložba plakata vodećih svjetskih grafičkih dizajnera i ilustratora koji su se odazvali na Ilićev poziv da na rast govora mržnje, nacionalizma, ksenofobije i netrpeljivosti odgovore plakatima koji pozivaju na toleranciju, odnosno na barem minimum ljudskosti i razumijevanja za druge.

''Tolerancija'' u Sisku dosadašnji je vrhunac te stalno ''rastuće'' izložbe koja je od 2017. bila postavljena više od 50 puta u 24 države, a u kojoj sudjeluju ikone svjetskog grafičkog dizajna - Milton Glaser, Seymour Chwast, Peter Bankov, Gunter Rambow, Niklaus Troxler, ali i četiri hrvatska autora - Boris Bućan, Boris Ljubičić, Dejan Kršić i Sven Sorić.

Jedan od povoda za realizaciju ove prestižne izložbe bio je i Dan antifašističke borbe, koji se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ističe ravnateljica sisačke Gradske galerije Striegl Alma Trauber koja je u suradnji s Ilićem, ali i uz veliku potporu gradskih vlasti i gradonačelnice Kristine Ivić Baniček, ostvarila tu, u svjetskim razmjerima, značajnu izložbu.

"Izložba je bila planirana uoči obilježavanja Dana antifašističke borbe , a to se u Sisku uobičajeno svodi na praznik, neradni dan, nekoliko političkih govora i to je to. Učinilo mi se da Sisak može učiniti puno više", ističe Trauber u razgovoru za Hinu. Dodaje i kako je Ilić već izlagao svoje recentne radove lani u Sisku, a sada je pristao i na organiziranje ove izložbe za koju je i sam financirao troškove produkcije.

"Da nije bilo fašizma, ne bi bilo ni antifašizma, riječi su Mirka Ilića kojem je projekt vezan uz toleranciju puno važniji od njegovih osobnih projekata uključivši i one u 'Pobunjeniku s razlogom', izložbi njegovih ilustracija koju smo organizirali lani u Sisku. Ilić ističe kako je radio dovoljno, imao previše samostalnih izložbi te mu to više nije u fokusu. Upravo projekt 'Tolerancija' sada smatra važnim i ističe da plakat može odigrati značajnu ulogu u nečijem životu, promjeni njegova stava ili mišljenja", kaže Trauber.

Tolerancija u raznim jezicima i vizualizacijama

Dodaje i da je to prilika Siščanima da vide što o toleranciji misle vodeći svjetski grafički dizajneri, ali i da su reakcije na dosadašnje Ilićeve projekte i izložbu u Sisku bile iznimno povoljne.

"Mirko Ilić daje sljedeći input: Svaki umjetnik kojeg odluči pozvati u svoj plakat mora uključiti riječ tolerancija na vlastitom jeziku i vizualizaciju kako umjetnik toleranciju vidi - što ona jest i što bi trebala biti u kontekstu društva u kojem živi", zaključila je Trauber.

Legendarni hrvatski ilustrator i grafički dizajner Mirko Ilić završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za širok raspon klijenata - od omladinskog tiska, diskografskih tvrtki i kazališta do utjecajnih političkih magazina i novina, uključivši Start i Danas.

Rano u karijeri internacionalizira svoje djelovanje, a 1986. odlazi u Sjedinjene Države gdje radi kao ilustrator za mnoge od najvažnijih američkih i svjetskih magazina i novina. Time Magazine ga 1991. imenuje art direktorom zaduženim za svoja međunarodna izdanja, a 1992. postaje art direktor Op-Ed stranica New York Timesa.

Zajedno sa Stevenom Hellerom suautor je deset knjiga, uključujući Genius Moves: 100 Icons of Graphic Design, Handwritten, The Anatomy of Design, Stop Think Go Do, Lettering Large i Presenting Shakespeare. S Milton Glaser objavio je knjigu The Design of Dissent.

Za svoj rad dobio je brojne nagrade, uključujući one Society of Illustrators, Society of Publication Designers, Art Directors Club, I.D. Magazine, Society of Newspaper Design te brojnih drugih.

Radovi su mu zastupljeni u zbirkama institucija kao što su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela.