ZAGREB
DHK objavio knjige Dunje Detoni Dujmić i Slavka Jendrička
(Hina/EPA)
Knjigu eseja Dunje Detoni Dujmić "Susreti u kon/tekstu" i zbirku pjesama Slavka Jendrička "Imaginacije" objavilo u svojoj ediciji Mala knjižnica Društvo hrvatskih književnika (DHK).
Antun Pavešković, urednik knjige Dunje Detoni Dujmić "Susreti u kon/tekstu", ističe kako knjiga sadrži dvadesetak književnih eseja, književnopovijesnih studija i interpretacija.
Raspoređena je u četiri poglavlja - Pjesnici i piloni, Na izvorima ženskog teksta, Iz komparativne čitanke, Motori.
Riječ je, naglašava, o izabranim tekstovima koje je autorica u razdoblju od sedamdesetih do danas objavljivala u tekućoj hrvatskoj periodici i znanstvenim zbornicima.
Njihovim odabirom, smatra, pokazuje se dijapazon autoričinih književnopovijesnih interesa, napose onih koji se odnose na pisce i pojave u rasponu od stoljeća i pol novije hrvatske književnosti.
Dunja Detoni Dujmić rođena je u Križevcima. Dugogodišnja je urednica u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" i u Školskoj knjizi. Bavi se problematikom novije hrvatske književnosti, napose tzv. žensko pismo i književne veze s angloameričkim piscima. Priredila je i popratila pogovorima tridesetak izabranih ili sabranih djela hrvatskih književnika.
Za ediciju Enciklopedija hrvatske književnosti Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu napisala je četiri monografije, u biblioteci Školske knjige Ključ za književno djelo objavila je dvije studije; autorica je opsežne književnopovijesne studije o hrvatskim književnicama od 1800. do 1945. Ljepša polovica književnosti. Autorica je četiri zbirke pjesama; zastupljena je u više antologija novijega hrvatskog pjesništva, a pjesme su joj prevedene na španjolski.
Jendričkovu zbirku uredio je Ivica Matičević, koji tvrdi da je riječ o pjesničkom majstoru za dočarati patnju suvremenog čovjeka, koji ima oslonac samo u nekom privatnom kozmosu, u amalgamu svega znanja koje je primio u sebe, i pokušaju povezivanja svih znanja i iskustava u cjelinu koju bismo mogli zvati mudrošću.
Jendričko je, smatra Matičević, nepripremljen za površnost i to je njegov jedini problem, pa bira visinu duha.
Ocjenjuje kako pokušava pjevati cjelovito, ne samo duhom, nego i tijelom, i dušom. Figurativni jezik i metafore vrlo često proigravaju granicu tijela i duha, napominje Matičević i dodaje kako je tijelo na neki način slika kozmosa u malom.
Naglašava kako Jendričko na nekoliko mjesta poistovjećuje Svemir i ljudsku dušu. te dodaje kako povremeno traži analogiju za ljudski psihizam u svijetu kompjutora ili električne energije.
Pjesnik je, ističe, na nekim mjestima i ironičan, pogotovo prema smrti, jer je to tema koju zreli pjesnici teško zaobilaze. Riječ je o zahtjevnom, gustom, lucidno misaonom pjesniku koji nam sve dočarava jakim slikama čija je svrha ne toliko uprizoriti koliko upozoriti, napominje Matičević.
Slavko Jendričko rođen je 1947. u Komarevu kraj Siska. Uvrštavan je u antologije, panorame i zbornike. Glavni je i odgovorni urednik časopisa za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak "Riječi".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
