ZAGREB
Istraživanje: Najčešći oblici zločina iz mržnje prijetnje i ozljede
(Hina/EPA)
Više od polovice kaznenih djela zločina iz mržnje čine prijetnje, a slijede ih tjelesne ozljede i oštećivanja tuđih stvari, pokazalo je prvo znanstveno istraživanje o zločinima iz mržnje u Hrvatskoj koje je u četvrtak predstavljeno na Visokoj policijskoj školi.
Rezultati istraživanja pokazuju da su u skupini zločina iz mržnje najčešća kaznena djela prijetnje (54 posto), tjelesne ozljede (20 posto) i oštećivanje tuđih stvari (14 posto). Oko 30 posto žrtava je imalo neku tjelesnu ozljedu, oko 16 posto je imalo psihičke posljedice, a oko 14 posto imovinsku štetu.
Kod 73 posto žrtava nije bila potrebna liječnička pomoć, dok je s 39 posto najčešći oblik oštećenja tuđe stvari ispisivanje grafita. Srednji iznos štete je oko 2500 kuna, pokazalo je istraživanje provedeno sa ciljem unapređivanja praktičnog rada na temelju znanstvenih rezultata.
U većini slučajeva vlasnici oštećenih objekata nisu povezani s pojedinim obilježjima navedenim u zakonskoj odredbi, dok su počiniteljima najčešće izricane uvjetne osude u prosječnom trajanju oko devet mjeseci. Istraživanje je pokazalo da je samo u jednom slučaju izrečena kazna zatvora u stjecaju s više djela na štetu djece u obitelji, prijetnjom i tjelesnom ozljedom.
Petina počinitelja je već osuđivana za druga kaznena djela, a oko polovice je ranije imala pokazatelje asocijalnog ponašanja. U više od polovice slučajeva je kazneno djelo počinjeno kao posljedica dugotrajnog ili trenutnog sukoba, a oko 20 posto kao rezultat predrasuda bez prethodnog poznavanja između počinitelja i žrtve.
Od slučajeva u kojima su se počinitelj i žrtva poznavali, oko 32 posto su bili susjedi, a oko 18 posto članovi šire ili uže obitelji. Oko 45 posto počinitelja je bilo pod utjecajem alkohola, a oko 65 posto ih je u postupku priznalo zločin.
Počinitelji su u oko 30 posto slučajeva nezaposleni, a oko 45 posto ih ima mjesečne prihode manje od 3200 kuna. Oko 40 posto počinitelja je u postupku iznosilo svoj stav da nemaju ništa protiv manjina i dokazivali prijateljstvo s pojedinim pripadnicima.
Počinitelji većinom muškarci
Udio muškaraca među počiniteljima je oko 90 posto pri čemu ih je polovica starosti do 23 godine. Polovica zločina iz mržnje je zabilježena u vrijeme vjerskih blagdana ili praznika, a 25 posto za vrijeme održavanja športskih natjecanja.
Počinitelji su najčešće bili sami, njih 65 posto, a u skupini oko 24 posto. Kaznena djela su najčešće počinjena pred svjedocima (75 posto), a u 49 slučajeva su svjedoci pokušavali spriječiti napad. Prosječno trajanje postupka od optuženja do presude je oko 15 mjeseci.
Istraživanjem je obuhvaćena sudska praksa svih hrvatskih sudova u kaznenim i prekršajnim predmetima od 2013. do 2018. godine, od čega 298 prekršaja i 205 kaznenih predmeta. Za slučajeve koji nisu došli u fazu suđenja, analiziran je 61 policijski spis s nepoznatim počiniteljima.
Opsežno istraživanje je jedino ovakve vrste u Hrvatskoj i u široj regiji, a provedeno je u okviru projekta IRIS (Unapređenje borbe protiv nesnošljivosti kroz istraživanje, izradu preporuka i obuku) koje se provodi od 2016. godine na Visokoj policijskoj školi. U istraživanju su s Visoke policijske škole sudjelovali Silvija Pejaković - Đipić, Anita Mamić i Hrvoje Filipović pod koordinacijom Željka Karasa.
Projekt je financiran iz EU programa „Prava, jednakost i građanstvo“, dok su partneri u istraživanju bili Visoka policijska škola, Državno odvjetništvo i Ured Vlade za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nositelj projekta je Hrvatski pravni centar, a sudionici su bili Vrhovni sud i Visoki prekršajni sud.
Rezultati projekta su poslužili za izradu obrazovnog materijala za policijske službenike, a aktivnosti na projektu su potaknule i prijedlog novog nastavnog predmeta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
