"Ne glasam vaginom", obrazložila je britko 2016. popularna američka glumica, oskarovka Susan Sarandon, zašto na onomad predstojećim američkim izborima neće glasati za Hilary Clinton. Sarandon nije, međutim, glasala za republikanca Donalda Trumpa. Odlučila je ne birati između "dva zla", ali je ipak zaokružila ženu ili, njezinim riječima, "pravu ženu za predsjednicu" - Jill Ellen Stein - kandidatkinju Zelene stranke.
U Hrvatskoj, gdje se kampanja za parlamentarne izbore već desetak dana prelama oko pitanja prava žena na izbor, Susan Sarandon bi na koncu, glasajući vaginom ili ne, zasigurno odabrala zeleno-lijevu koaliciju stranaka Možemo!, Radnička fronta, Nova ljevica, OraH, Zagreb je naš! i Za grad, koja je na svojim listama postigla zasad nemoguće - potpuni rodni paritet. Od njihovih 11 lista, na šest su prva mjesta zauzele žene.
Gdje je mlada zeleno-lijeva koalicija pronašla toliko žena, sposobnih, angažiranih, intelektualno potkovanih i politički zainteresiranih, a da to, od 90-ih do danas, nisu ni u najluđim snovima uspjele dvije najjače stranke u Hrvatskoj, HDZ i SDP, niti vladajuća u Istri - IDS? Jedno je sigurno, kvotama i zip-modelima čije nepoštivanje se kažnjava novcem, a ne diskvalifikacijom iz političke utakmice, napredak po pitanju ravnopravnosti ne samo u političkom, već i sveopćem društvenom životu, teći će veoma sporo, grčevito se pritom držeći za u sustav duboko impregniran patrijarhat.
O kroničnom pomanjkanju žena na listama za Sabor govorimo, dakle, a to je izuzetno važno naglasiti, u vrijeme kada lider Domovinskog pokreta, treće opcije u zemlji, Miroslav Škoro sasvim neuvijeno izjavljuje da bi se silovana žena o opciji abortiranja trebala posavjetovati s obitelji. Nakon što je taj njegov navod izazvao val gorčine kod žena koje su mu na društvenim mrežama srednjim prstom jasno pokazale što misle o njegovoj mizoginiji, Škoro ne staje, već uzvraća da će te buntovnice, kad se on dokopa vlasti, "dobiti po prstima". Ne puno prije toga, nezavisni kandidat na Mostovoj listi Nino Raspudić također je kazao da silovanim ženama ne bi dopustio pobačaj. Marija Selak Raspudić, isto nezavisna na listi Mosta, inače filozofkinja i bioetičarka, itekako dobro, dakle, upoznata s pro life i pro choice argumentima, na pitanja o pravu žene na izbor ne želi odgovarati, tim činom prešutno podupirući tu katoličku doktrinu.
Ovdje treba reći da je Državno izborno povjerenstvo (DIP) početkom lipnja izdalo priopćenje o zastupljenosti žena i muškaraca na kandidacijskim listama, gdje se navodi da je popis za izbor zastupnika ili zastupnice u skladu s načelima ako je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. No, (ne)poštivanje načela ravnopravnosti spolova te (ne)uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na listama ne utječe na pravovaljanost tih lista u izbornom postupku. U prijevodu, stranka može biračima ponuditi manje od 40 posto žena ili muškaraca, može ponuditi listu bez ijedne žene ili ijednog muškarca, no ništa zato. Lista se ne poništava. Državno izborno povjerenstvo dostavit će u tom slučaju obavijest Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova radi pokretanja prekršajnog postupka. Kazna za svaku listu koja ne respektira ravnopravnost je 50 tisuća kuna.
Ishod takvog sankcioniranja je više od pola milijuna kuna koliko će, kad se sve zbroji, platiti HDZ. Žene, naime, prosječno čine tek poražavajućih 25 posto njihovih potencijalno budućih saborskih zastupnica, a uz to su uglavnom zabačene na dno liste. Negdje, kao što je to slučaj s desetom i četvrtom izbornom jedinicom, prisutne su tek sa sramotnih 14 posto. A pričamo ovdje o stranci koja je provela najduži broj godina na vlasti, stranci s najvećim brojem članova i članica.
U daleko je boljoj poziciji Restart koalicija predvođena SDP-om. Uzimajući u obzir sve izborne jedinice, njihov prosjek jest 40 posto, ali nisu proveli obećani i dugo najavljivani zip model, odnosno 50 posto žena na listi. Najviše su zakazali u sedmoj, gdje imaju 36 posto žena, i osmoj izbornoj jedinici - Istarskoj i dijelu Primorsko-goranske županije - s mizernih 29 posto kandidatkinja. Zanimljivo, od svih stranka koje imaju svoje liste u osmoj izbornoj jedinici, njih čak 20, najmanje žena ima upravo Restart koalicija, sveukupno četiri, dok ih manje ima jedino Blok umirovljenici zajedno, dvije. Važno je ovdje istaknuti i da je prva SDP-ova kandidatkinja na toj listi, Mirela Ahmetović, smještena na petom mjestu, a poziciju ispred nje je IDS-ova Katarina Nemet, jedina žena predložena za Sabor iz vladajuće stranke u Istri. U prijevodu, rodna je ravnopravnost u IDS-u, ekvivalent 25 posto politički angažiranih žena. Nemet je, naime, od njihove četiri uzdanice jedina žena. Niti jednu na toj listi, međutim, nije dao HSU, niti PGS.
Restart koalicija, satkana od čak sedam stranaka, u Hrvatskoj je svojim biračima i biračicama ponudila tek jednu ženu nositeljicu liste. Sabinu Glasovac u četvrtoj izbornoj jedinici, gdje je prvotno na pročelju trebao biti njezin kolega Domagoj Hajduković, ali je s tog mjesta povučen nakon što je proživio i prijavio nasilje u vezi s SDP-ovcem Tomislavom Mikulinom. Osim toga, Glasovac je trebala biti kandidatkinja u svojoj matičnoj, devetoj izbornoj jedinici, pa je s obzirom na situaciju, u kojoj se, barem ovim činom, SDP i nije pretjerano dobro snašao, prešaltana da zamjeni Hajdukovića.
Što se pak tiče Miroslava Škore i njegovog Domovinskog pokreta s partnerima Hrastom i Blokom za Hrvatsku, jedina lista na kojoj nije zadovoljio kvotu je ona gdje je on nositelj, u drugoj izbornoj jedinici. U osmoj izbornoj jedinici nositeljica liste je Carla Konta, a na listi je, uz nju, još pet žena. Od konzervativnih stranaka, jedino je Most nezavisnih lista ispoštovao zakon te kandidirao 47 posto žena, uglavnom ravnomjerno preraspodijeljenih po listama.
I Mrsićevi su Demokrati poštovali zakonsku odredbu od 40 posto. U osmoj izbornoj jedinici imaju šest žena na listi, ali je predsjednica podružnice te stranke u Istri Maja Šarić pomaknuta na drugo mjesto, žrtvovana zbog nezavisnog nositelja Damira Kajina.
U osmoj izbornoj jedinici, spomenimo i to, samo su dvije nositeljice liste, već spomenuta Carla Konta u koaliciji predvođenoj Miroslavom Škorom te Katarina Peović iz Radničke fronte pred zeleno-lijevom koalicijom. Obje su, spomenimo i to, iz "riječke kvote", što znači da Istra, često hvaljena kao najtolerantnija i najliberalnija regija, u sve ove godine nije uspjela iznjedriti niti jednu političarku vrijednu prvog mjesta na listi za Sabor. To ne čudi ako znamo da je i vladajuća stranka na Poluotoku našla prostor samo za jednu. Od ukupno 280 mjesta na kandidacijskim listama u osmoj izbornoj jedinici, žene su zauzele njih 118, 42 posto.