Istraživanje: Koronavirus otežao policijski posao, ali su se dobro nosili s izazovima

(Hina/EPA)

Istraživanja koje je proveo Centar za mentalno zdravlje Visoke policijske škole pokazalo je kako hrvatski policajci percipiraju da je epidemija koronavirusa u najkritičnijem periodu dodatno otežala njihov posao, ali da su se dobro nosili s izazovima.

Rezultati istraživanja su pokazali da većina policajaca procjenjuje da je, u usporedbi s vremenom prije epidemije, opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže. Također, procjenjuju da su bili opremljeniji nego prije i da se policija dobro snašla u nošenju s izazovima u vrijeme epidemije.

Vezano za mišljenja ispitanika o učestalosti različitih oblika kaznenih djela i prekršaja, primjerice za imovinski kriminal, prekršaje protiv javnog reda i mira te nezakonite migracije, procjenjuju da su se događale manje u usporedbi s vremenom prije epidemije. Ispitivanje je pokazalo i da većina policajaca smatra da je reorganizacija policijskog posla zbog epidemije bila potrebna.

U skladu s očekivanjima, rezultati su pokazali da su se policajci dobro nosili s izazovima i teškoćama u navedenom razdoblju, ističe Ministarstvo unutarnjih poslova.

''Na gotovo svim pitanjima većina sudionika ne percipira značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja. Jedino kod upita koji su se odnosili na brigu oko svog te zdravlja bližnjih kao i ekonomskih pitanja poput plaće, većina sudionika procjenjuje da su ih brinula više u usporedbi s vremenom prije epidemije'', stoji u rezultatima ispitivanja Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole.

Većina sudionika procjenjuje da su se jedino mnogo manje kretali te rjeđe viđali svoje bližnje, u usporedbi s vremenom prije epidemije. Za ostale svakodnevne navike većina policajaca procjenjuje da su se odvijale u jednakoj mjeri kao i prije.

Centar za mentalno zdravlje Visoke policijske škole ističe da se kod policajaca, zbog težine, zahtjevnosti i specifičnosti njihovog posla, očekivano nisu dogodile velike promjene u pogledu svakodnevnog rada. Rezultati su pokazali i da većina policajaca smatra da će epidemija promijeniti njihove živote te da će policija biti spremnija za eventualne sljedeće epidemije i slične pojave.

Uz to, ispitivanje je pokazalo da policajci sa zagrebačkog područja statistički značajno stresnijom i značajnijom teškoćom procjenjuju epidemiju, s obzirom da je to područje istovremeno pogodio i snažan potres. Najveći pritisak, kao i brigu za zdravlje, osjećali su službenici koji su bili na terenu te su imali bolji uvid u svakodnevno ponašanje građana pa isti iskazuju i nešto kritičniji stav prema policijskoj organizaciji, zato što su bili najizloženiji mogućnosti zaraze.

U MUP-u ističu da su rezultati, u skladu s očekivanjima, pokazali da gotovo za sve ispitivane pojave policajci procjenjuju kako su se događale učestalije nego prije. Tako policajci percipiraju da su građani bili napeti, preplašeni te zabrinuti više nego prije, kao i da su imali mnogo više upita u usporedbi s vremenom prije epidemije. Uz to, smatraju da su građani zbog epidemije više poštivali policiju i policijske ovlasti te da su se pridržavali mjera samoizolacije i uputa Stožera civilne zaštite.

U Centru za mentalno zdravlje Visoke policijske škole naglašavaju kako hrvatski policajci percipiraju da je epidemija COVID-19 u najkritičnijem periodu dodatno otežala njihov posao, no da su se snalazili u njegovom obavljanju jednako kao i u vrijeme prije epidemije. ''Unatoč dodatnim teškoćama i pritiscima, kao posljedicama nastalih promjena pokazalo se da su se, u pogledu mentalnog zdravlja i funkcioniranja, policajci dobro nosili s izazovima u navedenom razdoblju premda su bili zabrinuti za svoje i zdravlje bližnjih'', zaključuju u Centru.

Istraživanje je provedeno od 5. lipnja do 19. lipnja godine na uzorku od 693 policajca, od kojih je 77 posto ispitanika bilo muškaraca, a 23 posto žena prosječne dobi od 43 godine. Upitnik je obuhvaćao percepciju sudionika o ponašanju građana, funkcioniranju policijskog sustava, njihovim svakodnevnim navikama, mentalnom zdravlju te percepciju budućnosti u odnosu na najkritičniji period epidemije. Sudionici sa zagrebačkog područja odgovarali su na dodatnih pet pitanja kojima se ispitivala razina teškoća i stresa prouzročenih nedavnim potresima u Zagrebu u usporedbi s teškoćama i stresom prouzročenim epidemijom.

Ovo je prvo istraživanje na temu COVID-19 provedeno na hrvatskim policajcima, a zbog interesa oko nacrta i teme istraživanja Centar je kreirani upitnik ustupio na korištenje njemačkoj, norveškoj i estonskoj policiji. Dodatna analiza podataka, kao i obrada rezultata otvorenih pitanja, bit će promicana putem različitih stručnih i znanstveno istraživačkih skupova, odnosno konferencija kroz daljnju djelatnost Centra za mentalno zdravlje Visoke policijske škole, zaključuju u MUP-u.