SVEČANO OTVORENO 42. IZDANJE
MEDITERANSKI KIPARSKI SIMPOZIJ: Denis Krašković tijekom tri tjedna stvarat će Puža
Želio bih da to ne bude samo labinska priča, nego i istarska, hrvatska pa i europska priča. Želim da Dubrova postane jedno od najvećih turističkih atrakcija u Istri i Hrvatskoj, da ovdje i dalje dolaze vrhunski umjetnici i da to postane mjesto gdje se spajaju umjetnost, kultura i turizam, zaključio je labinski gradonačelnik Valter Glavičić
U Dubrovi kod Labina, u Dolcu amfiteatru svečano je otvoren 42. Mediteranski simpozij, koji ove godine obilježava 50 godina tradicije jedne od najznačajnijih likovnih i kulturnih manifestacija na ovim prostorima.
Održava se gotovo kontinuirano od 1970-ih na prostoru Dubrove kraj Labina, a nakon zatišja, posljednje tri godine bile su u znaku priprema za nastavak simpozija.
Entuzijazam
Podsjetio je na to u svom pozdravnom govoru labinski gradonačelnik Valter Glavičić pohvalivši dvije dame koje su radile na ponovnom oživljavanju i pokretanju MKS-a unijevši u to dozu entuzijazma i grinte kako bi se simpozij koji opet ima budućnost ponovno vratio. Zahvalio se i svima ostalima koji su pridonijeli stvaranju MKS-a, ali i da ovaj kulturni i umjetnički projekt kojemu je jedan od utemeljitelja pokojni Josip Diminić ide dalje. Zahvale su išle i generalnom sponzoru HEP-u.
- Želio bih da to ne bude samo labinska priča, nego i istarska, hrvatska pa i europska priča. Želim da Dubrova postane jedno od najvećih turističkih atrakcija u Istri i Hrvatskoj, da ovdje i dalje dolaze vrhunski umjetnici i da to postane mjesto gdje se spajaju umjetnost, kultura i turizam, zaključio je Glavičić.
Povjesničar umjetnosti Mladen Lučić govorio je o povijesti i važnosti Mediteranskog kiparskog simpozija te o ovogodišnjem jedinom sudioniku, akademskom kiparu Denisu Kraškoviću iz Zagreba i njegovom djelu nazvanom Puž kojeg će stvarati od 18. rujna do 10. listopada na livadi među krošnjama Dubrove.
- Labin je nekada na jednom mjestu imao najviše umjetnika u Hrvatskoj, a Mediteranski kiparski simpozij je izdržao sve bure, oluje, ekonomske krize i Domovinski rat, imao je uspona i padova nakon što je odlično krenuo, ali najvažnije je da je i dalje živ. Otac simpozija, pokojni Josip Diminić izmislio je i Bijelu cestu prebacivši skulpture na pod i to je najvažnije što je MKS realizirao. Do 2017. imali smo opet krizu i tada je osnovana udruga koja je ubrizgala novu krv i rezultati tih entuzijasta su danas vidljivi. Nema visoke trave, skulpture su obilježene i više se ne sramimo ovog parka, rekao je, između ostaloga, Lučić. Predsjednica Udruge MKS Renata Kiršić zahvalila je svim suradnicima, stručnom savjetu, kreativnom timu, gradu Labinu, Općini Sveta Nedjelja, Istarskoj županiji, Ministarstvu kulture, sponzoru HEP-u, Kamenu Pazinu koji je donirao materijal i ostalim donatorima koji su omogućili održavanje ovogodišnjeg simpozija.
Nastavak suradnje
Predstavnik generalnog sponzora HEP-a Marino Roce izrazio je divljenje organizatorima i ovom prostoru te najavio nastavak suradnje i daljnju pomoć kako bi se sve vizije ostvarile.
Park skulptura Dubrova se prostire na nešto manje od 40 hektara, a u njemu se nalazi 66 skulptura, 16 dionica Bijele ceste, amfiteatar Dolac i informativni centar Kocka. Impresivan broj skulptura suvremenih hrvatskih i svjetskih imena kiparstva, svjedoči o najvećem parku suvremene skulpture u Hrvatskoj, a možda i u Europi. U trajnom postavu Parka, likovnim velikanima pridružit će se hrvatski kipar Denis Krašković.
- Jako sam sretan i počašćen jer je rijetka prilika raditi tako veliku dimenziju u kamenu koji je zahtjevan materijal, zahtijeva dobru organizaciju i produkciju. Pamtim kada sam početkom 90-ih došao ovdje s Peruškom Bogdanićen kao asistent i pamtim ovaj prostor, mjesto za kipare. Držim da je to najjača kiparska kolonija, simpozij u Hrvatskoj, imao je svojih uspona i padova, ali hvala Bogu da su tu neke nove snage koje su pokrenule čitavu manifestaciju na višu razinu. Vidim da je sve krenulo i čast mi je da sudjelujem u tome. Dat ću sve od sebe da napravim svoju skulpturu, kaže Krašković, a o samoj skulpturi Puž i njezinom simboličkom značaju dodaje: Puž će biti prepoznatljiv i sublimirat će puno toga, strpljivost, upornost, nešto što nam svima treba u ovom trenutku. Puž je univerzalni lik koji postoje svugdje u svijetu, a volim da bude interaktivan s publikom i posebno s djecom koju volim, da se djeca tu mogu penjati, igrati, slikati itd. Puž je ugrožen u prirodi, a to je tema kojom se bavim već dugi niz godina jer pratim zaštićene životinjske i biljne vrste. Puž zaista posjeduje jednu dozu samodovoljnosti, on, pučki rečeno, sve svoje nosi sa sobom, i ne mari puno gdje će ga put odvesti. Dom je tamo gdje sam ja, poručuje puž. Svakim svojim pokretom, ma koliko on spor i dosadan izgledao, puž jasno stavlja do znanja da mu mišljenje okoline nije od presudne važnosti, te da ima neki svoj cilj, svoju rutinu koje se pridržava do zadnjeg daha. Dobro je svjestan svih svojih potencijala i što je najvažnije, obdaren je nevjerojatnim strpljenjem koji mu garantira uspjeh, zaključio je Denis Krašković.
U glazbenom dijelu programa nastupila je grupa Morin five.
O autoru
Denis Krašković rođen je 1972. godine u Zagrebu. U rodnom je gradu maturirao na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn gdje je i predavao na Kiparskom odjelu od 1996. do 2007. godine. Potom, 1994. diplomirao je na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2007. do 2017. godine bio je profesor na Likovnom odsjeku Umjetničke akademije Osijek. Magistrirao je na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani. Dobitnik je više nagrada, između ostalih i Grand prix Salona mladih u Zagrebu 2000. godine. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je 14 javnih skulptura. Živi i radi kao slobodni umjetnik u Zagrebu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
